DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 42 <-- 42 --> PDF |
bio je vihor uništio dio jelove sastojine. Na tu čistinu vremenom naselile su se breza, topola, jarebika, lijeska. Kad su stabla tih vrsta uzrasla, pod sklopom njihovih krošanja razvila se povoljna mikroklima: tlo je postalo svježe, jer je umanjeno strujanje vjetrova odnosno raznošenje vlage iz zraka i tla, tlo nije neposredno izloženo suncu pa je također i zato umanjeno isparivanje vlage; vjetar nije odnosio listinac i taj se u povoljnoj mikroklimi normalno mineralizirao; time su ujedno poboljšana fizikalna i biološka svojstva tla. Na tako pripremljenom tlu uz dobru mikroklimu jelovo i smrekovo sjeme imalo je povoljne okolnosti za klijanje, pojavio se obilan pomladak i pod dobrom zaštitom krošanja razvija se u gusti mladik. Tako je mala sastcjina lišćara stvorila dobre okolnosti i pomogla obnovu četinjara. Gdje u tom predjelu navedenih liščara na čistinama nema, jelov pomladak nije obilan. Slična pojava primjećena je u predjelu Jelenski Jarak kod Vrbovskog. Iz navedenog možemo povući ovaj zaključak; na tlima silikatne podloge na kojima su iz bilo kojeg razloga nastale oveće čistine, treba u svrhu bolje obnove četinjara osnivati predkulture unošenjem breze i eventualno topole, da te vrste pomognu dobru obnovu četinjara i da onemoguće razvoj gustog korova. Breza nema velike zahtjeve na tlo i uopće na stanište, lako se naseli na degradirana, kisela tla; otporna, je mrazu, u prvoj mladosti (15—20 god.) brzo prirašćuje, pa se zato umjetno pošumljavanje jele, smreke i breze može istovremeno izvršiti; potreba na svjetlosti joj je vrlo velika, jedva podnosi pcstranu zasjenu druge vrste; na tla obrasla travom i korovom može se unositi samo sadnjom a sjetvom (u jesen i rano proljeće ili po snijegu na ravnom zemljištu — gustom sjetvom) tek nakon uništenja trave i korova. Brezov.na je vrlo žilava te zbog toga njenog svojstva ima dobru prođu; mnogo se traži u svrhu´izrade klinaca za obuću te za izradu pojedinih dijelova kola; brezove grane mogu se dobro upotrebi ti za metle. Stoga se osnivanjem predkultura breze može postići dvostruka korist: dobra obnova četinjara i drvni sortimenti. Kad se pomladak četinjara razvije, brezu treba uklanjati iz sastojine proredivanjem a napose kad pomladak dostigne njene krošnje. To iz razloga što bi brezove grane šibale i oštećivale vrhove stabalaca četinjara. Nakon uklanjanja breze, ugibanjem njenog plitkog korijenja rahli se tlo a time se i nadalje stvaraju povoljne okolnosti za razvoj mladika. Pošumljavanje ovećih čistina u prebornim šumama na silikatnoj podlozi trebalo bi predvidjeti planom uzgajanja s posve određenim gospodarskim ciljem: najprije pretkulture breze i potom sastojine četinjara. Obnova četinjara može se doduše dobro postići i neposredno: na pr. sadnjom, ali tada se ne dobiva prihod od pretkultura. Šafar 424 |