DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 13     <-- 13 -->        PDF

dina posječeno je prebornom sječom 16,223 sv." Što to znači? Bore i je
za vrijeme od 34 godine užio početnu drvnu masu i za to isto vrijeme uspostavio
je novu drvnu zalihu. Nova drvna zaliha po svojoj količini jednaka
je početnoj drvnoj zalihi, ali je po svojoj strukturi daleko povoljnija od nje.
Srednje sastojinsko stablo u 1923 godini znatno se povećalo. Ono je iznosilo
u 1890 godini za crnogoricu 1,35 sv., a 0,38 sv. za bukvu. U godini 1923
srednje stablo iznosilo je za crnogoricu 1,62 sv,, a za bukvu 0,55 sv.


Da je Bore l primijenio u 1890 godini sastojinsko gospodarenje, on
bi doduše realizirao istu drvnu masu, kao i kod stablimičnog gospodarenja,
samo što u 1923 godini ne bi imao na panju drvnu masu od 16,150 sv. (oko
240 sv, po ha) nego bi imao jedan 34-godišnji letvenjak. Drvna masa tog
Jetvenjaka bila bi od prilike tri puta manja od drvne mase preborne šume


u 1923 godini. Najdeblja stabla tog letvenjaka ne bi dosegla vjerojatno prsni
promjer od 30 cm, dok su najdeblja stabla preborne šume u 1923 godini
imala prsnu debljinu od 90 cm.


Zar nam ovi rezultati dovoljno ne govora o većoj produktivnosti staTslimičnog
gospodarenja u odnosu spram sastojinskog gospodarenja u šumama
jele i bukve.


7. Stablimičnim se gospodarenjem može postignuti kod vrst a dr već
a sjen e ne samo veći, nego i vredniji prirast od onoga kod sastojniskog
oblika gospodarenja. To proizlazi odatle, što je prirast jednodobne
sastcjine funkcija starosti. Taj je prirast u početku malen, rano kulminira,
a nakon toga pada. Takav tok prirasta odrazu je se u nejednakoj širini
godova stabala uzgojenih u jednodobnim sastojinama. Ondje su godovi u
početku široki, a prema periferiji bivaju sve uži i uži. Naravno da takva
nejednakost širine godova smanjuje homogenost i finoću drveta*.


Kakav je tok prirasta stabala preborne šume? U prebornoj šumi bukve
i jele prirast mladika i tankih stabala je u početku usporen uslijed zastora
starijih stabala; no kasnije -oslobađanjem i njegovanjem njihovih krošanja
taj prirast postaje brži. Stablimičnim gospodarenjem bit će prema tomu
prirodni tok prirasta reguliran, što će se odraziti u širini godova. Mjesto postepenog
sužavanja godova od centra prema periferiji (sastojinsko gospodarenje),
imat ćemo u prebornoj šumi bukve i jele drugačiju sliku. Ondje će
godovi biti u centru uski, a prema periferiji poprečnog presjeka širi (ek


´ U ovom je primjeru redukcloni, faktor 0,8.


*
** Pa ipak je naša fina slavonska hraistovinia produkt sastojinskog gospodarenja,
Fiinoća silavonslke hrastovine postignuta je specijalniim sastojinskim oblikoim gospodaretnja,
kojim se favoriziTao visiinskii priiraist na račun deib´Ijiinskog prirasta. Uzgajane su
^uiste sastojine u kojima su provađane slabe, niske prorede. U krošnje stabala glavTie
sastojine se nije diralo, tako da se kroišnje nisu mogle doivoljno razviti u širinu, nego
su se razvijiale u visinu, papriimajući vrlo često bioast obliik. Na taj je način pojačao
viisiiinski prirast do maksimuima, dok je debljinsiki prirast pao tako reći na miniimum.
Uslijed toga, a djelomično i zbog stojbins.kiih prilika, godovi slav-oinske hrastov´iine BU
uski, a nazlike u njihovoj širini, od cerntra proma periferiji su neznatne. Tako je
postignuta fina slavonska hrastovima. Smanjenje kvantitativnog prirasta kompemziTalo
se sa povećanjem kvalitativnoig prirasta. To je njemaičlka Hartigova škola, koja se u
jia® primjenjivala sve do nedai\Tio, i to naročito u šumama bivšilh imovnih oipć´ina (40).
Takvim smo gospodarenjem postignuti doduše finoću drveta, no istodobno STno stvorili
neotporne i nezdrave sastojine, koje danas masovno stradaju.
11