DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 33     <-- 33 -->        PDF

noj toni celuloze dobiva se 40 do 60 litara 95% alkohola (Skog Teknologi
584). Po Bergsonovoj metodi (Holz 1942, 95), dobiva se po jednoj toni celuloze
64 litre alkohola (po Ugrenoviću,3 V, 40).


Alkohol dobiven iz drvnog šećera upotrebljava se u smjesi sa benzinom
kao gorivo. Ovaj alkohol je jieft´niji od onoga dobivenog iz krumpira.


4. Kvasac iz drveta
Kvasac iz drveta dobiva se na sličan način kao i alkohol. Ako se za
vrijeme fermentacije drvnog šećera dodaje kisika i hranjivih soli (dušika,
fosfata i dr.) prestaje alkoholno vrijenje, nastaje biološka sinteza bjelančevine,
stvara se kvasac, koji se sastoji iz (1) dušičnih tvari, bjelančevina
(sirovi protein), (2) nedušičnih tvari, iigljikohickata i malih količina masti
i (3) pepela.


Za fermentaciju služe slijedeće kvašćeve gljivice: Torula utilis, Toru!
a pulcherina, Monilia Candida, Candida arborea, Oidium lactis, AspergilLis
niger.


Kao hranive soli upotrebljavaju se (tvornica Waldhoff Mannheim) na
100 kg drvnog šećera 2 kg fosfornog pentoksida (23.7 kg diamonium fosfata
sa 53,8% .. Os), 3.5 kg amonijaka (17,1 kg otopine amonijaka sa 25%
NHs ili 18,1 ilitara otopine amonijaka sa 25% NHa), 2,0 kg kalijevog klorida
i 1,5 kg magnezijevog sulfata.


Kao sirovina za produkciju kvasca upotrebljava se (1) drvni šećer
dobiven hidrolizom drveta i (2) sulfitnii otpadni lug (od prerade bukovine).


Iz* 100 kg drvnog šećera dobija se 50 do 60 kg suhog kvasca ili 27 do
30 kg sirovog proteina. Iz 100 kg suhe drvne tvari dobija se cea 21 kg
kvasca ili cea 12 kg sirovog proteina.


Troškovi produkc´je iznose za 100 kg suhog kvasca 50 do 60 Rm
(Holz 1938, str. 603). Suhi kvasac skuplji je od sojinog brašna.
Kvasac iz drveta sastoji se iz 50% proteina, 30% nadušićnih tvari,
6 do 10% pepela i 5 do 10% vode.


Jedan kilogram kvasca po svom sadržaju proteina odgovara 2,5 kg


govedine. 1 kg kvasca razvija 4520 cal, dok 1 kg srednje masne govedine


razv´ja 1720 cal. 1 kg kvasca po sadržaju energije odgovara sadržaju ener


gije u 4,16 kg svježih jaja, 2,77 kg masne govedine, 2,38 kg heringe, 2,38


kg brašna od graška.


Evo jedne analize suhoga kvasca (Grassemann i Tscherniak4):


vode 9,40%


pepeo _ 7,35%


organska supstanca 83,25%


sirovi protein 51,23%


čisti protein 45,63%


sirova mast 0,98%


sirova vlakna 3,75%


nedušičnih tvari 27,29%


probavljivog isiirovog proteina 45.29%


probavljivog čistoga proteina 38,88%


škrobna vrijednost 60,94%


3 Ugrenović, Kemijsko iskorišćavanje i konzerviranje drveta. Zagreb 19417.
4 cit. pod 2)


351