DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 27 <-- 27 --> PDF |
su godinama plodonosnost glavnih vrsta i uporedivanjem podataka dolazili su do podudarnih rezultata iako su im se metode rada u nekoliko razlikovale. Možemo i moramo poslužiti se velikim iskustvom njemačkih i ruskih eksperimentalnih stanica kao i zaključcima pojedinih atitora. Nije zgoreg također da u izvjesnim stvarima kopiramo poslovičnu njemačku pedanteriju konca 19 vijeka a direktna nam je dužnost da se ugledamo u SSSR, na elan i zamah naučno istraživačkog rada ondje. Ali ako mislimo, da nas rusko ili njemačko iskustvo i uloženi njihov trud oslobađaju dužnosti da sami zasučemo rukave i prionemo sistematskom i upornom radu, ako mislimo na gotovinu koja samo čeka da je iskoristimo u svoje svrhe i za svoje prilike, prevarićemo se ljuto i neminovno. Moramo sebi odrediti rok do kojeg moramo dobiti i raspolagati sa vlastitim podacima isto toliko pouzdanim, vjernim i tačnim kao što su ruski ili njemački ali koji su istodobno naši, vlastiti. Perspektivno bismo odredili taj rok odnosno rokove. U slijedećim rokovima imali bi potpuno tačno utvrditi periodicitet rađanja sjemenom u svim šumskim predjelima i oblastima i to: 1) u roku do 5 godina za vrste: grab, breza, sve vrste roda Populus, jasen, johe, vrste roda Acer, bagrem, brijest, kuriku, drijen, svib, ljesku; 2) u roku najdalje do 8 godina: bor, ariš, sve domaće vrste roda Prunus, roda Pirus i roda Sorbus; 3) u roku od 10 godina: za smrću i jelu; 4) do 13 godina sve vrste roda Querceus; 5) do 15 godina za bukvu. Razumije se da ćemo orijentacione brojke imati u mnogo skorijem vremenu, možda i za dvije do pet godina ali to nas ne oslobađa dužnosti da nastavimo sa istraživanjima sve dotle dok nam se naši podaci ne izjednače po tačnosti, pouzdanosti, i icrpnosti sa podacima zemalja mnogo starije šumarske kulture i tradicije. Drveće na kojem će se vršiti ispitivanje podijeliće se isto tako u tri osnovne grupe: 1) drveće u sklopu, 2) drveće na rubovima, i 3) drveće na samo stojeće. Zatim će se uzeti u obzir kao i naprijed: nadmorska visina, ekspozicija, primjesa druge vrste, a ako dozvole okolnosti odnosno sredstva to i karakter zemljišta. Dosljedno svome gornjem mišljenju o negativnom uplivu lošeg zemljišta na početak fruktifikacije pretpostavljamo da će takvo zemljište negativno uplivisati i na periodicitet. Međutim, i za obradu ove tematike važi isto što sam naveo gore, a važi također i gornja primjedba t. j . da ovo nije ni od tolikog praktičnog značenja jer se svejedno sjemenske sastojine obavezno odabiru na boljim bonitetima a ne na lošijim. Za praksu je stoga važno znati početno doba rađanja i periodicitet, oboje utvrđeno za one šumske predjele i za one bonitete koji bi inače došli u obzir za sjemensku službu, t. j. za dobro i za srednje-dobro zemljište. IX. Zrelost sjemena, fenološki osvrt Vidimo dakle da se predmetna tematika sastoji iz dviju tema, ili bolje da kažemo iz dva posebna kompleksa tema: 1) iz proučavanja početne fiziološke zrelosti i 2) iz proučavanja periodiciteta donošenja ploda naših glavnih šumskih drveća i grmlja. Tome bi se mogla dodati još treća tema: fenološka opažanja o zrelosti sjemena. U jesen (za neke vrste već u ljeto) sjeme je zrelo, ali koji je taj dan ili bar dekadaj u mjesecu kada ga možemo smatrati zrelim — o tome nam manjkaju podaci, Još uvijek se zado 409 |