DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 65 <-- 65 --> PDF |
nosti stabala u visini i promjeru, pokusni materijal je homogen, jer su pokusna stabla različite visine i promjera jednako razdijeljena u svim nadm. visinama. Obzirom na starost, materijal je nehomogen, jer su obarana za sječu zrela stabla, a u nižim predjelima postizavaju tu zrelost stabla ranije. I u prosjeku širine goda materijal je nehomogen, jer sa nadm. vis. pada prosječna širina goda. Metodika rada je ova: Srce drveta samljeveno je u pilovinu, te količina koja odgovara 40 gr suhe substance stavljena u Erlenmeyerove tikvice. Izvršena je hladna sterilizacija formalinom, kako bi se izbjeglo promjene kern, sastava. Kao uzročnik truleži uzet je Polyporus vaporarius (= Poria Vaillantii Fr.). Djelovanje gljive trajalo je 48 nedjelja. Nakon završetka pokusa, pilovina je osušena do konst. težine, odvagana, te diferenca od 40 gr. daje gubitak suhe substance, umanjena za suhu tvar micelija, Unutar jednog stabla trajnost (otpornost) raste od podnožja debla ka sredim i onda opet pada. Najtrajnije je drvo u visini 9—13 m, za 5% trajnije od 3-—7 m. Najmanje je otporno deblo od 1—5 m. Unatoč individualnih razlika (utjecaj biotipova, milje, iitd.) postoji razlika u otpornosti kod pojedinih nadm. visina. Ariš iz 11100— 11700 m podliježe truleži za ´/s manje od onog ispod i iznad te visine. Autor ne dozvoljava iz ove znanstvene činjenice izvući neke gospodarske zaključke, jer gosp. vrijednost drveta ovisi i o drugim faktorima (čvrstoća, mogućnost obrade, čistoća od grana itd.). Osim toga postoji mogućnost da se te razlike u trajnosti i otpornosti protiv truleži izjednače za vrijeme sušenja i- čišćenja drveta. Ne pes toj i korelacija te nadm. visinom uvjetovane različite otpornosti te starosti drveta, širine goda, sp. tež., sadržaja masti, lignina i stupnja osržavanja .... drveta. U koliko ovi faktori i utječu, njihov je utjecaj manji od utjecaja nadm. visine. Na završetku autor zaključuje ovo: treba razlikovati biološku i gospodarsku krivulju trajnosti drveta. Kad bismo iz svih nadm. visina uzimali materijal jednake starosti, tada bi radi inkrustacije jezgre drveta sa rasućom nadm. visinom trajnost drveta morala rasti. Međutim to nije bio slučaj radi toga jer, po autoru, dva faktora igraju kod toga ulogu: 1. Kemijski sastav.drveta, koji radi inkrustacije uvjetuje rastuću otpornost sa rastućom nadm. visinom. 2. Unutarnja micelarna građa, koju još ne možemo brojčano izraziti, koja je u optimalnoj nadim, visina nepovoljnija za razvoj gljive, te enziimatskom djelovanju gljive daje jiačd otpor. Izbacimo li međutim faktor v b»r. 2, jer ga još ne možemo dokazati, tada slijedi, da sa rastućom nadm. visinom raste i trajnost drveta. Međutim, kako smo ranije naveli, autor je utvrdio, da je drvo najtrajnije iz nadm, vis. 1100—>170O m, a preko 1700 manje trajno. To objašnjava autor time, što je godišnji prirast u većim nadm. visinama manji, pa drvo postizava dozrelost za sječu mnogo kasnije. Radi toga ono se obara kad je već prestarilo obzirom na promjene micelarne strukture (a ne grbue kemijske), te radi toga nije više otporno na razarače drveta. Ta prestarjelost drveta (u biološkom smislu) uzrokom je slabije trajnosti istraživanog materijala iiz nadm. visine preko 11700 m. Kao posljedica toga, dobivamo gospodarsku krivulju, koja pokazuje, da je drvo ariša iz nadm. visine 111010—11700 najtrajnije. Smatram, da bi bilo vrlo interesantno ispitati otpornost naših najvažnijih vrsta drveća iz različitih nadm. visina, jer je sigurno, da naša staništa, specifična po svom sastavu, daju i različitu krivulju otpornosti, a iz toga bi se mogli povući i neki za. praksu vrijedni zaključci. Dr Kišpatić 383 |