DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 26 <-- 26 --> PDF |
nisu uslijedila; ovamo ubrajamo i zaboravljene sjemenjake na tobož »plodnim sjecištima prijašnjeg doba. Naravno u posljednjem slučaju treba taj sjemenjak tretirati ne kao osamljeno od postanka, nego osamljeno od prije izvjesnog vremena. Uzgred ćemo napomenuti da je to poseban vrlo interesantan problem: opažanja na jedinkama koje su uzrasle u sklopu i oslobođene su njega pet, deset, petnaest i t. d. godina prije starosti u kojoj normalno počinju fruktificirati. Kao što ćemo vidjeti iz drugog — specijalnog —´ dijela ove rasprave pojedine vrste izvan sastojina donose cvijet pa i plod nevjerovatno rano. Međutim, u stručnoj literaturi naglašeno je da je ovakav plod često sterilan. Prema našim opažanjima sterilnost takvih plodova dosta je redovna pojava kod mnogih vrsta šumskog drveća, Šta više često se dešava da prvi cvijetovi uopće ne zametnu ploda. Stoga u ovom slučaju može biti govora samo o prividnoj polnoj zrelosti dotične vrste a nikako o pravoj. Ovim neću reći da sklopljene sastojine nikad ne pokazuju analogne pojave t. j. redovite razlike (određene vremenske intervale) između prividne i prave fiziološke zrelosti, ali nama se čini da je ta pojava izraziti ja i uočljivija kod osamljenog drveća. U posebnu kategoriju spadala bi rubna stabla. Vremenski pada početak njihove fruktifikacije između doba početne fruktifikacije osamljenih stabala i doba početka fruktifikacije dominantnih stabala u šumi. Analogno našim razmatranjima u osamljenim stablima moramo pod rubnim stablima podrazumijevati također i ona drveća koja su na rubu prostranih čistina, manjih šumskih krčevina (ako je ta krčevina stara t. j . datira iz ranijih godina) i si. Treba napomenuti da genetički ta stabla nisu najprikladnija za dobivanje sjemena sa njih i to iz istih razloga koji diktiraju sovjetskim naučnim radnicima da izbjegavaju u tu svrhu osamljena stabla. VIII. Primjena gornje problematike i metodologije na temu »periodicitet plodonošenja« Ispitivanje periodiciteta fruktifikacije također je vrlo važan i odgovoran zadatak, a utoliko je teži od ispitivanja početne zrelosti, što zahtjeva kontinuirana, dugogodišnja opažanja, oglede i studije. Za početnu zrelost možemo kod dobre organizacije rada i guste mreže stanica sa pažljivim posmatračima za nepunu godinu dana utvrditi i provjeriti sve elemente, srediti sve podatke i doći do konkretnih pouzdanih rezultata koji će se tokom slijedećih godina nadopunjavati. Za utvrđivanje periodiciteta logično se služimo prosjekom od nekoliko godina a taj je prosjek (broj godina kontinuiranog posmatranja da se omogući prenošenje zaključka) tim veći što rede rađa sjemenom vrsta koje se proučava. Ako je za brezu ili grab dovoljan prosjek od 5 godina, to( za smrču je malo 10 a za bukvu i 15 godina. Dosta će proći vremena dok se izjednačimo sa Njemcima ili Rusima. Švapah je 20 godina uzastopce pratio plodonosnost najvažnijih šumskih vrsta a služio se također i sa prilično pouzdanim podacima drugih šumara koji su raspolagali sa rezultatima svojih opažanja u vremenu više od 20 godina. Nestorov i Ogijevski neovisno jedan od drugoga posmatrali 408 |