DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Ali ne čekajući na osnivanje agrometeoroloških stanica u sklopu velike projektovane mreže hidrometeoroloških ustanova, moraju drugovi šumari makar bilo to za sada samostalno i izolovano osnivati svoje mreže fenoloških osmatrača. U prvi mah teško je sebi predstaviti koliku pomoć može ukazati fenologija sjemenarstva! Već sama fenološka opažanja t. j . redovita i stalna posmatranja sezonskih pojava u šumi sili nas da budemo upućeniji u prognozu o urodu sjemena a da ne govorimo o direktnoj vezi fenologije i sjemenarstva. Nabrojaćemo samo nekoliko slučajeva očiglednosti postojanja te direktne veze. Registrovanje kasnih proljetnih mrazeva i njihovog upliva na cvijetanje i na urod sjemena drveća; odnos između ljetnih vrućina i obrazovanja cvjetnih pupoljaka za slijedeće proljeće; pravovremeno jesenje sakupljanje sjemena koje ne čeka na ljudsku komociju i neplanski organizovani rad zbog čega nastaju gubitci i podbacivanja. Naročito kod utvrđivanja periodiciteta važno je pratiti fenologiju šumskog drveća. Ako ne znamo vrijeme cvjetanja pojedinih vrsta, može se dogoditi da je ta vrsta neopaženo za nas cvjetala a nije zametnula plod. Već i sada neki sovjetski šumari počinju razlikovati redovan periodicitet (sa podrazdiobom kao obično: potpuni, djelimični urod i t. d.) odnosno redovni izostanak, plodova kao prirodnu pojavu uslovljenu nasljednim svojstvima vrsta i drugo: izostanak slučajni t. j . izostanak uslovljenim oštećenjem cvijeta pupoljaka i t. d. Sa praktičnog stanovišta stvarno nije uputno da brčemo ta dva periodiciteta. Jer je suzbijanje slučajnih pojava koje ometaju razvitak ploda svakako lakše za nas i izvodljivije u bližoj perspektivi, nego mijenjanje nasljedne prirode bilja. Time ne tvrdimo da sumnjamo u Mičurinovljevu lozinku: »ne čekati milosti od prirode« i da odbijamo samu pomisao primjene te lozinke u šumarstvu. To ne. Uvjereni smo naprotiv, da je čovjekov genije kadar natjerati bukovu šumu da rađa kad joj to treba i kad joj to ne treba onako isto kao što je natjerao kravu da nam daje po 5.000—6.000 litara mlijeka iako joj godišnje ne treba više od 200-litara da bi održala svoje potomstvo. Ali ovakav zahvat u prirodne snage još uvijek je pjesma vrlo daleke budućnosti. Naprotiv fenologija kao nauka — i u konkretnom slučaju kao vjeran pomagač sjemenarske službe — pomoći će nam u rješavanju mnogih kud i kamo nama bližih, mogli bi čak reći gorućih problema. U drugom — specijalncm — dijelu imaćemo prilike opet da se dotaknemo i konkretno da §e zaustavimo na toj temi. X. Osim nesumnjivo postojeće početn e fiziološke (seksualne) zrelosti postoji li kod šumskog drveća fiziološko starenje t. j. prirodni presta na k rađanja? Niko neće poricati da postoji donja granica kod plodonosnosti šumskog drveća, postoji najniža starost koja obilježava početak spolne zrelosti kod svake vrste. Iako se ta granica pomiče na više ili na niže sa promjenom osnovnih stojbinskih faktora, niko ne može osporavati njeno postojanje. Određena biljna vrsta ni pod najpovoljnijim, specijalno za nju stvorenim uslovima neće procvjetati prije no što je to određeno njenom prirodom, 411 |