DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Kolovoz


I,-. Treba započeti sa radovima oko čišćenja i ograđivanja površina, koje će se pošumiitj
tokom naredne sezone.


2.
Preporuča se već sada pregledati alat za sadnju u slijedećoj sezoni.
3.
Treba pljevi ti mlade kulture, no ne treba ispustiti iz vida ni one kulture, koje su
već ranije bile opljevljene.
4.
U rasadnicima se ne smije propustiti okopavanje i pljevljenje.
Ruja n


1. Započeti sa pripremnim radovima oko sadnje.
2. Treba postaviti stupice za divljač.
3.
U rasadnicima treba prirediti one gredice gdje će se vršiti školovanje sadnica.
4.
U rasadnicima valja još uvijek posvetiti pažnju pljevijenjui.
L ist o< p a d


1.
Površine za sadnju treba da su priređene — tamo gdje je potrebno treba da su
podignute ograde; treba da su grabe očišćene; treba da je provedeno osiguranje
protiv divljači.
2.
Ako je vrijeme prikladno može se obavljati presađivanje i sadnja koncem ovog
mjeseca.
3. Skupljen je sjemenja treba otpočeti.
4. Školovanje sadnica može započeti koncerna mjeseca.
5.
Na onim površinama gdje će se obavljati proTeda, treba markirati stabla koja će
se sjeći:.
S t u d e n i


1.
Mjesec studeni znači početak jednog intenzivnog perioda rada za šumara, pogotovu
onda, ako om ima pred sobom veliki plan sadnje.
2. Sadnju treba započeti u koliko to nije učinjeno koncem listopada.
3.
U rasadnicima treba vršiti iskapanje i presađivanje sadnica. Kod -transporta sadnica
iz rasadnika u šumu treba voditi računa o tome, da svežnjevi sadnica budu povezani,
a korjenje sadnica da bude zamotamo.
4
Skupljanje sjemenja treba nastaviti.


5.
Ako je tlo u rasadnicima oskudno na humusu, tada treba skupljati lišće za stvaranje
komrposta.
Prosinac


1. Dok je vrijeme blago> i lijepo treba nastaviti sadnju i presađivanje.
2. Tokom oporog vremena rad treba da je skomeentriran oko sječe i proredivanja.
3.
Čim list padne mogu se podizati živice.
4.
Mlade sadnice treba u rasadnicima zaštiti od srorzavice pomoću ljese.
Is´tičeimoi da su naše prilike drugačije nego u Engleskoj, tako da će program godišnjih
radova biti kod nas nešto drugačiji!,, no ipak smatramo, da nam Jam s o v
program takvih radova može biti od koristi barem u generalnim linijama kao mali
potsjetnik. D. Klepac


W. C. Stevens-N.Turner, Solid and Laminated wood Bending (Savijanje masivnog
i lamcliranog drveta) — Izdanje: Forest Products Research Laboratory, Princes1 Risborough,
Aylesbury, bucks, 1948. Sadrži: 71 stranicu, 44 crteža i grafikona, 26 fotografija,
te 4 tasbele.
Ova knjiga je, kako je rečeno u predgovoru izdavača, namijenjena da služi kao
priručnik za praksu ali, su u njoj olbrađene i teoretske osnove savijanja drveta. Knjiga
sadrži slijedeće:


Uvod (Osnovi savijanja drveta)


428




ŠUMARSKI LIST 12/1949 str. 47     <-- 47 -->        PDF

Dio I Savijanje masivnog drveta
Glava I — Izbor i priprema materijala za savijanje (Kvalitet, Vrste,
Drvo, Sadržaj vlage, Strojevi);
Glava II — Postupci za omekšavanje drveta (Parenje, Ostale metode
grijanja, Kemijski postupci. Komprimirano drvo);


Glava III — Ruča o savijanj e (Hladno savijanje, Vruće savijanje — bez ..^1´
..., Vruće savijanje — sa kalupima, Jednostavno »U« savijanje, Savijanje u
dvije ravnine, Savijanje u obliku slova »S«, Savijanje nogu za» stolice, Poprečno
savijanje);


Glava IV — Savijanje pomoću strojeva (Stroj sa uzetima i vitlo vima,
Strojevi sa polugama, Stroj sa okretnom pločom, Preise, Strojevi za savijanje
držala za lopate, Baičvarije);


Glava V — Skrućivanje savijenog drveta (Vitoiperenje savijenih komada).
Dio II — Savijanje lameliranog drveta
Glava VI — Proces savijanja lameliranog drveta (Izbor i priprema
lamela, Ljepila, Prethodno1 savijanje);


Glava VII — Tlačenje lamela u tražene oblike (Muški i ženski oblici,
Kontinuirano tlačenje, Kontinuirana lančana metoda, Laimelirani umetci, Savijanje
u dvije ravnine, Lamrelirane cijevi i cilindri, Formiranje);


Glava VIII — Skrućivanj e ljepil a (Skrućivanje lameliranog savijenog drveta,
Grijanje, Određivanje vremena potrebnog za skrućivanje, Različiti načini skrućivanja)
;
Glava IX — V i t o p c r e n j e savijenog lameliranog drveta (Vitoperenje
lameliranog savijenog drveta);


Glava X — Teoretsk i osvr t (Ovisnost kvaliteta savijenog drveta od čvrstoće
na pritisak i na vlak, Tlačenje krajeva, Ispitivanje čvrstoće ma vlak 1 na pritisak,
Minimalni radius savijanja, Momenti savijanja, Komparacija između teoretskih i
stvarnih vrijednosti savijanja, Napomene, Vitoperenje savijenog drveta).
Knjiga se može preporučiti svima našim stručnjacima, koji; se bave proizvodnjom


savijenog drveta. Brojne ilustracije i crteži olakšavaju razumijevanje te je na taj način
pristupaična i stručnjacima sa manjom školskom spremom. S druge strane u Glavi1 X
obrađena je teoretska strana problema savijanja drveta te su prikazani naučni osnovi


na kojima počiva praksa savijanja drveta.


R. Benić
429