DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Ing. J. Šafar, Zagreb


RETROSPEKTIVA I PERSPEKTIVA NA NASE LITERARNE


PRILOGE O UZGAJANJU ŠUMA


Naša zemlja obiluje različitim staniišt´ma i različitim tipovima šuma
i šumskih zemljišta. Na tim površinama tokom niza decenija obavljali su se
različiti uzgojni radovi: pošumi javan je, čišćenje,´ prorjeđivanje, melioracije
šuma i tla, preborne, oplodne i gole sječe, i dr. Pri svima tima radovima
stjecana su mnoga iskustva. Pa ipak o njima danas razmjerno malo znademo1.
Ne znamo žalo, što je samo neznatan dio tih iskustava putem štampe
prenošen iz jednog radnog područja u drugo, iz generacije u generaciju, i
što se sistematski nije pratioi razvoj i posljedice izvršenih radova. Neobjavljenim
iskustvima najvećim dijelom nije se mogla služit ne samo naša praksa
nego ni nauke ni nastava, — Pojedina objavljena iskustva odviše su uopćena
odnosno nisu dovoljno jasno konkretizirane na postojeće stvarne prirodne


o rjnosti. Nadalje, mnoga objavljena iskustva nisu s e : .
ni publicirana, razbacana su u pojedinim brojevima i godištima naših stručnih
časopisa, pa se njima naša praksa ne može lako služiti i ona su zato
za mnoge naše stručnjake gotovo izgubljena.
O takvom stanju u našoj stručnoj literaturi možemo se donekle uvjeriti
pregledom naše »Šumarske bibliografije 1846—1946«. Od ukupno 7.800
rasprava i članaka o našem šumarstvu i primijenjenim naukama te o drvnoj
industriji i dr. o uzgajanju šuma i pošumljavanju publicirano je svega 650,
a od toga je 1/. na stranim jezicima. Stavimo li taj podatak u procentualan
odnos prema svima radovima citiranim u B.bliografiji, ustanovit ćemo da ih
ima samo 8°/o. Ogledamo li radove iz nekih drugih grupa predmeta, nerazmjer
nam postaje još očitiji.


Već izneseni podaci ukazuju na činjenicu, koliko je malo bilo razumijevanja
i pažnje za razvoj onog dijela šumarstva, koji je osnovna* baza za
gotovo sve grane šumske privrede i za drvnu industriju te pomoćna grana
za razvoj drugih vrsta privrede (poljoprivreda, građevinarstvo, rudnici,
elektrifikacija i mnoge druge).


Analizirajući naše prilike u razdoblju između prošla dva svjetska rata


(v. Z. Bunjevčević, Šum. list 1946), dolazimo do zaključka, da je takvo
stanje u našoj literaturi donekle bilo uslovljeno ldšim objektivnim okolnostima
za napredan rad, na koje šumarski stručnjaci nisu mogli utjecati, ili
se u njima nisu mogli ili nisu htjeli snalaziti. Ali uza sve to bilo je mogućnosti,
da se stječu i više objavljuju nova iskustva; makar ona bila i negativna,
ona bi ukazivala na način kako da se korigira dotadašnja praksa bar
u tehnici izvršavanja uzgojnih postupaka u dotičnim prirodnim i gospodarskim
okolnostima.
Iz navedenih činjenica nužno se pojavljuju ova dva pitanja:


1. Koji su stvarni uzroci u prošlosti djelovali na nedovoljnu saradnju.
u našim stručnim časopisima u rješavanju problema uzgajanja šuma.
364




ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 47     <-- 47 -->        PDF

2. Kako unaprijediti našu literaturu o uzgajanju šuma.
Odgovor na ta pitanja daleko bi prešao okvir ovog članka, pa ćemo
se stoga osvrnuti samo na neke važnije pojedinosti, koje u svojoj cjelini
utječu na razvoj naše literature o uzgajanju šuma.
Ad 1. Analizom tadašnjeg stanja može se ustanoviti, da je veliki broj
šumarskih stručnjaka većinom bio zauzet doznakom stabala za potrošište
i tržište, a malo ih se je mogla baviti njegom i melioracijom šuma, pošum-,
ljavanjem i pravilnim uzgojnim sječama. Jedan od važnih uzroka toj pojavi
bio je premalen broj stručnjaka visokoškolske i srednjoškolske kvalifikacije,
kaoi i malobrojno i nedovoljno spremno pomoćno terensko i uredsko
osoblje, čije su poslove često obavljali stručnjaci više kvalifikacije i obratno.


Rezultate svoga rada uzgajači i pošumljivači većinom nisu mogli sustavno
pratiti, a dosljedno tome nisu mogli otkrivati dobre i loše strane tog rada
niti razvoj pojedinih dijelova povjerenog im upravnog objekta. Uzrok tome
bili su česti premještaji osobito onih stručnjaka, koji se nisu mogli prilagoditi
postojećim objektivnim okolnostima. Novi stručnjaci ili nisu mogli
ili nisu htjeli prihvaćati iskustva svojih predšasnika; pojedinci ih nisu pravilno
primjenjivali, jer se primopredaja uredovanja obavljala većinom samo
ix uredu. I tako su mnoga iskustva za našu praksu i nauku zauvijek propala,
ili nisu kontinuirani nastavljena.


Mnogi stručnjaci na svojim službenim i, još više, na privatnim sastancima
iznosili su i izmjenjivali svoja iskustva, a rijetko su ih stariji i odgovorni
drugovi poticali da svoje znanje iznesu u stručnim časopisima.


U nastojanju, da pomognu razvitak nauke i nastave, pojedini nastavnici


poljopivredno-šumarskih fakulteta trudili su se da svojim ličnim kontaktom


sa šumarskim stručnjacima na terenu prikupe potrebnu građu za sastav


svojih udžbenika; jedino vrlo uporni uspjeli su to donekle postići,


Pomanjkanje dovoljnih i sređenih iskustava iz uzgajanja, napose iz
njege i melioracije šuma i iz pošumljavanja odrazuje se i danas pri obavljanju
opsežnih terenskih radova.


Šta da se radi?
Ad 2. Prije svega potrebno je, da terensko stručno osoblje što duže
službuje u istom mjestu ili bar u istom šumsko-gospodarskom području te
da se racionalizacijom rada u upravnim i administrativnim poslovima što
više oslobodi sitnih i nestručnh poslova. Tada će stručnjaci moći više vremena
pokloniti proučavanju literature i razvoju povjerenih šumskih obje


kata, a ujedno imat će vremena da svojim iskustvima dadu i literarnu formu.


Isukustva na terenu mogu se u šumarstvu stjecati jedino tako, da se


prati razvoj utjecaja uzgojnih postupaka: od daleke i nedavne prošlosti


u sadašnjost i budućnost, odnosno promatranjem i istraživanjem uzroka i


posljedica razvoja neke pojave u dotičnim okolnostima. Na taj način otkri


vaju
se pojedini problemi, na taj načm se oni i rješavaju.
Problema o uzgajanju šuma i pošumljavanju u nas ima mnogo, pa su
i iskustva obilna. Potrebno je dakle da se ona analiziraju i da se povuku
.zaključci. Danas se, primjerice, vrše pošumljavanja i melioracije na pro


365




ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 48     <-- 48 -->        PDF

stranim i različitim zemljištima; kad bi svaki stručnjak jednom u dvije
godine iznesao pozitivne i negativne strane pojedinih radova, sakupila bi se
i rasprostranila mnoga nova iskustva te učvrstila ili revidirala stara, Od
radova i okolnosti kod pošumljavanja spomenut ćemo samo neke: periodicitet,
količina i kvalitet uroda sjemena, manipulacija sa sjemenom, biljkama
i reznicama i njihov kvalitet, presađnja biljaka iz prirodnog ponika, efekat
sjetve i sadnje pojedinih vrsta drveća u istim i različitim ekološkim okolnostima
u proljeće i jesen, borba s korovom i štetnicima u šumskim rasadnicima,
utjecaj suiše i vjetrova na pošumljavanje i borba s tim abiotskini
faktorima, borba s biotskim štetnicima (kukcima i bolestima), bivše i sadašnje
stanje degradiranih šuma i tla te njihov razvoj nakon izvršene melioracije.
Nadalje važan je problem pošumljavanja s vrstama drveća i grmlja
brzog rasta na pojedinim područjima te razvoj stabala koja se odlikuju
naročito brzim i dobrim rastom i ujedno otpornošću protiv biotskih i abiotskih
štetnika. Vrlo su važni utjecaji raznih uzgojnih postupaka na razvoj
prirodnog pomlađivanja pojedinih vrsta drveća obzirom na obrast, smjesu
i strukturu te prirast po količini i kakvoći.


Na pojedinim šumskim čistinama, paljevinama, goletima i si. treba da
se gdjekad podižu i njeguju pretkulture, pa bi bilo korisno objaviti opažanja
o utjecaju dosadašnjih prirodnih i umjetno podignutih pretkultura na
melioraciju tla i na razvoj sadašnje i buduće nove sastojine, kao i o ulozi
pretkultura u snabdijevanju drvetom i u iskorišćavanju nekih sporednih
šumskih proizvoda,


O osobinama naših makija na pojedinim područjima vrlo malo znademo,
kao što su njihov sastav po vrstama drveća i grmlja, struktura, starost,
drvna masa, prirast, prihod i upotrebljivost, njihovo pretvaranje u
viši uzgojni tip, unošenje raznih vrsta drveća, grmlja i niskog rašća posredno
i neposredno korisnih za narodno gospodarstva, I t, d.


Stečena iskustva i opažanja potrebno je objavljivati ne samo zbog
prenošenja na druga radna područja, već i u svrhu prikupljanja podataka
za što brži razvoj naše samostalne nauke i za otvaranje novih problema za
sistematska naučna istraživanja. — U posljednje vrijeme u tome se već
osjeća izvjestan napredak.


Mnoga dragocjena iskustva iznose se na službenim sastancima i u službenim
izvještajima te na sastancima šumarskih sekcija DIT-a, a da za
njih uvijek ne saznaje šira stručna javnost. Tako iznesena iskustva trebalo
bi naknadno provjeriti i ekscerptirati te u prikladnom obliku objaviti u
stručnim časopisima i biltenima.


U podatke, dobivene empirijom i opažanjem, često se neminovno uvuku
i subjektivni utjecaji, to utoliko više što je učinjen manji broj opažanja
i što su nedovoljno proučene okolnosti u vezi s dotičnom pojavom. Stoga
pojedini tako dobiveni zaključci nisu uvijek objektivan odraz stvarnog
stanja i razvoja. Da se sakupe što objektivniji podaci, potreban je dublji
studij i na terenu i u svladavanju teoretske strane predmeta. Na tu temu
osvrnut ćemo se opširnije drugom zgodom.


366