DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1949 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Shema koju je postavio Kraft (6), razumljivo je da može u najbolju
ruku prikazati tek rezultat procesa razvoja stabala, otpadanja stabala u
sastojim a ne sam proces. Ta klasifikacija prikazuje ga kao gotovu stvar,
u jednom datom momentu, kao sliku zaustavljenu u stanju mirovanja i
razumljivo je da su je u novije vrijeme ocijenili kao statičku (Tkačenko,
Sukačev, Sokolov i dr.}.


Kraftova klasifikacija stabala


Kraftova klasifikacija u stvari ne zadovoljava potpuno uzgajivača, jer
ne daje u svakom slučaju dovoljan uvid u mogućnosti razvoja sastojine.
Njena je predodžba o procesu u biljnom svijetu utoliko netočna, što se u
prirodi procesi ne zbivaju uvijek onako kako to iz sheme izlazi. Umjetna
klasifikacija razumljivo i nije u stanju da iscrpi sve moguće kombinacije
i prelaze što ih srećemo u prirodi, a po mišljenju Tkačenka (5) — strogo
uzevši i nema vladajućih i potlačenih stabala u sastojim. Kad se ne bi na
osnovu zakonitosti, koje ona odražava određivala mjera uzgojnih radova
i sastojina se odgajala za budućnost, moglo bi se misliti da Kraftova klasifikacija
i nema za osnovnu zadaću da daje perspektivu sastojinskog razvoja.
Odabirući stabla iz pojedinih razreda, pojedina uputstva i škole prorjedivanja
u stvari moraju voditi računa o tome što će biti sa stablima koja
preostanu nakon prorede, ona moraju imati jasnu sliku o daljnem razvoju
sastojine.


Kraftova klasifikaciona shema sama po sebi ne odrazuje potencijaldinamiku što se vidi u tome, da na pr. u izvjesnim slučajevima neko stablo


II. klase nakon nekog vremena može biti uvršteno u I. klasu. Ona više
naginje gledanju da će to isto stablo prije preći u III. nego u neku višu
327


(