DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 23 <-- 23 --> PDF |
mogu svesti na dva osnovna: 1) priroda same biljke dakle skup svih onih svojstava koje je individum baštinio od svih svojih prethodnih generacija dakle biljna vrsta, a vrlo često i varijeteta, podvrsta odlika i 2) normalni uislovi asimilacije te biljke, shvaćajući asimilaciju u najširem mičurinskom smlislu. a pod normalnim uslovima, podrazumijevajući uslove kop se ne razlikuju mnogo od onih koju priroda dotične vrste traži. Iako je utjecaij svih drugih faktora bio biotskih, antropogenih, fitopaloloških i t. d. od velikog značenja, oni počinju igrati odlučujuću ulogu tek od momeaia većegtrajnog poremećenja normalne dinamike biocenoze. Hoću ovim da naglasim da je predmet ove rasprave iznošenje i komparacija podataka o nastupu fiziološke zrelosti zdravih sastojina i zdravih stabala. Ovamo ne spadaju ispitivanje studije.u pravcu, koliko uplivišu patološke pojave, negativan utjecaj čovjeka njegovog stalnog pratioca stoke, a također upliv naročito nepovoljnih stanišnih prilika na ubrzanije odnosno usporenje početne fruktifikacije ili na učestalost sjemenih godina. .... Upravo~*je interesantno i značajno kako ni u ovom načelnom pitanju nisu se mogli složiti šumarski stručnjaci kroz ovo poldrug stoljeća od kako su drvo i šuma objekat odnosno domena egzaktnih nauka, zapravo objekat kompleksa različitih nauka. Približno je utvrđeno i može se smatrati dokazanim da stabla iscrpljena napadom biljnih i animalnih parazita više puta se odlikuju naročito ranom fiziološkom zrelošću. Prijašnja metafizička teološka shvaćanja u biologiji vidjela su u toj činjenici rudku posebnu svrsishodnost, odraz opšteg prirodnog načela. Bolesna stabla, stabla čiji je život ugrožen, čiji je dalji opstanak doveden u pitanje »nastoje«, »žure se« da osiguraju sebi potomstvo. Međutim, mnogi šumari idu još jedan korak dalje i tvrde da ne samo bolesna stabla, nego općenito sva stabla na izrazito lošem staništu na´kojem nemaju izgleda da će navršiti normalnu za dotičnu vrstu stvarnost, počinju sa fruftifikacijom ranije nego iste vrste na prosječno normalno, dobrom staništu. Pošto raspolažem sa izvjesnim brojem podataka iz vlastitih opažanja u šumama Bosanske Krajine to ću tom — također važnom — pitanju posvetiti poseban članak. Na ovom mjestu želim samo podvući da ova moja sadašnja rasprava, ne odnosi na izuzetno loše ili čak bolesne prilike, onako isto kao što se ne odnosi na izuzetno povoljne i time samim također neprirodne uslove rastenja (teorija i metodika »ekspresn´h šuma«); ona se odnosi samo na sastojine normalnih ekoloških prilika. Zato i u samu metodiku moga rada spadalo je prethodno utvrdi vani e zdravstvenog stanja objekata moijih opažanja, a tek poslije toga pristupalo se je centralnom problemu. Nisu tražene niti uzimane elite, a svakako se izbjegavalo i rad u očito bolesnim ili lošim sastojinama nego se je operisalo sa normalnim, prosječno zdravim sastojinama. Ovo je prvo. a o/O V. Načelne smjernice i metodologija: sklop, obrast i snresa u svjetlosti , tematike o sjemenim sastojinama i njihovoj frukt´fikaciji Drugo: treba prečistiti šta ćemo smatrati pod pojmovima i izrazima »stabla u šumi«, »sklopljena sastojina«, »rubna stabla«, »stabla na samo« (»soliteri«) sve to primjenjeno na problem koji nas mteresuje. Općenito se 341 |