DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Strana stručna štampa .. L. Edlin, Forestry — Pilotpress Ltd — London 1949. Sadrži 48 stranka, 33 slike u tekstu. Ova knjižica je dvadeseti svezak biblioteke seoske omladine (Young farmes´ club booklet No 30). Namijenjena je propagandi šumarstva a sadrži slijedeća poglavlja: 1) Povijest naših šuma; 2) Drvo i šuma, 3) Drveće i drvo, 4) Sadnja drveća; 5) Pošumljavanje, 6) Zaštita šuma; 7) Iskorišćavanje šuma, 8) Pilansko drvo; 9) Šikare, zaštitni pojasi i živice. Knjižica je pisana popularno, kako smo to već naglasili u svrhe propagande šu marstva. Na kraju knjižice nalazimo organizacionu shemu komisije za šumarstvo (The forestry commision) i popis šumarskih društava (Forestry societies). Tako iz nje saznajemo da u Velikoj Britaniji postoje dva glavna društva za propagandu šumarstva. To su Englesko šumarsko društvo (Te Royal English Forestry Society) i Škotsko šu marsko društvo (The Royal Scottish, Forestry Society). Svako od ovih društava izdaje jedan list. R. Benić A. G, Tansley, Britain´s green mantle — Georg Allen and Unwin Ltd, London 1949. — Sadrži 294 stranice te 150 slika (li4ß fotografije i 8 crteža). Kako pisac u predgovoru kaže knjiga je namijenjena svakom tko hoće da znade više o prirodnom biljnom pokrovu Velike Britanije od čega se on sastoji i kako je >do njega došlo, a nema niti vremena niti sklonosti za specijalne studije. Sadržaj knjige podijeljen je u sedamnaest poglavlja, koja obuhvaćaju: I. Biljni pokrov i njegova izmjena — prethistorija; II. Biljni pokrov i njegova izmjena — povijesna perioda; III. Klima i tlo; IV. Izmjena biljnog pokrova — ljudski i životinjski činioci; V. Mozaik vegetacije —- biljne zajednice i njihove sukcesije; VI. Britanske hrastove šume — U Britaniji od prirode dolaze hrast lužnjak i hrast kitnjak. U britanskoj hrastovoj šumi osim hrastova dolaze slijedeće vrste drveća: gorski brijest (Ulmus montana); jasen (Fraxinus excelsior), klen (Acer campestre), grab (Carpinus betulus), joha (Alnus giutinosa). breza (Betula pedunculata i Betula pubescens), topole (Populus tremula, P. alba, P. nigra, P. italica, P. serafina), trešnja (Prunus avium), sremza (Prunus padus), višnja (Prunus cerasus). jabuka (Malus communis), jarebika (Sorbus aucuparia), brekinja, (Sorbus torminalis), mekinja (Sorbus äria), božikovina (Hex aquifolium) i tisa (Taxus baccata). Grmlje hrastove šume sačinjavaju: lijeska (Corylus ave´Jlana), glog (Crataegus monogyna), crni trn (Prunus spinosa), grmolike vrbe (Salix atrocinerea, S. caprea, S. aurita, S. viminalis i S, purpurea), bekovina (Viburnum opulus), svib (Cornus sanguinea), obična kurika (Evonimus europea), kalina (Ligustrum vulgare), bazga (Sambucus nigra), pasdrijen (Rhamnus cathartica), kupina i malina (Rubus fruticosus, R. caesius, R. idaeus), divlje ruže (Rosa canina, R. arvensis), bršljan (Hedera helix), Lonicera per´.clymenum i t. d. U ovom poglavlju prikazana je osim navedenoga struktura hrastove šume i njezina prizemna flora te posebno hrastova šuma Kil´larney u jugozapadnoj Irskoj, hrastove šume pod ekstremnim uslovima, varijacije hrastovih šuma i njihova sukcesija. VII. Engleska bukova šuma — Opisan je biljni sastav nekih bukovih šuma n-t raznim vrstama tla te sukcesija prema bukovoj šumi; VIII. Jasenove, johove, borove i brezove šume. Opisan je biljni sastav ovih šuma; IX. Pašnjaci — livade, pašnjaci i kamenjari — biljni sastav; X. Pašnjaci (nastavak) — brdski pašnjaci, vrištine i bujadnice — biljni sastav; 379 |