DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 18 <-- 18 --> PDF |
gledu početka rađanja sjemenom t. j . nastupa t. zv. fiziološke zrelosti i 2) u pogledu periododiciteta t. j . odmjene sjemenih i nesjemenih godina odnosno u pogledu odmjene godina potpunog i nepotpunog (djelimičnog) uroda, u koliko takvo alternativno plodonošenje ima mjesto. Čisto-praktičnom stranom problema bavio sam se i ja možda fragmetarno i nesistematski ali prilično kontinuirano i dosljedno naročito što se tiče naših glavnih, odnosno češćih u šumi, vrsta drveća: smrče, bora, hrasta, graba, jasena, lipe, javora a od drugih (u Bosni neautohtonih) vrsta: ariša i bagrena. Moja su se opažanja više odnosila na utvrđivanje početne fiziološke zrelosti pamenutih´ vrsta jer je kod tih podataka naročito upadljiv nesklad, nepodudaranje između stranih njemačkih (a zvanično i navodno »naših«) tabela na jednoj strani i onog stanja s kojim smo se sretali prigodom naših terenskih naročito taksacionih radova na drugoj strani. Treba samo zamisliti položaj mladog taksatora predratne Jugoslavije koji konstatuje u 40-godišnjoj borovoj šumi 15-godišnji prirodni podmladak i muku muči kako će dovesti u sklad tu činjenicu, sa podacima knjižice u koju s vremenom na vrijeme zaviri, da osvježi svoje zvanje: »Obje vrste (t. j . crni i bijeli bor) poeimaju rađati između 40 i 60 godina a na osamu i prije«. Još gore ako na podmladak nabasa u sastojim 30-gođina staroj (a to se isto može desiti). Ali još gore kada mladi taksator ne nabasa na nikakav podmladak u 30- ili 40-godišnjoj sastojim iako to ne znači da ta sastojina ne rađa. Mnogo drugih momenata specijalno kod bora onemogućuju prirodno pomlađivanje. U -domenu praktičnog šumarstva spada da pronađe najracionalnije načine da se te zapreke uklone, ali se ne smije dešavati da kod inventarisanja i taksacije borovih šuma šumar, pošto nije našao podmladak a rukovodi se stranim ključem »40 do 60 godina«, utvrdi da je sastojina od 40 ili 45 godina fiziološki nezrela, što će dovesti do pogrješno utvrđenih smjernica gospodarenja budućeg uređajnog elaborata. To je samo jedan primjer ali nama i netreba više. Posve analogno važi i za problematiku periodiciteta plodonosnosti. Upotreba tadanjih zvaničnih t. j . za naše prilike netočnih podataka o periodicitetu rađanja sjemenom moglo se je također nepovoljno odraziti na tačnosti uređajnih elaborata, ali nije bilo od tolikog značaja za taksaciju koliko za podizanje i uzgoj šuma. Sve je to vodilo dezorijentaciji koja je možda i bila u izvjesnom skladu sa općim haotičkim stanjem neplanske kapitalističke prvrede, ali s kojom smo se teško mirili svi mi, odnosno naša nastojanja da nauku približimo praksi a našu praksu povežemo sa pravom naukom, naukom koja bazira na opažanju i eksperimentu a ne na jednostavnom kopiiramju sad ovih sad onih ali uvijek nama tuđih podataka i uzora, uputa i kalupa. .. Objektivne poteškoće u problematici proučavanja fiziološke zrelosti Treba međutim priznati da problem fruktifikacije šumskih biocenoza uopšte, a šumskog drveća i grmlja napose, problem utvrđivanja osnovnih elemenata kao i same skale podataka za pojedine vrste nipošto ne spada u lake probleme. Stoga šumari nijedne zemlje ne mogu se pohvaliti da su za čitavo svoje područje izradili i sredili brojke o početku rađanja sjemenom, periodicitetu sjemenih godina, o intenzitetu fruktifikacije za sve svoje 336 |