DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 25 <-- 25 --> PDF |
danje sjemenom stabala gornje etaže sastavljene od jedinki iste botaničke vrste; tek kao izuzetak mogla bi se dopustiti primjesa do najviše 10% druge vrste. Što se tiče načina utvrđivanja istih podataka za vrste koje uopće ne formiraju čiste sastojine (a takvih vrsta, kako smo vidjeli, ima mnogo više nego onih prvih) poželjno je da sie za to odaberu sastojine u kojima je dotična vrsta primješana drugoj glavnoj, a da je ta glavna približno istih zahtjeva na svijetlost. U tom ćemo slučaju ukloniti glavni izvor mogućih pogrješaka, što ipak ne znači da smo uklonili sve. Samo umjetnim podizanjem čistih šuma od vrsta, koje inače naginju stvaranju mješovitih a ne, čistih sastojina, možemo potpuno sigurno utvrditi kada dotična vrsta rada sjemenom u sklopu, odnosno upoređivati tu brojku sa fruktifikacijom dotične vrste na osami, Metodski sam odabirao1 samo takve čiste (odnosno »najčišćije« što mogu biti) sastojine i mislim, da toj metodi dugujem znatno za točnost i sistematičnost mojih podataka koje ću iznijeti u specijalnom dijelu. Dakle skop t. j . gustoća i blizina krošanja jedinki iste botaničke vrste, stepen penetracije elemenata jedne krošnje u drugu susjednu najznačajniji činilac kod utvrđivanja diferencijacije fiziološke zrelosti kod dotičnih jedinki u eklopu. Naučna istraživanja kao i dugogodišnja praksa šumara u SSSR pokazala je da za sjemenske sastojine treba odabirati sastojine obrasta 0.6—0.7. Kod toga obrasta, a naročito uz prethodnu racionalnu njegu, stabla su najjednoličnije raspoređena u šumi, broj potisnutih jedinki sveden je na najmanju mjeru, skoro su sva sitablja dominantna i sudominantna. Prema Kraftovoj podjeli to bi bila stabla I, II i III razreda. Ogledi u hrastovim šumama (banjalučki srez) pokazaše da prednji obrast omogućuje kod potpunog uroda žira fruktifikaciju do 85% od ukupnog broja stabala fiziološki-zrele sastojine. Razumljivo je da i u takvim proređenim sastojinama urod žira pö pojedinom stablu jako varira. Za obrast 0.8—0.9 tek jedva trećina jedinki učestvuje u naplodenju površine dok kod potpunog obrasta stvar stoji ovako: Do 80 godina stabla pete i IV b klase nisu ni jednoć rodile žirom i kao da su osuđena na vječitu sterilnost;* stabla IVa klase nisu do 73 godine nijednoć rodila sjemenom, do 80 godina tek pojedinačno: najviše 10% od ukupnog broja tih stabala rodilo je žirom. Pošto je tih stabala gro, jasno je da urod dominantnih i predominantnih stabala ne može kompenzirati manjak. Možemo smatrati pravilom da je kod potpunog obrasta, zapravo već počev od obrasta 0.8, upliv sklopa na urod sjemena toliki, da je moguće raspravljati samo o urodu, periodicitetu, fiziološkoj zrelosti i t. d. jedino pretstavnikä vladajuće etaže, dominantnog sloja. Ako to pravilo usvojimo, ono će nam mnogo olakšati naš naučno-istraživački rad i samu izradu podataka i to sa potpuno određenom prihvatljivom tačnošću i za razne´visinske regin´e i zone. Za hrast na pr. mogli bi uzeti zone od 10O—300 metara nadmorske visine, zatim od 300—500 metara i najzad od 500—700 metara * Neophodno je nužno napomenuti da ne polazimo sa stanovišta da hrast normalno rađa tek u 80 godini nego onako kako su to pokazala moja opažanja: u 45´—50 godini. 343 |