DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Smilaju, koji kaže ovo: »Unutar roka od 5 godina (roka predzabrane) hrast
bezuslovno rodi 2 puta žirom« ali iza toga Smilaj dodaje da od ta dva
uroda često bude samo jedan potpuni urod a drugi je djelomični. Ovo je
tačno. Morozov izgleda smetnuo jie s uma da se i u Slavoniji događaju proljetni
mrazovi nekad i dva proljeća uzastopce. Pravilnije bi bilo reci da
optimalni uslovi hrasta lužnjaka (Slavonija) pružaju mu mogućnost redovne
godišnje fruktifikacije, koja se ipak na ostvaruje zbog fenoloških deklinacija
čiji je izvor izvan prirode same biljke. Pretpostavljam da je Morozov
tako i miisliio, ali onaj koji se osloni na tekstuelni smisao rečenice
može steći sasvim pogrješni sud o fenologiji i biologiji našeg hrasta. Tako
smo eto i mi sitical pogrješne predodžbe o inp reduciranim vrstama, pa i o
našim domaćim. Šta ćenio na pr. reći o bagremu koji navodno počinje rađati
sjemenom u dvadesetoj .dvadeset i petoj ili čak i tridesetoj godini? Da
li ste brojke tačne? Ja vjerujem da su apsolutno tačne. Ali za koje su
područje tačne, a za koju nisu i ne mogu biti tačne? Na sjevernoj granici
svoga prirodnog rasprostranjen ja u sjevernoj i sjeveroistočnoj Njemačkoj
ne da bagrem ploda prije dvadeset druge do dvadeset treće godine, onako
isto kao što bor u sjevernoj Finskoj počinje rađati u stotoj godini a rađa
svake tridesete i četrdesete godine. Kao što ne moramo da se služimo finskim
podacima za bor, isto tako nismo se morali služiti njemačkim podacima
za bagrem kad je on kod nas u uslovima neusporedivo bližim svojoj postojbini
nego li u Njemačkoj. Mi smo se međutim sa takvim podacima operisali.
Ovo je bilö tim neshvatljivi je što je profesor Petračić još prije četvrt
vijeka nama tadanjim svojim đacima skrenuo pažnju na jedan pouzdani
putokaz za početnu fiziološku zrelost koja u pravilu nastupa nekoliko godina
iza najvećeg prirasta u visinu a to zavisi od tla i kUme u kojoj šuma
raste. Konkretno je profesor Petračić potvrdio početak fiziološke zrelosti
za bagrem 6 godina i preporučivao nam je da i ostale brojke (t. j . brojke
za druge drveće) uzimamo uvijek sa rezervom. Njegova je zasluga što smo
najzad imali korigiranu (tri do pet puta smanjenu!) brojku za bagrem i
jedan putokaz za kontrolu drugih brojki — podataka za druge vrste. Mogu
reći da profesoru Petračiću najviše dugujem ako mi je uspjelo da pravilno
postavim, problematski obuhvatim i možda doista, nešto doprinesem naučnom
rješavanju pitanja plodoinošenja šumskog drveća na jugoslavenskom tlu i
podneblju. Stari hrvatski šumari naročito oni iz Slavonije dobro su znali
da hrast u S lanovi ji u optimumu svoga rasporstranjenja počinje rađati
mnogo ranije nego* što nas upućuju njemački podaci. Rekli smo već da
njihova opažanja u tom pogledu, naime tačnost tih opažanja razultira iz
anahronizma: na pragu dvadesetoga vijeka žir se još mogao smatrati glavnim
šumskim proizvodom. Evo što piše Mijo Radošević u već citiranom
čilanku »Procjena šumsikog ploda« štampanom u Šumarskom listu god,:mie
1895: ». .. Tako će na pr. hrastove šume u dobro sklopu početi rađati na
najboljem tlu u četrdesetoj godini a obilno rađanje prestat će u 400 godini«.
Tako je to izlazilo po Radševićevom »izpitniku«. Šteta što ta ispitivanja
nisu kasnije preispitana. Možda ne bi u tom slučaju ušle u naiše predratne
šumarske priručnike brojke 70—80 godina koje važe za Hessovo tmurno
Baltičko Primorje i za Rudzkijeve i Nesterovljeve dubrave srednje Volge.


339