DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Sastojinski oblik gospodarenja Pod sastojinskim oblikom gospodarenja razumijevamo takvo gospodarenje, kod kojega je najniža jedinica gospodarenja sastojina, koje se drvna masa može iskorisstiti ili odjednom fčista sječa) ili postepeno (oplodna ili postupična sječa). Radi toga ćemo primjenom sastojinskog gospodarenja, dobiti ili jednodobne ili približno jednodobne sastojine. Naše šume imaju ponajviše izgled jednodobnih sastojina. To je potpuno razumljivo, jer se u nas do nedavno primjenjivao u glavnom sastojinski oblik gospodarenja čak i ondje, gdje su prilike bile mnogo povoljnije za stablimično gospodarenje. Prednosti sastojinskog gospodarenja u uporedbi sa stablimičnim gospodarenjem kod visokog uzgojnog tipa 1, Gospodarenje (procjena, doznaka, sječa, izrada, izvoz, čuvanje i kontrola) daleko je lakše u šumama sastojinskog oblika gospodarenja neg» u šumama stablimičnog gospodarenja, 2, Uređivanje šuma je također mnogo lakše kod sastojinskog gospodarenja. Pojam normaliteta za šume sastojinskog gospodarenja je jasan i jednostavan. Taj je normalitet zamišljen kao jedan niz od n sastojina (dobnih stepenova) jednakih površina (iste produktivnosti) i različitih starosti od prve do n- te godine. Kod niskog uzgojnog tipa možemo takav normalitet lako ostvariti u okviru klasičnih gospodarskih jedinica. Kod visokog je uzgojnog tipa zbog oplodne sječe pojam dobnog stepena zamjenjen pojmom dobnog razreda. Na taj je način normalitet visoke šume definiran jednim potpunim nizom dobnih razreda, od kojih svaki dobni razred zauzima jednaku površinu iste produktivnosti. Takav normalitet možemo također lako ostvariti pomoću autorovih »računskih gospodarskih jedinica« (23, str. 155). Kod stablimičnog gospodarenja možemo zamisliti normalitet šume (gospodarske jedinice) kao jedan niz prebornih sastojina jednakih površina iste produktivnosti, kojih je broj jednak broju godina ophodnjice (l)^ (vidi sliku 1.). To znači, da će se normalna preborna šuma sastojati od / prebornih sastojina sa drvnim masama m,, ra., m,i ... . mi. Prema tome će norm.alna drvna zaliha preborne šume (V) biti jednaka sumi drvnih masa od / prebornih sastojina: ´ V = m, + m. + m. + . . , + ml (1} 1 Kod najmanjih preborniih šuma gospodarska jedinica će se saistojaiti samo od jedne preborne siastojine. U tom će slučaju ophodnjdca biti jednaka jednoj godini. kod nešto većih prebornih šuma normalna gospodarska jedilnica će obuhvatati onoliki broj odjela (prebornih sastojina) podjednake površine kolikoi godina broji ophodnjica. Kod jako prostranih prebornih šuma mogu se odjeli grupirati u podjednako velike sjećine, tako da će broj sjeoina odgovairati broiju godina ophodnjice. Pod ophodnj´com razumijevamo vremenski interval u toku kojega ćemo prebiranjem proći sve dijelovešume, a nakon kojega ćemo se prebiranjem vratiti na isto mjesto. |