DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Prema tome uzgojni radovi u toj sastojim su slijedeći:
a) popunjavanje praznina sjetvom ili sadnjom smreke i jele;
b) unos novih i stranih četinjavih vrsta sjetvom ili sadnjom (ariš, crni


ili bijel bor, pseudočuga i t. d.);
c) proreda jelovih stabala.


3) Za prebornu sastojinu jele i bukve (sastojinu C na slici)


Ovaj tip sastojine je nastao iz sastojine B. Taj je tip šume veoma različit,
jela i bukva javlja se međusobno pomiješana, ali još više primjećuju se
pojedine grupe jele i bukve, pa i manje grupe javora. Uzgojni radovi u tim
šumama su slijedeći:


a) grupimična podsadnja i sjetva crnogorice i bjelogorice;
b) grupimična proreda jelovih i bukovih stabala.





Sve navedeno nas upućuje na činjenicu, da se prebornom planinskom
šumom može uspješno gospodariti samo onda, ako se dobro pozna njezin
razvoj, te ako se uspješno odredi sadanji stadij tog razvoja i na temelju
tako ustanovljenih činjenica smjernice za budući rad.


Razvoj sastojina naših prebornih šuma nije uvijek teritorijalno strogo
ograničen u svojim fazama, pa uslijed toga mora gospodarenje u tim šumama
biti grupimično. Samo*e naime na taj način može tim šumama uspješno
gospodariti i obuhvatiti sve raznoličnosti ko´je one nose. Ipak pojedine faze
razvoja prebornih šuma nalazimo i na suvislim kompleksima koji često čine
i po tisuću hektara velike površine.


Konsignacija stabala4 može se uspješno provesti samo onda, ako se
točno saobrazi tipu i razvoju šume.
Radove na obnovi i njezi sastojine (čišćenje, proreda, pošumljavanje,
unos novih vrsta i t. d.) treba također uskladiti sa razvojnim stadijem šume.


Da bi se naše preborne šume uredile na takav način, da to uređivanje
pruži onome koji s njima gospodari siguran putokaz za sve radove u njima,
potrebno je uvažiti slijedeće činjenice:


a) unutarnje razdjeljenje mora biti suklađeno u prvom redu sa stanjem
tla, a potom sa stanjem sastojine. Veoma se često iz pojedinih
grupa sastojina koje se nalaze u istom stanju stvaraju posebni
odjeli što samo otežava rad gospodarenja i evidencije. Unutarnjim
razdijeljenjem treba ograničiti šume sa raznim fazama razvoja;


b) u opisu sastojina treba odrediti fazu njenog razvitka sa kratkim
opisom ranijeg razvitka i predmjevani daljnji razvitak;
c) za one sastojine za koje je potreban naročiti oprez treba dati
posebne upute za konsignaciju u kratkom i jasnom, obliku;
d) treba odrediti način, obim i vrijeme čišćenja sastojina za svaku
pojedinu sastojinu napose;
e) treba odrediti u smjernicama budućeg gospodarenja obim, način i
doba podsadnje ili podsi javan je svake pojedine vrste te unos i način
unosa novih vrsta.


289