DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


GLASILO ŠUMARSKIH SEKCIJA DRUŠTAVA INŽENJERA
I TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE


GODIŠTE 73. DECEMBAR GODINA 1949


Ing. MHutin Knežević (Beograd)


PRILOG OFORMLJENJU NAZUBA GÄTERSKIH. KRUŽNIH
I TESTERA PANTLJIČARA


Pored davanja određenih uglova i forme pojedinom zubu festere, u
cilju postizavanja što većeg efekta rezanja i čistoće reza, važno je također
odrediti razmak i visinu zuba kcd raznih vrsta testera. To proističe iz toga,
što razmak zuba (t) i visina zuba (h) pored forme samoga zuba, određuju
uglavnom veličinu površine meduzublja, čija veličina, zajedno sa širinom
reza (razmetom), čini onaj prostor, u koji će se deponovati strugotina prilikom
rezanja drveta. Ako je taj prostor premalen da primi strugotinu, što
ju skida jedan zub, onda će se strugotina unutar meduzublja presovati, što
će izazvati veće trenje i veću potrošnju snage za pogon, a to se može
dogoditi, ako su razmak i visina zuba premaleni za pojačani pomer drveta
prema testeri. Preterani pojačani pomer može izazvati nečist rez i zagrevanje
festere te druge loše posledice koje iz toga proističu. Iz ovoga ujedno
vidimo zavisnost efekta rezanja od veličine meduzublja, što ćemo još bolje
uočiti kasnije kod matematskog izvoda potrebnih formula.


Isto tako, ako je međuzublje preveliko, tj. veći razmak zuba nego što
je potrebno za primanje strugotine kod određenog pomera, onda se na taj
način nepotrebno smanjuje broj zuba, koji u jedinici vremena prolaze kroz
drvo, što ima opet za posledicu smanjivanje efekta odnosno mašine, kako
u većem opterećenju zuba tako i u većoj nečistoći reza, jer će na svaki
pojedini zub otpasti deblji sloj strugotine pri prolazu kroz drvo.


Veličina meduzublja zavisi sem toga i o vrsti drveta i njegovoj vlažnosti,
tj. o tome, koliko se uvećava volumen strugotine u odnosu na kompaktno
drvo iz koga je nastala kod rezanja pri određenim prilikama. Znači, ne
mogu se ni jedni te isti zubi i međuzublje upotrebiti za tvrdo i meko drvo,
jer ni to uvećavanje nije za njih isto, ne ulazeći u to da će i otpor pri rezanju
imati uticaja na formu zuba.


Iz ovog kratkog obrazloženja vidimo od kolike je važnosti pravilno
odrediti i to prvenstveno razmak zuba, jer je visina uslovljena s jedne
strane formom zuba i čvrstoćom čelika iz koga je građena testera u vezi sa
otporom drveta pri rezanju.


385




ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Mi se ovde nećemo upuštati u razmatranja forme samog zuba odnosno
veličine pojedinih uglova zuba, jer su te veličine manje više iskustveno i
konstruktivno određene i poznate, iako bi ih za naše domaće vrste drveća
trebalo ispitati, već ćemo se pozabaviti načinom kako se može kod pojedinih
vrsta testera za razne pomere, vrste drveta (tvrdo ili meko), razne koeficijente
uvećanja strugotine itd., — odrediti razmak zuba odnosno i visine,
dakle elemente koji određuju površinu međuzublja.


Za određivanje razmaka razmetnutih zuba, koji se kod nas i u Evropi
pretežno upotrebljavaju, postoje neke empiričke formule, koje obzirom na
razne faktore koji na to utiču, ne daju tačne podatke.


Tako je na pr. poznata formula za gaterske testere da je razmak zuba


t = 1,71 Vhi


gde je »hi« prosečna visina reza.


Kako odmah možemo zapaziti u ovoj formuli, jedini faktor koji određuje
razmak zuba »t« jeste samo »ht«, dok nema i drugih uticajnih faktora
kao: vrste drveća, veličine pomera, koeficijenta uvećanja strugotine, brzine
testere itd. Prema tome ni podaci dobijeni ovom formulom ne mogu biti
tačni, te su približni samo kao prosečne vrednosti za meko drvo.


Međutim, na bazi teorije rezanja raznim vrstama testera, postoje tačniji
načini određivanja razmaka zuba, od kojih je jedan iznet u knjizi prof.


M. A. Deševoja »Mehaničeskaja tehnologija dereva« na strani 306—340,
Lenjingrad 1934.
Mi ćemo ovde za pojedine vrste testera, pored načina iznetog po prof
Deševoju, izvesti drugi način, sličan onom prof. Deševoja i baziran deli-
mično na njemu, ali zasnovan na teoriji rezanja Flatschera, kao dopunu
Flatscherove teorije.


Gaterske testere


Za izvod potrebne formule kod gaterskih testera promatraćemo onaj
zub testere, koji skida najveći sloj drveta prilikom rezanja, a to je onaj
zub koji prolazi ćelom visinom rezanja »hj«. Svi ostali zubi skidaće manju
količinu strugotine, pa prema tome sve ono, što se u pogledu razmaka
zuba »t« i visine »h« odredi za taj zub, važiće tim više i za ostale zube.


Na slici 1 uzmimo da se ram gatera nalazi u gornjoj mrtvoj tački i da
se testere nalaze pod uglom prevesa ..
Rezultanta brzine pomera i brzine zuba u prolazu kroz drvo u smeru


1« biće prava, ako je zadovoljen odnos w što nije uvek potpuno.


Debljina sloja što ga skida jedan zub prolazeći kroz drvo iznosi


d = toos[90 — {90 — §>)— a] = toos(L — «) . . . (1)


Dužina sloja drveta, što ga skida zub koji prolazi kroz ćelu visinu
rezanja »h,«, tj. veličina


1 = -.^. (2)
sin p


386




ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Prema tome površina toga najvećeg sloja biće
aF-d-l.-t,CM. .ra)-h,
sm p
zapremina toga sloja u kompaktnom drvetu iznosi
(3)
V — d 1 s = _._ ,,
sm a
hi s (4)


SI.


Oznake u slici i u izvodu su sljedeće:


H = hub (visina dizanja ratna), razmak zuba.
0 — ugao prevesa testera, visina zuba.
hi = visina rezanja, širina reza,


ugao rezultante brzine testere i


vp = srednja brzina pomera drveta.


pomera sa ´horizontalom, uzima


vz = srednja brzina testere,


jući u obzir pomer za vreme spu


v = stvarna brzina pomera, štanja rama,


V = stvarna brzina testere, d =--debljina sloja drveta štoi ga s;kida
1 = put zuba kroz drvo u celoj visini jedan »tlačeni zub,
rezanja, koeficijent uvećanja strugotine
prema kompaktnom drvetu.


fniz — površina meckizufolja,


Pomnožimo li tu zapreminu sa koeficijentom »a«, koji označava koliko
se zapremina kompaktnog drveta uvećava kada prede u čestice strugotine,
dob´ćsmo zapreminu strugotine iz toga sloja


l cos


v _ A i . -ß — «) . u


V, = d . s a = fl ht (5)
sin?


Koeficijent uvećanja strugotine »a« za slobodno rastresito stanje iznosi
3—6, manji za tvrdo suvo, a veći za meko sirovo. Sem toga zavisi veličina
toga koeficijenta i od svojstava drveta, kvaliteta zuba, pomera itd.


387




ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 6     <-- 6 -->        PDF

Količinu strugotine iz jednačine 5 treba da primi zapremina jednog


meduzublja W = f,„:, s, pa je
\.Vi \
.´ j r
Vn odnosno Ima s
t COS (0—a)
r-^,
h, s . ili
,
odavde
,
Imz
t ´ cos (ß — a)
j— a """sin ´ n i ´ .
sin P
(6)


Ova formula važi kako za stlačene tako i razmetnute zube, jer je kod


ovih poslednjih d = —,gde je d, = debljina sloja strugotine kod razmet


nutih zuba, između dva para zuba razmetnuta na istu stranu.
Prema prof. Deševoju (310) fmz možemo izraziti tako, da je


fm, = ««


gde "S pretstavlja neki faktor, kojim treba pomnožiti kvadrat razmaka zuba
pa da se dobije površina meduzublja. Taj koeficijent može se odrediti
planimetrijski, merenjem površine meduzublja raznih testera. Za gaterske
festere iznosi # = 0,35—0,40, kod odnosa visine zuba »h« prema razmaku »t«


kao ——=0,8—0,85, kod uzdužnog rezanja drveta tj. u smeru protezanja


vlakanaca. Inače se po Fišeru kreće L od 0,145—0,57, dok—,- od 0,3 (kod


pantljičara kladara) do 1,25 kod testera za poprečno rezanje.


Ako sada umesto f„,z uzmemo -St2, dobićemo da je


t. cos [ß— a) , ...
(9t-= .—´ -. h], a .
sin p
t ´cos (ß — a)


-i>t-— —;—. .. ako ovo razvijemo dahe, bice


w sin p


a h, (cos ß cos a + sin P sin et] . ´ hx . . _, „ . , ,„,
t = — — = — (cotg P cos x + sin a) . (7)
/>. sin ß »


Kako je (sl. 1) tg ß = — , odnostno cotg ß = — imamo
Vp vz


a. hj / vp
cos 2 + sin a ) (8)


Tako smo došli do formule 8, koja je opšta formula za izračunavanje
razmaka zuba »t« za sve vrste pomera kod gatera i za festere pantljičare,
s tim da je VP =F brzina pomera samo pri spuštanju rama.


Iz ove formule vidimo, da će razmak zuba »t« biti to veći, uz ostale
faktore, što je:


388




ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 7     <-- 7 -->        PDF

1) Veći koeficijent uvećanja strugotine »a«, koga uzimamo u račun.


2) Veća visina rezanja »hj«, tj. veća debljina drveta koje se struže.
Znači, širi gateri kod rezanja odgovarajućih najdebljih trupaca, trebali bi
imati veći razmak »t« od užih gatera za isto drvo.


3) Manji koeficijent #, a on će biti manji kod manje visine zuba uz
istu površinu međuzublja, a što opet zavisi od forme međuzublja, kvaliteta
čelika i vrste drveta koje se struže,


4) Veća brzina pomera pri spuštanju rama (v ). To je i razumljivo,
jer će kod veće brzine pomera zub skidati deblji sloj drveta. Iz toga ujedno
vidimo, da se isti razmak zuba »t« ne može upotrebiti za razne gatere sa
raznim načinima i maksimalnim brzinama pomera, niti za razne vrste drveća
(tvrdo i meko).


5) Manja brzina festere, uz iste ostale faktore, jer će u takvim prilikama
zub opet skidati deblji sloj strugotine, usled sporijeg prolaženja kroz
visinu rezanja »hj«.


6) Veći ugao prevesa a, a on će biti veći čim je pomer veći.
Prof. Deševoj za razne vrste testera i pomera ima sledeće formule
za »t«:


, l/a-h, l/a-hi c0 a-ht .


Za kružne festere i pantljičare, tj. testere neprekidnog dejstva


l/a-hi 1 /a hx c0 a hj v


gde je c = pomer po jednom zubu kod stlačenih zuba (vidi si. 1), odnosno


kod razmetnutih c, = 2c ili c = —


C(, = pomer po jednom razmaku zuba t,


s = debljina testere,


v = stvarna brzina pomera (ne srednja),


V = stvarna brzina testere u nekoj tački (ne srednja).


Ostale oznake su iste kao i u našem načinu.
Izvod ovih fomula prof. Deševoja zasnovan je na tome, što je za osnov
računanja uzet odnos, da je


c v j i * t c v A


-= -rp odnosno kod gatara --= . = ^


Kolika se razlika u rezultatima između ovog i našeg načina dobija,
videćerno u poredenju jednih i drugih formula, koje ćemo u nastavku izneti.
Veličina koeficijenta »a« kod izračunavanja razmaka zuba uzima se
različito, već prema konstrukciji gatera, pa prema prof. Deševoju imamo:


a) za moćne moderne gatere i prvoklasne testere i gde
je jevtina pogonska energija (kod jevtlnih otpadaka u parnom
pogonu), uzima se čak presovanje strugotine uz još
dobru čistoću reza, kod mekog drveta a = 0,75—1,0


389




ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 8     <-- 8 -->        PDF

b)
gatera
za testere srednjeg kvaliteta i dobrih savremenih
a = 1,00—1,5
v) za stare gatere i lošije testere,
kvara nekad i do 5
a radi sigurnosti od
a = 1,50-3


Smanjivanjem koeficijenta »a« išlo se za tim, da se poveća broj zuba
koji u jedinici vremena prolaze kroz drvo (povećanje efekta rezanja), jer
se to kod gatera, obzirom na njihovu konstrukciju, nije moglo izvesti povećanjem
brzine testere, kao što je slučaj kod kružnih testera i testera
pantljičara.


Kod ovih poslednjih. tj. kod testera pantljičara i kod kružnih testera,
uzima se radi toga:


a) za stolarske kružne testere i testere pantljičare . . a = 3,0—6
b) za iste testere kod mehaničkog pomera i debljih
sortimenata a = 2,5—5
v) kod onih za rezanje trupaca i prizmi na daske . . a = 1,5—3


Manje vrednosti, za sve napred navedene slučajeve, važe za tvrdo i
suvo drvo, a veće za meko i sirovo.


Kod izbora visine rezanja »hi«, koja se može kretati u širim granicama
obzirom na razne debljine drveta koje dolaze na rezanje na jednoj određenoj
testeri, treba uzeti najčešću debljinu jedne partije drvnog materijala,
a pored toga kod oblog drveta i srednju visinu reza te najčešće debljine
(prečnika). Jedino kod ručnog pomera (kružne testere i pantljičare, radi
potrošnje veće snage radnika ako se uzme srednji h, — a reže se i srazmerno
dosta debljeg drveta — potrebno je »h,< odabirati bliže najčešćim
najdebljim komadima. To je posledica toga, što uzimanjem u račun manjeg
»hjL« dolazi do jačeg sabijanja strugotine usled manjeg »t«, a s time u vezi
i potrebe veće snage za pomer (guranje drveta). Kod mehaničkog pomera
to ne igra takvu ulogu.


A sada da razmotrimo formulu 8 za razne vrste pomera kod gatera
i upoređenje sa sličnim formulama prof. Deševoja.


1) Za pomer pri dizanju rama gatera. Kod ovog pomera, prema prethodnoj
pretpostavci da se pod v podrazumeva samo srednja brzina pomera
pri spuštanju rama gatera, biće v =0 , jer kod ovoga načina pomera, isti
otpada pri spuštanju rama. Prema tome imaćemo


t -il*S. sina (9)


ir


Iz ove jednačine vidimo, da će razmak zuba testere biti to veći, što je:
1) veći koeficijent uvećanja strugotine, tj. kod testera slabijeg kvaliteta
i kod starijih gatera, te kod mekšeg i vlažnijeg drveta;
2) veća visina rezanja, odnosno deblji trupac ili drvo koje se struže,
3) teorijski manji &, koji je određen samom formom zuba i njegovom
veličinom, u vezi sa otporom što ga drvo pruža struganju pa time i odgovarajućom
formom meduzublja;


390




ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 9     <-- 9 -->        PDF

4) veći sin a, a on će biti veći, što je ugao . odnosno preves testera veći.
Kako vidimo iz slike 2 preves će biti to veći, što je . ili pomer za jedan


obrtaj veći, jer je sin a = - ~, gde se L uz određeni H (hub) praktički gotovo


ne menja. Iz toga sledi, da će »t« biti veći, što je pomer veći, kod ostalih
istih faktora.


SI. a.


Za izračunavanje razmaka »t« prof. Deševoj ima sličnu formulu
a-hi .


doblJenu na


* ~ —^. ´ ii ´ nešto drukčiji način, pod pretpostavkom
C V


(slika 2) da je —-= -.-, Ž^e je c = pomer po jednom zubu.


*


Od nos


Y = Y ]e u ovom slučaju teorijski približan, jer je, kako se
A


vidi iz slike 2, . = sin a, dok je . : = tg a, što je praktički tačno,


pošto je a mali ugao pa se za praktične svrhe može uzeti da je sin a =


= tg*= -..


Našu formulu t = -—— sin a možemo pisati i ovako


tr


, a-hj c . c ...
t = — — ,jer je sm a = -- ih


... . hi c , i / .
, odnosno t = [ly-h.-c


Umesto »c« (prof. Deševoj) možemo staviti —- s, gde je c0 = pomer


s


po razmaku zuba t, a ne jednom zubu, tj. pomer koji se događa za onaj
period vremena za koje vrh zuba prede put »t«. To je učinjeno radi toga,


391




ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 10     <-- 10 -->        PDF

da bi se izbegla sumnja, pošto je kod razmetnutih zuba, u odnosu na stla


čene, c = — gde je c, u stvari pomer za dva vrha zuba razmetnuta na


istu stranu. Tako je kod stlačenih zuba c, = c, a kod razmetnutih c„ = —


Uvrstimo li -u formulu 10, dobićemo istu formulu kao kod Deševoja


s


*=.?±-*]/$*-.*, du


Prema prof. Deševoju za sve tipove testera može se uzeti — = 0,6
s
do 0,05, gde su veće vrednosti za kružne testere i pantljičare (kladare) i
meko drvo, a niže za tvrdo drvo i rastružne testere, dok najniže za horizontalne
testere. Kod svih običnih testera za meko drvo — = 0,3—0,4, a
s
za tvrdo 0,2—0,3.
Iz ovoga vidimo i formulu 11 da je formula 9, tj. t = ——— ´ sin .


> izuzimajuć
izuzimajućizuzimajući for


teorijski tačnija od formule t = —^-..tr
n


Ugao a je unapred poznat i može se na poznati način odrediti pa prema
tome i sin a.


Primer . Treba odrediti nazub gaterske testere za gater sa pomerom
pri dizanju rama, koji iznosi za jedan obrtaj A = 4 mm, a rezaće čamovinu.
Uzmimo, obzirom na stariju konstrukciju i slabije testere, za a = 3, -3 = 0,4,
h, = 200—600 mm odnosno srednje 400 mm, hub H = 500 mm, a brojobrtaja u min. n = 200.


Odredićemo razmak zuba po formuli 9.


a -h.


sin a
9


Da bi mogli odrediti »t« po ovoj formuli, moramo prethodno znati
ugao 2, odnosno sin a.


.. . , A+lmm,. , j . j. ..


Ugao .. izracunacemo iz tg 7. = . (1 mm dodajemo radi osigu


rl
4+1


ranja od nezapinjanja zuba pri dizanju) pa imamo tg a = 0,01. Iz


tablica prirodnih vrednosti vidimo da je i sin .. = tg a = 0,01 ili a : 34´.
Uvrstimo li vrednosti dobijemo


3X400 . . ,A


t = 0,01 = 30 mm.
0,40


392




ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Ako imamo trougaonu formu zuba, onda visinu zuba »h« možemo izračunati
na ovaj način


h t h t
h t — St2 = ——, gde je -St2 površina meduzublja, a ——


{"* površina zuba.


,- Odatle dobijemo, da je h = 2-St = 2 0,40 30 = 24 mm.


h 24


0.8.
t 30 =


Po formuli iznetoj cd Deševoja imaćemo


^a-hi . 3-400 1


= 24 mm


SL3. » ´ G - 0,40 500


19 2


h -2*t = 2-0,40-24 IQ O h- (tga


19,2 mm; j F — °´8 .=.=°´.


ili a = 28´}.


Razlika rezultata između naše formule i ove druge, posledica je samo


toga, što smo uzeli u račun ne odnos A/H, nego —r=—, što više odgovara


ri *
stvarnom stanju, jer se ugao u cilju osiguranja nezapinjanja zuba pri dizanju rama, U ovom slučaju
bila bi razlika u uglu a jednaka 34´—28´ = 6. Ova razlika proizlazi iz


formule t;~—-—. sina, . razumljiva je i radi toga, što će veći preves


testere, kod ostalih istih uslova, izazvati deblji sloj strugotine »d« (vidi
si. 1), a time i veću zapreminu strugotine. To nam ujedno pokazuje, kako
je vrlo veliki uticaj prevesa odnosno ugla taj stvarni ugao treba i uzimati u račun.


a h


Iz formule t = ——- sin a možemo izračunati i maksimalni pomer.


pod pretpostavkom ostalih istih faktora u formuli, tj.


san a . « —..- ili . +1 = —." H, odnosno


a-hi . a -hi´


. =—r-, H — 1 = _ . ´ .500—l=4mm, dakle, što je i razumljivo, istu


a ha 3.400
veličinu koju smo uzeli u račun.
Međutim, ovaj način nam može poslužiti za izračunavanje pomera po
jednom obrtaju, za postojeći gater i postojeće testere, određenog nazuba
i prevesa.
Po drugoj formuli (Deševoj) imaćemo


a-hi . ... . t´» .. 24-0,4 _nn ´


t = -»- . 1. . = 50°= 4mm


= a^hTH .´´


393




ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Äkc uvrstimo vrednosti dobijene prvim načinom, dobićemo


t fh 30.0,4
. = ~.~ H = -_ ´ ´ -´ 500 = 5 mm, što obzirom na manji preves i uzeti


slučaj ne bi bilo ispravno.


2) Neprekidni i dvostruko prekidni fkomb.) pomer. U saglasnosti sa
našom pretpostavkom i kod ovog načina pomera pod VP U opštoj formuli.


ah, /vp . . \
t = —-— ( — cos a + sin a )


& \vz /
podrazumevamoi srednju brzinu pomera samo pri spuštanju rama, pa prema
tome za nas je u ovom slučaju važan samo pomer za pola obrtaja, tj, pri
spuštanju rama ili A2 (slika 1).


Označ´mo li sa A pomer za ceo obrtaj gatera, sa Ai pomer pri dizanju
rama, a sa A2 pomer pri spuštanju rama (slika 1), to je A = At + A2.


U ovom slučaju, praktički, skoro uvek je Ai = A2 = —-


Ako se pomer A događa u l/n delu minute (n = broj obrtaja gatera
u min.) ili 60/n sekunde, onda će se pola obrtaja izvršiti u


— sekunde. Brzina pomera za to pola obrtaja biće
2n


.. 2.-.2 .,. i . . . j j L


vp se —— = —-* - ih ako je A2 = —-, onda ie srednja brzina pomera


60 60 2


2n


2n-Y n-A.


Vp =


~W~=~6Ö~


1 T-T


Srednja brzina testere vz = -. gde je H = hub.


6U


Uvrstimo li za VP i vz gornje vrednosti u opštu formulu t — l —


cos a + sin a) dobićemo da je
n-A
a-h,/ 60 , \ a-h! /A , . \ ..1


1 C0S m OOS * + Sm V (12)


= -1. \ 2n^ °V = V \. ´
60
Kako) je ugao prevesa vrlo malen, to se može uzeti da je cos a = 1, a


A


= to


sin a = tg a = rr2
nfjA
> .. .^° stav:mo u formulu 12, dobićemo


H 2ri


..(*L + ^\_iihi.A . ........ (i3)
´ = -»


0-\H2 +2ry-ir H \: :
dokle istu formulu kao kod Deševoja


394




ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Stavimo u formuli t = ( — cos a + sin a) za cos a = 1, a sin « —


i? \vz /


= tg a = rg , Iz jednačine VP = dobijemo . = , odnosno
2ri 60 n


. 60vp , 2nH ... _ u ,n „_.*>„ .


— = —jj- pa ako je vz =? 7—- ili 2nH = 60v , to je sin a — tg a = -„ =
60vp VP j i_ .-hi/vp . vp\ a-hi 2vp ..1
60v — — odnosno t= — ~\ -4 I — — (14)
vz V- \v ´ vz/ (t vz
Kako vidimo, dobijemo istu formulu kao kod Deševoja za slučaj uzimanja
srednjih brzina u račun, kao što imamo kod gatera.


Međutim, kao što smo videli kod pomera pri dizanju rama, isto tako


Ä
i ovde nije u praksi tg a = , nego je radi nezapinjanja zuba
H


. + (1—2 mm)
tga = =5 , pa uzi- jući tako izračunate vrednosti za preves,


XI


. + (1—2) mm)


menjaće se formula 12 kod cos a = 1, a sin a = tg a = ö u
ri


+ (1 2 ...
a^hi /_A T~ _ a-h, / A + A + 2 (1—2 mm)\ _


a-\2.+ . /" * l .. ´


_ ._-hx (2 . + 2 (1—2 mm)\ _ avhi A + (1—2 mm) ,


~ & V 2H )~~Y" H llöJ


što znači, da će ova formula davati nešto veće rezultate za razmak zuba
»t« od one 13 i 14, kod istih ostalih podataka, što je i ispravno i u saglasnosti
sa praksom, jer se ugao koga skida zub, koji prolazi celim hi postaje deblji, odnosno i njegova
zapremina veća.


Ako ovo primenimo´ na brzinu pomera VP i festere vz, i stavimo u opštu


r i L (o\ . ±^ A/2 + (1—2 m/m) , , .,
formulu za t (8) cos a = 1, . sin a = tg a = —.._ *( dobicemo
211


. _ .-ht/vp \ a-hi/vip , \ ....


t — —— I — cos a + sm a I = —-1 -I — + tg a I (16)


w \vz / u \vz /


— + (1—2] mm) .


2 n A . . 60 vp


tg a = ———. 1 . iz vp = ->fj— imamo A = , pa je


395




ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 14     <-- 14 -->        PDF

+ 1—2 mm)
_ _2n _ 60 vp + 2n (1—2 mm) (U-2 mm)
g a H ~ ~ 2nH ~ H " ´


Iz formule vz = iznosi 2nH = 60vz, pa uvrštavanjem dobijemo


60


60 vp . (1—2 mm) vP . (1—2 mm)


tga~6o^r+"H~ -vz
+~u-


Uvrstimo li ovo u formulu 16 imamo


vp mm)


. es &´^1 (Vp i i ^~^ _ ** hi /2vp (1—2 mm) ,. .


# Vv2
+ vz
+ H ~ #4v,+ "H - . . ./.
tj. dobijemo formulu za razmak zuba t računajući sa srednjom brzinom
pomera i testere, a uzimajući u obzir stvarni ugao prevesa a.


Napominje se, da je ovakvo računanje teorijski tačnije, ali kako se,
naročito veličina »a«, ocenjuje i teško ju je za određenu testeru i gater tačno
odrediti, to kako ove izvedene formule, tako i one iznete po Deševoju, koje
su u osnovi slične, imaju podjednaku praktičnu vrednost, iako za iste
podatke, daju nešto različite rezultate.*


Primer . Imamo gater sa H = 500 mm, neprekidnim pomerom po
1 obrtaju A = 10 mm, brojem obrtaja n = 200 u min., $ = 0,38, koeficijentom
uvećanja strugotine obzirom na bolji materijal i konstrukciju
a = 1,5. Rezaće se meko drvo sa hj = 200—500 mm, srednje ht = 350 mm.
Treba odrediti razmak zuba t i visinu h.


Po formuli 13 imaćemo


. a-hi . 1,5.350 10 _._, , . _Q


= 27,6 T . mm\ = -V * H "Ö38- 500 -´´


Po formuli 14


a-hi 2vp .-. 300.10 .. 2nH


t = —.— ´—; v,p = r—— = — — = 50 mm u sec, a vz = —


$ v2 60 60 60


2.300.500 annn ...
= -= 5.000 mm u sec. ili
60
1,5.350 2X50 ,_, . . OQ


1 = 27 6 mm okrasl°28 mm


= ~m~ 5.000´--


Visina zuba h, ako imamo trouglaste zube, biće opet


h t


h-t — Lt2 = -- ili h = 2´9t= 2 0,38-28 = 19,3 mm ili okruglo 19 mm.


* Napominje se, da je kako radi toga, tako i radi malog ugla prevesa a i prof.
Deševoj, za lakšu praktičnu primanu, zaokruživao´ izveane faktore u svojim formulama.
396




ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Upotrebimo li za iste podatke formulu 15, pa ako uzmemo


A


~2". j ,., , a-hi A+ l 1,5.350 11
tg « = _ 1.-, dobxcemo t--, --^--_ - . _ = 30,4 mm,
okruglo 30 mm.
Po formuli 17


. a-hi/Žvp 1\ 1.5.3500 /-2X50 , l"\ rf, ,_
= okrugl° 30 mm


1 = -" V— + ./ = "CT" I sTooo + 5oo) ^4´


h = 2-at = 2 0,38 30 =» 22,8, okruglo 23 mm.


Ako pak primsnimo opštu formulu 8, dobićemo


a-hi /vP \ 1,5.350 /50 \
t = —-— \ cos « + a « I = -—^..— I - cos a + sin & \vz / 0,38 \ 5.000 /


= °´012; = 4.


« -.-= m-


sin 41´ = 0,012 ; cos 41´ = 0,9999, okruglo 1;


t = ^.350 /50 . = okruga .. mm.
0,38 \ 5.000 / .


Dakle, kako vidimo, uzimajući stvarni ugao prevesa a, za iste ostale
podatke, dobijemo nešto veće rezultate od formule 13, što je teorijski i
ispravno.


3) Pomer se vrši pri spuštanju rama ili uglavnom pri spuštanju rama
gatera. Kada bi kod ovog načina pomera imali stvarno pomer samo pr;
spuštanju rama, onda bi brzina pomera VP koja se i vrši samo pri spuštanju
bila


A 2n A 2nH


Vp ~60~,aVz =


-..- ´60"*
2n


Uvrstimo li te vrednosti u opštu formulu 8 dobi jamo


(
(
2n ht .


60 . a-WA . \
-—^. cos a + sin a I = —-— I — cos a + sin a I


2nH # \H /
60 )
Kako za ovakvu pretpostavku teorijski ne bi trebalo prevesa, tj. a = 0
ili blizu 0, onda bi imali da´ & ´ je H´
-a´ hl- (18)


jer je tada cos a = 1, . sin a = 0


397




ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Dakle, došli smo opet do poznate formule iznete po Deševoju, koja je
kod njega opšta formula za sve vrste pomera kod gatera.


Međutim, mi u praksi i nemamo takav pomer, nego baš kod nas naj


češće takve gatere, kod kojih se pomer događa delimično pri dizanju rama


(oko l/i ili tačnije, počinje na 60—70% izdizanja rama), a ostatak, najveći


f^" --AS,
-&s,
i
/


/


(


1


1
1


1 .


1


O


1


O
1 ŽJ


i
i i


A —


SI. 4.


deo, pri spuštanju rama. Usled toga, što se odmah može zapaziti, neće moći
odgovarati formula 18, kod koje teorijski nema i gotovo ne treba prevesa
testera. Sem toga u ovom slučaju, kako se vidi iz dijagrama na slici 4, ne
može se ovaj način pomera uvrstiti ni u formule 13—17, jer ovde nije


.


+ do 1 mm
Ast... A Si dol mm..


sin

ri H H


Prema tome, ovde se obzirom na razne konstrukcije u pogledu početka
pretpomera (delimičnog pri dizanju rama) može primeniti samo opšta
formula 8


— a´hi /vp
siin
nn a ).


V \v" cos a +


Postavlja se sada samo pitanje, kako ćemo izračunati brzinu pomera,
koji u našoj opštoj formuli znači samo onaj deo pomera koji se vrši pri
spuštanju rama, a isto tako kako ćemo odrediti vrednost ugla «. Za praktične
svrhe videćemo to-na sledećem primeru.


Primer . Imamo gater kod koga pretpomer počinje, kada se ram
izdigne na 2/. H i da mu je H = 500 m, n = 250, -S = 0,4, a = 1,5, pomer


* Dodatak do 1 mm radi nezapinjanja zuba pri dizanju rama nema kod ovog
. sx


načina pomera onaj značaj kao kod ostalih, jer opasnost zapinjanja kod tg a = —.—


dolazi u obzir samo blizu gornje mrtve tačke, pa prema tome može biti i manji. Ako
je taj dodatak veći, povećava se gubitak radnog hoda.


398




ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 17     <-- 17 -->        PDF

za jedan obrtaj A = 9 mm i rezaće meko drvo sa li! = 300—500 mm,
srednji obrtaj ht = 400 mm. Treba odrediti razmak t i visinu zuba h.


Upotrebićemo opštu formulu t = — - ( — cos

V* \vz ´


Za određivanje brzine pomera VP pri spuštanju rama, treba nam onaj
deo pomera, koji se vrši pri spuštanju rama tj. As2. Iako bi se ovaj deo
pomera mogao tačno odrediti iz diagrama (jer se u tom delu događa najveća
brzina), za praktične svrhe dosta tačno možemo uzeti da je


2A ...
As2 = — - , pošto će se taj pomer vršiti uzmimo za vreme 2/. H. Hub H


,60 ,, u 2 60 120 20


lzvrsice se u vremenu od — sec, a ./. H u vremenu — —- = —— = — sec.


2n 3 2n 6n n


2A


„ . 3 2n A n .


Prema tome ,e VP --^ = -^^ = — - mm u sec.


n


*+«


tg at = —J,—;, ako za osiguranje nezapinjanja zuba dodamo 1 mm.


rl


Uvrstimo li vrednosti, dobićemo


n-A 9.250


vp =-30-= -30- =75 mm u sec.


T + ´ 3-1


tg a — . = —— = 0,008 = sin a ; cos a = 1


2n-H 2,250.500 ,<,,,„
vz = --= — = 4.166,7 mm u sec.


60 60


l-,5.400 / 75


(~\ +0,008) =1500 (0.018+0,008) = 1500 0,026 = 39mm.


0,4 \4.167 /


Kod trouglaste forme zuba biće h = 2^t = 0,8 39 = 31,2 ili 31 mm.


Izračunamo li razmak po formuli (Deševoj)


a-h, A 1.5.4.0 9 ._ , _.. . 0 0_ _,,


t = -—. -r-= —.-.— -^.; — 27 mm, a h = 2#t = 0,8 27 = 23,6 mm,


& h 0,4 500


odnosno bez dodavanja sigurnosti od 1 mm imali bi po opštoj formuli 8 za


t = 36 mm, a h = 29 mm.


Kako vidimo iz prednjeg, drugi način računanja, koji je za ovaj slučaj
i teorijski neispravan, daje manje vrednosti nego prvi način. Ta razlika
potiče s jedne strane od uzimanja 1 mm sigurnosti za nezapin janje zuba


399




ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 18     <-- 18 -->        PDF

pri dizanju rama, a s druge strane, i većim delom od toga, što je vp veći
pri spuštanju rama, a to je i ispravno, jer su kod ovoga načina pomera
zubi najviše opterećeni u početku rezanja, pošto maksimum brzine pomera
pada nešto iza početka rezanja, kada je brzina testere malena. Na taj
način zub, koji prolazi kroz ćelu visinu rezanja, zahvata veći sloj drveta,
nego taj isti zub kod ostalih načina pomera, uz pretpostavku da su ostali
uslovi isti.


Iz ovoga vidimo, da se jedna te ista testera, čiji je razmak zuba
računat za iste podatke kod jednog načina pomera, ne može za te podatke
upotrebiti kod drugih načina pomera, a naročito je velika razlika kod
pomera koji se događa delimično pri dizanju, a najvećim delom pri spuštanju
rama, tj. u ovom našem poslednjem slučaju.


Prema tome ni formule (Deševoj)


— a´hi A ... _ ajhi 2vp
& ´. A ´ v,"


ne daju svuda istu tačnost, a za ovaj poslednji način pomera prilično
otstupaju za iste uzete podatke. Za praktične svrhe — jer mi ovde uporedujemo
teoretske razlike — a obzirom na ocenjivanje »a« i formule
Deševoja imaju i ovde svoju primenu.


Testera pantljičara


Kod testera pantljičara otpada ugao «, jer kod neprekidnog pomera
uz neprekidno rezanje nema on one važnosti kao kod gatera pa se uglavnom
i ne daje.


I ovde važi opšta formula


a-ht


a hx /v
/v/vp
pp \
t = —-— l — cos a + sm a )
& \v2 /


s tim, da ako stavimo za a = 0, dobijemo


t = .L.. . .:.´ (i9),


» Vz


gde su VP i v2 stvarne i konstantne, tj. =j , a ne srednje kao u predašnjim


slučajevima. Formula 19 potpuno je ista kao kod Deševoja. Ovde će svi
zubi biti jednako opterećeni.


Primer . Imamo stolarsku testeru pantljičara sa mehaničkim pomerom
od VP = 10 m u min. i rezaće bukovinu. Brzina testere vz = 25 m/sec,


9 = 0,25, a = 3, h2 = 100—300 mm, srednje K = 200 mm.
3X200 0,167 .,


t =. — lo mm


0,25 25


400




ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Ako ne uzmemo potpuno trouglastu formu meduzublja, nego izvestan
razmak od 0,35 t u vrhu meduzublja, kao na slici 5 (što se često i čini
radi smanjenja visine zuba ovih tankih testera za određeno međuzublje),
onda je


h-t-^Oft-hili


h = 16 = 0,3? 16 = 5 92 mm ili okru^10 6 mm =


0&~5´ * ~ (Tri?´ ; . °´37´


´J- je obično kod ovih testera 0,25 0,3, a jedino kod onih za rezanje trupaca
i 0,145 kod odnosa h/t = 0,3.
SI. 5.


Kao što se iz svega izloženog vidi, na bazi teorije rezanja raznim
vrstama testera po Flatšeru, izveli smo jednu opštu formulu za izračuna*
van je razmaka zuba


t = cos . sin z


koja se može primeniti na sve vrste testera, a što je važno, ona je teorijski
tačnija i u sebi uključuje više specifičnosti raznih načina pomera. Preinačena
i pojednostavljena za pojedine slučajeve, kako smo napred videli,
ona je u većini slučajeva dosta saglasna sa formulama iznetim po Deševoju.
jedino je veće otstupanje kod pomera koji se događa delimično pri dizanju
rama.


Kružne testere


I ovde ćemo isto tako na bazi terije rezanja po Flatšeru izvesti potrebno
formulu za izračunavanje razmaka zuba kod kružnih testera.
Iz te teorije znamo, da se jednačina cikloide za apscisu . obih putanja,


zuba 1 i 2, razlikuje za b~ tako da je jedna jednačina ., = r sin tot+v ´ t,
n z


401




ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 20     <-- 20 -->        PDF

a draga x2 = r sin tot - ^ , gde je v = brzina pomera u jednoj minuti,


t = vreme za jednu određenu vrednost x, cot = ugaona brzina, z = broj
zuba testere, a n = broj obrtaja. Veličina »b« nije ništa drugo nego pomer
u vremenu od — min., tj. u vremenu za koje zub 2 zaostaje iza zuba 1,
ako testera ima »z« zuba i »n« obrtaja u min.


Za izračunavanje rezne površine ABCD, koju reže jedan zub (si 6)
potrebno nam je znati stranice te površine, jer će nam ta površina, pomnožena
sa širinom reza »s« i koeficientom uvećanja zapremine strugotine u
odnosu na kompaktno drvo, dati zapreminu strugotine koju treba da primi
jedno međuzublje. U tu svrhu možemo uzeti umesto AC veličinu luka »1«
odnosno deo kruga nad uglom ?, koji se odnosi na ceo prolaz kroz drvo´


Kružna kriva kod . = 0 razlikovaće se od cikloidne u apscisi za
vrednost v t. Ako za t uzmemo vreme V« kruga, onda je


t =-L IT.tsl


4n´ 4n


dakle dobijemo zav t vrlo malu vrednost obzirom na veliki broj obrtaja
kružnih testera, pa se ta razlika može za praktične svrhe zanemariti.
Dužina luka »1« dobije se iz


1 : 2r . = g> : 360; 1 = -~. .
hi = r sin (



Rezna površina ABCD = d. 1 = b hlf gde je d = srednja debljina
sloja koga skida jedan zub, odnosno sredina od AB i CD.


h Vi


Odavde je d = ——i ili uvrštavanjem prednjih vrednosti


b hl


d =--— -h -i- vht 180
1 nz ´ 2r . ~ z n r . ep
360 ´


402




ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Ako je zapremina strugotine V = d 1 s -a, pa ako uvrstimo vrednost,
dobićemo


.. j , vri!-180 2..-(. vli!


V = d . s a = n,zr- s a = s a.


z n r . (f 360 z n


Kako ovoj zapremini strugotine treba da odgovara zapremina meduzublja
flllz s, to imamo da ´je


fmz s = s a ili fmI = — -a (20
z-n z-n
I ova jednačina važi kako za stlačene tako i razmetnute zube. Pošto
i ovde možemo uzeti da je


fm* — & ´ t2 to dobijemo


V h, , 2 vhi-a ...


zzz a, odnosno t = -„ ili


»t


0 z n V


n
11h h, a
n z . ´2i»


-=
== \ |/^.:.f


Iako možemo i po ovoj formuli izračunati razmak zuba t, mi ćemo je
ipak pojednostavniti i to tako, ako uzmemo da je


D-.T


z = -,a brzinu festere D .. n = V


s vh, -a-t a-ht v , 0


Dakle istu formulu kao što je formula 19 za festere pantljičare. I ovde
v i V znače konstantne — neprekidne brzine, a ne srednje kao kod gatera.


Iz formule 22 možemo isto tako za postojeću kružnu testeru sa već
usečenim zubima (važi i za pantljičare) izračunati dozvoljenu brzinu pornera,
tj.


#-t


v = -.- V (23)


a hx


Vrednosti za # uzimaju se ovde oko 0,25 kod onih većeg »t« pa do
0,4 kod običnih, a kod poprečnog rezanja i 0,5 i to za ravnokrake zube i
meko drvo, dok za poprečno rezanje tvrdog drveta neravnokrakog trougla
´2 se spušta do 0,3.


Primer 1. Imamo kružnu testeru za krajčenje (uzdužno rezanje) čamovine,
sa ručnim pomerom od 0,5 m/sec., V = 40 m/sec, a = 6, & = 0,3,
h, = 20—100 mm, srednje ht = 50 mm.


a h, v 6.50 0.5 ,„nft „

t = — — -.. — -^: -7x — 1000 0,125 = 12,5 mm,


& V 0,3 40


403


i




ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Kod trouglaste forme zuba i međuzublja imaćemo


h = 2 » t = 2 0,3 12,5 == 7,5 mm.


Ako bi uzeli u račun najveću visinu rezanja hj = 100 mm obzirom na
ručni pomer, tj. da ne bi došlo do potrebe veće snage kod guranja drveta,
što bi ju izazvalo manje međuzublje računato sa hj = 50 mm, onda ćemo
dobiti


6.1000 0,5 200° _ ..„ „


....


* = AM» .. ^ 0.0125 == 25 mm.
0,300 40


h = 2*t = 2 0,3 25 = 15 mm


Iz ovoga vidimo, da će radnik kod ručnog pomera trošiti više snage
za sve debljine veće od 50 mm, radi sabijanja strugotine u međuzublje, ako
za osnov računanja uzmemo hi = 50 mm, ili će morati smanjiti brzinu pomera,
čime se gubi na efektu. Za to je u ovom slučaju bolje uzeti hi bliže
najčešćim maksimalnim visinama rezanja.


Primer 2. Imamo kružnu testeru za krajčenje sa mehaničkim pomerom
v = 50 m/min., a V = 50 m/sec, a = 5, -9 = 0,3, ht = 25—100, srednje
h, = 60 . ; Vršiće sei krajčenje mekog drveta sa kurjačkim zubima.


a´hi v 5.60 0.833 ,„„„ „„,,/ _ .,,,


t = —j-i — — -— — = 1000 0,0166 - 16,6 mm.


rt V U,J OU


Kod trouglaste forme zuba biće


h = 2-St = 2 0,3 16,6 = 9,96 mm ili okruglo 10 mm.


SI. 7.


Za veće h^ od 60 mm biće potrošnja snage veća, ali ako takvih hi nema
relativno mnogo i ako je snaga jevtinija, onda se može ostati na ovom
razmaku t.


404




ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Kako vidimo iz slike 7 površina međuzublja biće kod kurjačkih zuba


0,7 t + 0,25 t , . 0.3 t 0,35 h


h + . = * t2
2


... 0,95t , 0,105 th „ l2


0,475 h + 0,052 = ft t


< h=-^ = Ä.t-W7t-W7flW-9,46am (


dakle dobijemo kod kurjačke forme zuba skoro iste vrednosti kao za trouglastu
formu.


Primer 3. Imamo,kružnu testeru za poprečno rezanje tvrdog drveta
(klatnu) sa ručnim pomerom od 0,4 m/sec, V = 30 m/sec, a = 4, 11!= 100 mm,
a ft = 0,3 kod neravnokrakih trouglastih zuba, koji se umesto ravnokrakih
upotrebljavaju kod tvrdog drveta.


a-hj v 4.100 0,4 .,__ ...->-> <. n r . ,0
t = ——- =7 = ´ -- -^.-= 1333 0,0133 — 17,7 mm, okruglo 18 mm.
& V 0,3 30
Kod trouglaste forme biće h = 2-&t = 2 0,3 18 = 10,8 mm, okruglo
11 mm. Kod ravnokrakih i » = 0,5, bilo bi h = 2-0,5 18 = 18 mm.
Forma takvih neravnokrakih zuba vidi se na slici 8.


SI, 8


Ako razmotrimo sve napred izloženo, onda vidimo od kolike je važnosti
odrediti ispravan razmak zuba t, kako obzirom na efekat, tako i potrošnju
snage za rezanje. Isto tako vidimo, da se jedan te isti nazub ne može upotrebiti
ni za razne načine pomera i razne brzine testera, niti za razne vrste
drveća, raznu vlažnost i smer rezanja. Prema tome primena raznih empiričkih
formula, koje su same po sebi uopštene, ne može dati zadovoljavajuće
rezultate.


Pored navedenog, a obzirom na važnost ispravnog određivanja razmaka
i visine zuba, trebalo bi prvenstveno ispitati za naše prilike najpovoljniju
veličinu koeficienta »a«, za razne testere i pomere, i to za naše glavne vrste
drveća i vlažnosti, jer o njegovoj pravilno odabranoj veličini zavisi kako


405




ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 24     <-- 24 -->        PDF

efekat tako i utrošak snage. (Veličina -5 zavisi i o materijalu testere). Na taj
način dobili bi podatke za standardne razmake zuba za razne slučajeve.


Pri ovome ispitivanju koeficijenta »a« treba se rukovoditi takvim maksimalnim
pomercm, koji s jedne strane ne sme da prekorači određenu potrošnju
snage, obzirom na ekonomičnost pogona, konstrukciju mašinekvalitet testere, a s druge strane da daje još dozvoljenu čistoću reza. Pri
tome dobar putokaz daju rezultati istraživanja Buesa (Kollmann: Technologie
des Holzes), koji nam pokazuju, da potrošnja snage za rezanje drveta
u zavisnosti sa razmakom zuba kod gatera, ima svoj optimum, tj, da kod
određenog pomera uz razne razmake zuba postoji, naročito kod debljih
trupaca, jedan optimalan razmak »t«, kod koga je potrošnja snage najmanja
ili ekonomična. Ovaj optimalan razmak zuba, prema njegovim ispitivanjima,
leži mnogo bliže manjem razmaku »t« nego što se to teoretsk´
računalo. Ovo ide u prilog i čistoći reza, jer manji razmak zuba »t« daje,
do određene veličine pomera, veću čistoću reza, pošto preterani pomer kod
određenog »t« izaziva nepostojanost rezanja zuba i time povećava nečistoću
reza. Veća čistoća reza, kod manjega t, proističe iz manje debljine sloja
strugotine »d« koga skida svaki zub. Paralelno sa ovim ispitivanjima trebalo
bi ispitati i najpovolniji razmet zuba za razne slučajeve.


Ovim putem, za naše prilike, došli bi indirektno i do veličine koeficijenta
»a« za razne slučajeve, koji nam koeficijent može onda poslužiti
za tačnije određivanje razmaka zuba i pomera na osnovu napred iznetih
formula.


Sličan postupak mogao bi se primeniti i za ostale radne mašine koje
rade sa testerom, a ne samo za gater, iako je kod njih taj koeficijent »a«
lakše, prema iznetim podacima, oceniti nego kod gatera.


Određivanjem tačnijeg koeficijenta »a« za naše prilike i slučajeve,
naročito za gaterske testere, došli bi ne samo do određenijih podataka,
kojima bi povećali efekat radnih mašina, nego s time u vezi i do osnova
za ispravno određivanje normi.


Literatura: Hufnagel u. Flatscber: Handbuch der kau fm. Holzverwertung
und S ä g e b e t r i. e b ; ML A. Deševoj: M e h a n ič e s k a j a tchno-
I o g E j a d e r e v a.


A CONTRIBUTION TO THE CONSTRUCTION 0* THE TEETH OF SAW
BLADES FOR FRAME SAWS, CIRCULAR SAWS AND BAND ´SAWS


In this article the author discusses the method of the calculation oif the dr´stance
between the saw teeth (the dimension of the gullet) and the heright of the teeth.
The dimensions of the saw teeth are verv important because the novoment of
the log in the frame is in collection with the gullet and with the height of the teeth.
The deductions of the author about this problem are founded upon the saw
theory by Flatscher and are similar to the deduction of Deshevoy.


At the end the autor suggests the experiments of the most favourable gullet,
because the effeciency et the machinery depend on the dimension of the gullet of
the saw.


406