DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 13     <-- 13 -->        PDF

U pokušaju takve klasi ikacije ne gleda se na ovaj ili onaj sloj, niti se
sastojina kruto dijeli na vladajući i potstojni dio. Tu se upućuje na ocjenu
kod svakog stabla, da li će se ono razviti u budućnosti, da li će prijeći u
viši stepen, ima li zato mogućnosti i t. d.


Pravilno ocjenjivanje tih odnosa živog organizma u prvom redu može
biti samo individualno tretiranje svakog pojedinog objekta. Moment subjektivne
ocjene tu se naravno ne može izbjeći. To je u ostalom povezano
uz sve klasifikacije stabala, negdje više negdje manje. Jer ocjena, da li je
neko stablo sposobno da iz jednog stepena ili razreda pređe u drugi, da li
spada u nadvladala il vladajuća stabla, u većini slučajeva podliježe subjektivnom
gledanju. Neki pokazatelji, koji se drugim putem na pr. matematski
taksaciono određuju, u praktičnoj primjeni ipak se moraju zamijeniti ili
ocjenom ili prethodnim izračunavanjem.


Razumljivo je, da je posao klasificiran ja veoma otežan u mlađoj sastojim
a da je on mnogo jednostavniji u čistoj sastojim i t. d. Jstičemo samo
da bi potreba njegovanja raznih naših šumskih tipova zahtijevala, da se
jednom konstruiraju specifične klasifikacije uz odgovarajuća uputstva o
prorjeđivanju i njezi sastojina.


Problem, klasifikacije proširuje se kod Danilova (1949) (2) još dalje.
Tu se postavlja zahtjev, da u razvoju jedne sastojine od prvih godina do
njene zrelosti valja razlikovati 3 etape: mledanačku, etapu zrelosti, i
etapu starenja. Ta klasifikacija polazi od razdiobe na klase stabala (u
ovom slučaju na kategorije stabala) i uz svaku kategoriju dano je objašnjenje
i gledanje, -koje nosi u sebi dinamiku i sklono je promatranju razvoja
svakog stabla. U tom smislu ona usvaja poglede što ih je Prahin iznio u
svojoj interpretaciji (1947) (9) i bilo bi stoga korisno razraditi je dalje
prema vrsti drva i bonitetu staništa. Ona prvi puta unosi upozorenje, da
se šumsko drveće razvija u određenim stadijima i da je stoga potrebno
stvoriti predodžbu za sve tri navedene etape. Tu je ostavljeno- po strani
pitanje da li je koje stablo dominantno ili si. Više je skrenuta pažnja na
potencijal u razvoju kategorije stabala. Kako i sam autor kaže, ona nije
savršena i potrebno je razrađivati je.


Donosimo prikaz klasifikacije stabala od Danilova (1949) (koju je autor
postavio za brezu):


A. — MLADENAČKA ETAPA RAZVOJA
I. kategorija — »tabla
koja se. ´brzo. razvijaju i relativno´ brzo rastu. Karakteristične
njihove oznake jesu: veoma razvijena, široka krošnja, jako
razgranjavanje, polagano obamiranje i> otpadanje mrtvih grana,
lišće krupnije. Ulaze u gornji sloj.
II. kategorija — stabla s usporenim tempom razvoja, ali koja brzo rastu. Karakteristične
njihove oznake jesu: kompaktna, gusta krošnja,
grane poH oštrim kutom, debla se dobro čiste od grana. Ulaze
u gornji sloj.
III. kategorija — stabla s veoma usporenim razvojem i usporenim povišenjem
energije rasta. Karakteristične njihove oznake jesu: slabo razvijena
krošnja, većim dijelom zasjena, brzo obamiranje nižih živih
grana i otpadanje mrtvih, ´manje lišće, slabo izražen vrh krošnje
331