DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 20     <-- 20 -->        PDF

dinih vrsta. Trajnom opomenom treba da nam posluži prosto neshvatljivačinjenica
kako smo mogli godinama i decenijama unositi u naše priručnike
i tabele onakve brojke kao što su na pr.:


Vrst kada počne plodom rađati


Hrast 70—80


Grab 35—4g


Bagrem 20—25


Jasen 40—45


Joha 35—40


Jela 60—80
Sve su to brojke pozamljene iz podataka za sjevernu Njemačku osim graba
čiji se podaci odnose na područje Srednje Njemačke, pa su za 5 godina niži
od na pr. Hesovih. Da li mogu ti podaci odgovarah našim prilikama? Kao
primjer uzmimo hrast. Hrast se nalazi kod nas u optimumu svoga prirodnog
rasprostranjenja. Ta konstatacija važi za obje vrste roda Qurecus: za lužnjak
asocijacija Querceto-Ostryetum-carpiniifolia. Još ćemo se vratiti na
vezu i odnos koji postoji između ta dva faktora: plodonosnosti (fiziološke
zrelosti i periodičnosti) ne jednoj strani optimalnog područja rasprostranjenja
na drugoj strani. Ovdje bih htio samo naglasiti da jugoslavensko šumarstvo
nije moralo čekati sugestije strane stručne literature koja izričito navodi
podatke o plodnosti posavskih i podravskih hrastika. Evo što .... o tom
Morozov. »Optimalni se uslovi za razvitak hrasta nalaze izvan Rusije a u
njenim granicama on se nalazi u boljim uslovima u jugozapadnim oblastima
.. . gdje bolji klimatski uslovi povišavaju njegovu plodnost. To veli
Morozov na str. 92 svoje knjige »Biologija šumskih vrsta« i to u specijalnom
djelu u poglavlju »hrast«, dok u opštem dijelu iste rasprave u poglavlju
»Razmnožavanje šumskih vrsta« (str. 78 i 79) kaže da hrast u
optimumu svog rasprostran jenja češće fruktificira, što dalje od optimuma
to rjeđe a na granici prirodnog rasprostranjenja još rjeđe; na pr. u Slavoniji
skoro svake godine, u nekim krajevima Južne Njemačke, gdje ima
više toplitiie i vlage, svake 4—5 godine, u Voronješkoj oblasti po tačnim
opažanjima Komakovskog prosječno svake 7 godine... a u hladnijem
dijelu područja svoga rasprostranjenja svake 8—10 godine.


Morozov dakle specijalno za hrast daje šumarskoj praksi seriju brojčanih
podataka. Koliko god je metoda interpolacije nepouzdana u strogo
biološkim naukama, mogli bi se ipak poslužiti tom metodom i orijentaciono
utvrditi plodnosnost hrasta skoro za sva Evropska pdručja. Uzeli bi za Slavoniju
periodicitet od dvije godine, za južnu Njemačku 4—5, za srednju
Njemačku i Voronešku oblast 6—7 godina a na pr.: za Gorkovsku ili Ivanovsku
oblast 9 godina. Među te podatke unijeli bi interpulacijom sve
ostale koji odgovaraju raznim područjima.


Međutim ni Morozov nema sličnih podataka za sve vrste, nego možda
tek po koji podatak za ostale vrste i to u granicama evropske Rusije. Sasvim
je dovoljno ako svaka država izradi podatke za svoje područje. Ni mi
ne želimo da za nas neko radi, stoga pridržavamo sebi pravo, da se kritički
osvrnemo na svaki podatak izrađeni za nas i umjesto nas. Ja se na pr.
ne slažem sa Morozovjevim podacima o slavonskom hrastu, a više vjerujem


338