DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 26     <-- 26 -->        PDF

nad morem. Daljnja diferencijacija ,nije potrebna. Pogotovo smatramo za.
sada suvišnjim ravrstavanje po bonitetima prvo zato što je pojam boniteta
dosta labilan a drugo što tom diferenciranju treba da prethodi jedan opsežan
naučno-istraživački rad načelne prirode, definitivno prečišćivanje jednog
pitanja koje davno čeka na svoje rješenje. 0 njemu ćemo u slijedećem
poglavlju.


VI.
Načelne smjernice i metodologija: upliv ekstremno lošeg zemljišta
eliminisan je iz ove rasprave; razlozi za to.
Moramo najzad biti na čistu: da li pogoršanje boniteta vodi ubrzano


fruktifikaciji ili obrnuto t. j . da na boljem bonitetu ranije nastupa fiziološka


zrelost.


Nama će biti dozvoljeno da se pozovemo na autoritet G. F. Morozova


čije osnovne šeme, glavne premise i opšti zaključci nisu sada favorabl ü


svijetlosti najnovijih pravaca u biologiji šuma ali kome niko ne poriče


neobični dar opažanja i ogromnu erudiciju. Profesor Morozov kaže do


slovno:


»Vanjski uslovi mogu do određenih granica mijenjati unutrašnja svojstva
vrsta drveća u pogledu ranije ili kasnije plcdonosnosti... u optimumu
počinje drveće ranije rađati; na boljim zemljištima ranije nego na slabijim
i t. d.«


Slično mišljenje zastupao je Turski, od Njemaca Burkchard i Wolf,
kod Francuza Perrain. Međutim čini nam se da je mnogo raširenije mišljenje
da stabla na lošem bonitetu ranije rađaju sjemenom. Direktni ili.indirektni
primjeri u prilog gornjoj tezi naći ćemo kod ....., Müncha,
Englera.


Kako nam se čim načelno je usvojila takvo mišljenje i naša Jugoslavenska
šumarska nauka i praksa. Evo što kaže naš poznati stručnjak, dobar
praktičar i poznavalac baš onih prilika u kojima sad mi pokušavamo da na
osnovu skromnih, fragmetarnih i svakako nedovoljnih opažanja prečistimo
pojedine momente.


Inig. R. Sarnavka kaže u drugom dijelu Šumarskog priručnika doslovce
ovo:


»... Na lošijim tlima gdje se stabla polagano razvijaju pada početak
fruktifikacije ranije nego na dobrim tlima, gdje se ... krepkije razvijaju«
(str. 1043),


Stari slavonski šumari još u doba kad nominalno-sporedni šumski proizvod
»žir« tek je počeo gubiti svoju faktičnu primarnu ulogu t. j . ulogu de
facto glavnog šumskog proizvoda, budnije, nego što to radismo mi sada,
pratiti život »žirorodne« šume. Još 1895 godine Mijo Radošević pisao u
»Šumarskom listu«.


Svaka životinja ili bilina počne rađati tim prije iz sjemena uzgojena . ..,
dakle na najlošijoj stojbini najprije, ali i tim brže prestaje rađanje iste.
Tako će na pr. hrastova šuma u dobrom sklopu početi rađati na najboljem
tlu u 40 g., a obilno rađanje prestat će u 400 god., a ta ista vrst na najlošijem
tlu rađat će već u 20 god. — slaborađajue, ali i prestat će u 200 god.


344