DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Sasvim je razumljivo da bez ovog osnovnog znanja nemoguće je pristupiti
realnom planiranju, jer su podaci o plodnosti vrste osnovni elementi
na koje se tek nadovezuju: troškovi i racionalizacija sakupljanja, određivanje
sastojjina i dopustivih udaljenosti (jer kod potpunog uroda eventualno
bi došli u obzir i udaljeni, manje pristupačni predjeli), organizacija otkupa,
način otpreme, čuvanje, čišćenje sjemena kao sve ostalo što se odnosi na
prve faze konkretnog naučno-istraživačkog rada. Bez svega toga podaci
će uvijek biti i ostati krnji čak i uz pretpostavku da se slijedeće faze rada
u tom sektoru, sam tehnološki proces, racionalizacija ndustrijske prerade
i t. d. mogu odvijati potpuno izolovano i neovisno od pomenutih prvih faza.
Mi međutim znamo, da su i te slijedeće faze povezane sa prvim jer često
prema godini i urodu varira hemijski sastav, sadržaj traženih komponenta
a to možda uslovljuje drugu tehniku, neznatne ali bitne korekcije, izmjene
u aparaturi samoj ili u pomoćnim napravama. Gornji sam primjer naveo
i na njemu sam se malo više zadržao ne zato, šao ga smatram tipičnim i
čestim, nego sa namjerom da pokažem kako se nedostatak pouzdanih podataka
iz te oblasti može osjetiti čak tamo gdje se najmanje nadamo. A
šta ćemo tek reći za našu mladu sjemenarsku službu koja će u izvjesnim
stvarima lutati bez kompasa sve dotle, dok naučno-istraživačke ustanove sa
tom granom privrede ne pristupe konačnom prečišćavanju mnogih nejasnih
ili pogrješno postavljenih momenata.


Uostalom, sve što sam rekao u ovom malom uvodu rezultira iz svima
dobro poznata činjenice da za planiranje proizvodnje bilo kojeg artikla
(pa i ploda u šumi) treba znati početak prirodnog proizvodnog procesa,
njegovu trajnost, učestalost i -— bar približno — potencijal. Ovo je tim
potrebnije što, kako je nedavno istakao drug iing. Potočić, biološkim procesima
proizvodnje za razliku od tipičnih industrijsko-tehnoloških procesa
za sada još ni izdaleka »ne vladamo suvereno«. Ali tim manje smijenio dozvoliti,
da se unosi stihija u ovaj sektor planiranja.


IL Naša praksa osjetila je davno negativnu stranu kopiranja tuđih obrazaca
kod utvrđivanja početka i periodiciteta plodnosti


Bilo bi svakako nepravilno povući iz toga zaključak da šumari Jugoslavije
nisu ništa učinili da dođu do vjernijih, pouzdanijih podataka, ali
je prijašnji ekonomski i politički okvir jugoslavenskog šumarstva tako duboko
potisnuo u pozadinu, sve što nije bilo u nieposrednom interesu domaćeg
i stranog, krupnog i sitnog kapitala angažovanog u šumskoj produkciji da


o nekakvom sistematskom radu nije moglo biti ni govora. U ostalom šumari
nisu bili osamljeni u toj svojoj nevolji. Drug ing. Vučinić na jednom predavanju
održanom u Sarajevskog sekciju agronoma DIT-a naveo je nekoliko
primjera ropskog kopiranja njemačkih podataka koji se odnose na bionomiju
gubara. Takvi su podaci u stanju odvesti istraživača na stranputicu
mjesto toga da mu budu pomoć i putokaz.
Jasno, da naša mlada šumarska naučno-istraživačka služba u nepreglednom
moru problema ko§i čekaju na riješenje mije mogla izostaviti problem
ispitivanja plodomosnosti domaćih vrsta šumskog drveća i to 1) u po


335