DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 22 <-- 22 --> PDF |
s Uzeo sam sve gornje podatke kao podesan primjer i zornu ilustraciju kako su nam »naši« zvanični podaci bili u stvari »nenaši«, tuđi t. j . za naše prilike neupotrebljivi. Mislim da nije potreban daljnji komentar, u kakve bismo grješke upadali kad bi kod određivanja smjernica gospodarenja operisali sa pretpostavkqm stopostotne pouzdanosti zvaničnih tabela. Međutim ako za hrast, bagrem možda i bukvu, jelu ili bor praksa raspolagala sa empiričkim podacima koji su koliko-toKko korigirali takve i slične grješke, to za vrste, s kojima se jugoslavenski šumar sretao rjeđe, nedostajao mu je uvijek jedan od osnovnih putokaza za njegov rad na podizanju, gajenju, njege pa i eksploatacije üh vrsta. Sovjetska stručna literatura često ističe nedostatke metodike naučnoistraživačkog rada u kapitalističkim zemljama, čak u onima gdje taj rad ima svoju »storiju li tradiciju- Profii´istički pravac svakog poduhvata — pa i naučnog — posebna utilitaristička nota koja provejava kroz njega ne može a da se negativno ne odrazi na rezultatima. Trud, elan, samoprijegor pojedinaca nikada ne mogu donijeti pravog efekta u srazmjeru sa uloženim naporom i znanjem, dok ne postoji opšte, zajedničko, svima svojstveno uvjerenje o koristi i potrebi naučno-istraživačkog rada i dok to opšte uvjerenje ne dođe do ibražaja u samoj državnoj politici kako je to baš u cijelosti slučaj u SSSR, To je ono što nam je najviše nedostajalo za prijašnje Jugoslavije. Sada je naučno-istraživački rad podignut-na onu visinu koju zaslužuje. Jedina objektivna poteškoća koja još preostaje — nedostatak kadrova — ukloniće se brzo ako se na tom bude radilo sistematski. Pod naučnoistraživačkiim kadrovima podrazumijevamo ne samo rukovodstvo i tehničare, nego (i još više!) ono selekcionirano radništvo na koje se izvršilac radova može apsolutno pouzdati. Ko nije radio na naučno-istraživačkom sektoru taj bi si teško moigao pretstaviti koliki je udio radnika u pravilno postavljenom, dobro izvedenom ogledu i u konačnom, rezultatu toga ogleda. Dok se ne odgoji radnički kadar u pravcu koji će isključiti svaku sumnju o nehatu, nemaru, nesavjesnom odnosu prema zaduženjima i zadatku, rezultat nas nikada neće u cijelosti zadovoljiti. Sjemenska služba koja je po karakteru svome operativna, u suštini je svojoj čisto naučno-istraživačka. Radnik koji će se u njoj zaposliti treba da bude nagrađen po višim stavkama nego što to iziskuju i propisuju dosadamji šabloni. IV.Načelne smjernice i metodologija obrade teme kreće se u okviru proučavanja isključivo zdravi h biocenoza Prije no što pređem sa opšteg na specijalni dio ove rasprave t. j . na utvrđivanje podataka za fiziološku zrelost i učestalost rađanja plodom kod pojedinih vrsta našeg domaćeg šumskog drveća nama pretstoji jedan opsežan rad na utvrđivanju nekih načelnih momenata opšte metodologije šumarskog naučno-istraživačkog rada a prije svega prečistiti neke pojmove koji su dobro poznati svakom šumaru ali koji bi u svijetlosti ovoga zamašnog i mnogostranog problema mogli dobiti jednu posebnu boju, jedan poseban karakter. Prvo ćemo se osvrnuti na pojam fiziološke zrelosti. Poznato je da fiziološka zrelost svake mnogodišnje biljke, t. j . starost u kojoj biljka prvi put rodi plodnim sjemenom ovisi o čitavom nizu momenata, ali sva se ona 340 |