DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Ing. Milan Androić (Zagreb): UTVRĐIVANJE USPJEHA SUZBIJANJA GUBARA AVIOMETODOM U 1949. god. vršilo se suzbijanje gubara aviometodom u narodnim republikama: Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj je ovim načinom vršeno suzbijanje na površini od preko 9.000 ha, a u ostailim republikama na površinama koje nisu mnogo manje od ove. Kemijsko sredstvo upotrebljeno u ovoj akciji bio je »Pantakan« (uljani rastvor DĐTj domaće produkcije. Utvrditi do koje mjere je uspjelo zamagljivanje insekticidom iz aviona nije jednostavno, pa zato smatramo potrebnim iznesti ukratko nešto o utvrđivanju uspjeha suzbijanja gubara zamagljivanjem iz aviona. Da bi se ustanovio uspjeh zamagljivanja, možemo se poslužiti ovim metodama: okulamom procjenom, grafičkom i računskom metodom. 1. Okularna procjena Okularna procjena uspjeha zamagljivanja temelji se^ na uporedenju stanja tretirane šume sa u tu svrhu odabranom površinom netretirane šume, prije i poslije zamagljivanja. Naročito se mora obratiti pažnja odabiranju šume, koja se uspoređuje, t. j . kontrolnog objekta. Kontrolni objekat (kojih može biti više) mora biti tako odabran, da šuma po svojstvima staništa i sastojine bude što sličnija šumi, koja će se zamagljivati. Kontrolni objekat mora, dakle, odgovarati šumi koja će se tretirati po svome položaju (nadmorskoj visini, ekspoziciji, konfiguraciji terena u planinskim šumama i dr.), zatim po starosti, obraslu, sklopu, omjeru drveća i t. d. Pored toga kointrolni objekat mora biti sličan šumi koja će se zamagljivati i po intenzitetu napada gubara (po količini i veličini gubarevih legala i broju gubarevih jaja u njima). On mora biti toliko udć^ljen od šume koja će se zamagljivati, da bude isključena mogućnost prenošenja insekticida vjetrom odnosno zračnim strujanjem. Tek ovako odabran kontrolni objekt omogućit će da procjena uspjeha zamagljivanja bude što točnija. Uspjeh zamagljivanja i djelovanje insis-kticida utvrđuje se stanjem šume nakon zamagljivanja, u poredenju sa kontrolnim objektom koji se ne zamagljuju. Prema tome ostane li tretirana šuma zelena t. j. neobrštena, a kontrolni objekt bude potpuno ili djelomično obršten, zaključuje se da li je insekticid djelovao i da li je zamagljivanje uspjelo. Za šumarskog stručnjaka će ovo možda biti dovoljno, jer je za njega najvažnija činjienica da je šuma sačuvana od golobrsta. No za entomologa, koji hoće ustanoviti kako insekticid djeluje i koliko je postotak uništenih gusjenica, ova konstatacija nije dovoljna. Može se naime dogoditi da i tretirana šuma i kontralni objekt ostanu zeleni t. j. neobršteni od gusje nica, a da je pri tome djelovanje insekticida bilo slabo ili nikakovo, U ovom slučaju, iako je prema intenzitetu zaraze morao nastupiti golobrs!:, 39 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 42 <-- 42 --> PDF |
prirodni moralitet gusjenica bio je toliki, da je šuma spašena od golobrsta. No isto tako može se dogoditi da je insekticid uništio ^/ o gusjenica, a ostalih 10*´/o fčak i manje) može izazvati golobrst. Mogu nastupiti i drugi slučajevi, no već ova dva jasno ukazuju da okularna procjena ne može u svakom slučaju dati niti približno točnu sliku djelovanja insekticida, što više ona nas može navesti na donošenje potpuno krivih zaključaka. 2. Grafička metoda Točnije podatke o djelovanju insekticida, bez kojega je teško utvrditi uspjeh zamagljivanja, dati će nam grafička metoda\ Ova metoda temelji se na činjenici, da je količina gusjieiničnog izmeta upravno proporcionalna sa brojsm i starošću gusjenica koje brste u nekoj šumi. Prigodom primjene ove metode također moramo odabrati kontrolni ob´ekt po istim principima kao i prigodom okularne procjena. Mjerenjem gusjeničnog izmeta u tretiranoj šumi i u kontrolnom objektu prije i poslije zamagljivanja, te uporedenjem dobivenih podataka prikazanih grafički, dobit ćemo sliku djelovanja insekticida. Za mjerenje količine gus´einičnog izmeta, koji pada u obliku zrnaca, služimo se postavljanjem kontrolnih ploča pod naročito odabrana stabla. Ploče su kvadratičnog oblike iz običnog ili šperovanog drveta, veličine 1 X 1 m, sa rubom visokim 5—8 cm, radi sprečavanja eventualnog kotrljanja zrnaca izmeta sa ploče na zemlju i njegova odnošenja vjetrom. Ploče se postavljaju 30—40 cm iznad zemlje. One mogu biti i manjih dimenzija i drugog oblika. Schwierdtfeger opisuje ploče 40 X 40 cm, pričvršćene horizontalno na jedan vertikalni u zemlju zabijeni kolac. Sa gornje strane ploče pričvrsti se čavlićem papir pokriven tankim slojem gusjeničncg Ijepka, da bi Se spriječilo odnošenije zrnaca v´etrom i rasipanje. Ova je ploča prikladna za brojanje zrnaca, ali ne odgovara u slučajevima kada se vrše volumna mjerenja. Prigodom odabiranja stabala, pod koja se postavljaju kontrolne ploče, mora se voditi računa da ploče budu postavljene na takova mjesta u šumi,, na kojima se može prosuditi žderanje gusjenica pod raznim sastojinskim prilikama; u gušćem i redem sklopu, pod raznim vrstama drveća, na rubu i u unutrašnjosti šume; u planinama još i na raznim ekspozicijama, u dolinama, na grebenima, raznoj nadmorskoj visini i t. d. Stablo, pod ko/im se ploča postavi, obilježi se rednim brojem, a potrebno je obilježiti i nekim vidljivim znakom (prstenom od vapna) da je iz daljine lakše uočljivo. Za svako takovo stablo zabilježe sa podaci: vrst drveta, prsni promjer, visina, razvijenost krošnje (dužina krošnje i površina njene projekcije), broj i veličina gubarevih Isgala. Pod stablo mogu se postaviti i dvije ploče na suprotnim stranama debla. Ploče se posta ´ Ovu metodu je prvi gricnjeo-io kod nas 3ng. Spaiio. PriiL upo.redni j istraživanja Mdnistar&tva šumarstva NHR: »Masovna pojjava i suzbijanje gubara, Zagreb 1949. , : . 40 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 43 <-- 43 --> PDF |
J2 O 4 20 ^ Ci:: T ^ a; ^ CD ^ ^ c 0^ o J4 Q0 0 S:^ R:! ^ vc, f ^ ur^ ^ v ^ ^ cr>j < ^ c\, c:::^ -f^r ^LUO n dU//dUJZ/ 41 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 44 <-- 44 --> PDF |
vljaju u vrijeme kada je počelo masovno pilenje gusjenica. U posebni manual unose se Svi podaci za svako stablo odnosno ploču. Mjerieinje izmeta vrši se dva puta dnevno; u 6 i 18 sati, da bi se ustanovilo danje i noćno žderanje. Količina izmeta određuje se kalibriranom epruvetom i označava u kubnim centimetrima. Ovi podaci prikazuju se grafički posebno za danje a posebno za noćno žderanje, no može se unositi ukupna količina za 24 sata. Krivulja ima uzlazni tok, što je i razumljivo, jer su gusjenice svaki dan veće, više žderu i zrnca izmeta su veća. U kišnim danima i uopće u nieipovoiljnim vremenskim okolnostima (studen, vjetar) gusjenice manje žderu, pa je tih dana količina izmeta manja nego predašnjih. Zato je neophodno potrebno uz ova mjerenja voditi meteorološki dnevnik. Ovo je potrebno još i zbog toga, što meteorološki uslovi utječu osim na tok žderanja i na samo zamagljivanje. Napominje se, da se zamagljivanijiei ne može uspješno vršiti kada je brzina vjetra veća od 1 m´sec. Na grafikonu se označi dan i sat zamagljivanja. Poredenjem grafikona gusjeničnog izmeta u zamagljenoj šumi i kontrolnom objektu, može se vidjeti kako se i u kome stepenu smanjuje količira izmeta u tretiranoj šumi naprama količini izmeta u netretiranoij, ko;a u pravilu i dalje ras´te. Moramo upozoriti da nije svejedno, koje ćemo grafikone uporedivati. Uporedivanje sie može vršiti samo između stabala iste vrsti drveća i koje se nalaze u istim sastojinskim prilikama. Pokusi su naime dokazali, da je veličina zrnaca izmeta ovisna o vrsti drveća, temperaturi i zračnoj vlazi te ostalim prilikama pod kojima gusjenice žderu.- Grafikon daje potpunu sliku žderanja gusjenica, pa se iz njega može zaključiti, kako je zam.agljivanje djelovalo na gusjenice. Obično, po uspjelom zamagljivanju, količina gusjiiničnog izmeta naglo pada, svodi se na nekoliko zrnaca i poslije nekoliko dana potpuno prestaje. U takovom slučaju kažemo da je zamagljivanje uspjelo potpuno. Nasuprot tome u kontrolnom objektu će krivulja gusjeničnog izmeta i dalje rasti. No ona može i da pada. Uzrok padanju količine izmeta prije zakukuljenja gusjenica može biti u opadanju broija gusjenica zbog prirodnog mortaliteta (poliedrija, paraziti i dr.), ili zbog toga što su gusjenice izvršile golobrst i prelaze u drugi objekt. U grafikonu može se unijiati i broj mrtvih i bolesnih gusjenica, koje se svaki dan po zamagljivanju nadu na ploči. Ova krivulja ne će dati točnu sliku ugibanja gusjenica, jer mnoge uginule gusjenice ostanu na lišću stabala. 3. Računska metoda Iz podataka dobivenih sa grafikona može se odrediti i računski postotak uništenja gusjenica. No pri tome se ne možemo zadovoljiti izračunavanjem procenta uništenja gusijenica u tretiranoj šumi, a da pri tome - Ovo je utvrdio za borovu sovicu (Paiiiolis llaimmcs Schiff) dr. W. Borw´g u svom radu. Laiboratoiriumsversuche zur Bionomtc und Bekamptunu der Forleule, Ze^´tfchrift fur angcvvandte f´ntomolofgie, li D XVIJ, 563—568. 42 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 45 <-- 45 --> PDF |
ne uzmemo u obzir procenat prirodnog mortaliteta. Prema tome uspjeh zamagljivanja ovisit će o procentu uništenih gusjenica zbog djelovana insekticida. Izračunavanje procenta uništenih gusjenica u tretiranoj šitmi na osnovu količine izmeta, ne uzimajući u obzir kontrolni objekt, nije niti moguće bez naročrtog postupka i brojenja zrnaca, što je svakako dugotrajan posao. Zbog toga je svrsishodnije upotrebiti formulu, koja nam omogućava izračunavanje procenta imištenja gusjenica insekticidom, pomoću količime gusjeničnog izmeta, izraženog u kubnim centimetrima. Ako označimo sa a i b količinu izmeta prije i poslije zamagljivanja u kontrolnom objektu, sa a, i b, iste veličine za tretiranu šumu, tada se, uz pretpostavku da je količina izmeta pojedine gusjenice u svakoj razvojnoj fazi uglavnom jednaka,´ količina izmetina u šumi koja će se zamagljivati, u slučaju da šuma ne bude tretirana, izračuna iz omjera: X ; b ^ a, : a a,b X —-— a Od ove količine izmeta, u kojoj nije izračunata količina izmeta gusjenica koje su uginule zbog prirodnih faktora fbol/Sist, paraziti i dr.), odbije se količina gusjeničnog izmeta, koje su ostale žive nakon zamagljivanja, pa se dobije količina izmeta gusjenica, koje su uništene zbog djelovanja insekticida. Ako se ovako dobivena veličina izrazi kao postotni iznos količine izmeta u slučaju da nije bilo zamagljivanja u tretiranom objektu, dobije se Schwerdtfegerova formula procenta gus;i2inica uništenih insekticidom vft>\ iTh 100 a V a,b/ ( b:´ 3.-^ Sve veličine iz ove fomule uzmu ss iz grafikona količina gusjeničnog izmeta, odnosno iz manuala kontrolnih ploča, u isto vrijeme prije i poslije zamagljivanja. Da bi rezultat bio toćniji, obično se uzmu podaci kroz nekoliko dana, Pi´ije zamagljivanja uzmu se podaci kroz nekoliko dana do dana zamagljivanja, a poslije zamagljivama uzmu se podaci iz onog vremenskog piarioda u kome tok krivulje pokazuje da je insekticid prestao djelovati. Pri tome treba imati u vidu, da će, u slučaju da uništenje gusjenica nije stopostotno, ova krivulja nakon prestanka djelovanja insekticida početi ponovo da raste. Ovo se ne događa zbog toga što se povećavao broj gusjenica, ili zbog event. oporavljanja oitrovanih gusjenica, već zbog toga što su gusjenice veće, više žderu, pa su i zrnca njihova izmeta veća. Razumljivo je da je rezultat bolji, ako se kako prijie^ tako i poslije uzmu podaci kroz nekoliko dana i izračuna njihova srednja vrijednost. ´ Goswa!ld: t´ber die Fraissitatiglkeilt von Forstschadlingcn unte.r dcm Eimifluss vo.i ."Mtersunterscheiiden und Ei´nw´irkuing verschidenen Temperatur und Luiftfe.uohtiigkeJt uind iiihrc praiktiische und philsi´otogischc Bedeutunig. Untersuchung a.n Dcndroilimus pimi, L. Zeitschr.iift fiir Angewandite Entoiloigrle 21, 1935, ili83^—207[, U toku su radovi ing. Spajićai za gubaia. 43 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 46 <-- 46 --> PDF |
No niti ova formula ne će dati uvijek točne rezultate. Mi ne možemo tvrditi da je na pokusnom stablu ostao uvijek isti broj gusjenica koje se, kako znamo, sele sa jednog stabla na drugo. Prema tome količina gusjeniičnog izmeta poslije zamagljivanja (naročito ovo vrijedi za kontrolni objekt), ne će dolaziti samo od gusjenica kofe´ su od mjerenja prije zamagljivanja preživjele, već i od drugih, koje su mogle doći s drugih stabala. Isto tako je moglo mnogo gusjenica sa pokusnog stabla otići na druga stabla. No u takove detalje ne možemo zalaziti, jer je činjenica, da se gusjenice premještaju i na samome stablu, te izmet koji padne na kontrolnu ploču nije uvijek od istoga broja gusjenica. MnogO´ netočnije rezultate dat će ova formula u slučaju da gusjenice, zbog poliedrije ili drugih razloga, ugibaju u zadnjoj razvojnoj fazi (što se najčešće i događa). Budući je zamagljivanje najuspješnije kada su gusjenice u nižim razvojnim fazama (drugom), to će insekticid prije prestati djelovati nego je nastupilo masovno ugibanje gusjenica zbog poliedrije ili drugih bolesti. U tome slučaju bit će procenat uspjeha veći nego što on stvarno jest. Može se dogoditi da ji2 po formuli izračunati procenat veoma malen, a ipak je zamagljivanje bilo opravdano i potrebno, jer smo njima spasili šumu od golobrsta. To se događa kada gusjenice ugibaju masovno u višim razvojnim fazama, a izvrše golobrst u nižim razvoinim fazama. Podaci se uzimaju kao i kod grafičke metode sa kontrolnih ploča odgovaTajućih stabala. Što je više kontrolnih mjesta, rezultati biti će točniji. Procente dobivene formulom svrstamo u tabelu prema predjelima istih sastojiniskih i ostalih prilika. Odavde se potom može izračunati prosječni poistotak djelovanja insialkticida za ci;©lu šumu. Pri tome ne treba uzeti u obzir ekstreme, koje ćemo pojiadinačno dobiti, a koji su nastali zbog eventualnog izostavljanja pojedinih pruga, ili drugih tehničkih nedostataka prilikom zamagljivanja, a kojii su ograničeni na neznatne površine. Zaključak Svi dosadanji načini utvrđivanja uspjeha zamagljivanja iz aviona zasnivaju se na kontroli djelovanja insekticida. No ne bi bilo pravilno reći da je uspjeh zamagljivanja ovisan samo o tome. I pored toija što insekticid potpuno uništava gusjenice, može se dogoditi da zamagljivanje m< uspije. Uzroci neuspjeha mogu biti ovi: 1. nepravilno donošenje odluke o suzbijanju gubara avionima na temelju nedovoljnih entomoloških ispitivanja prijie zamagljivanja (zdravstenog stanja gubarevih gusjenica u jajetu i poslije pilenja, parazitiranost jaja, apće stanje gubara i t, d. 2. loše provedena organizacija avioakcije, nepravilan redoslijed površina koje S12 zamagljuju, loša organizacija služba veze i meteorološke službe, nedovoljno doziranje i t. d. 44 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 47 <-- 47 --> PDF |
3, tehnički slabo izvedeno zamagljivanje (zamagljivanje po lošim meteorološkim prilikama, prevelika udaljenost pruga, visoko letenje, izostavljanje većih površina i dr.), Okularna procjena (koja je najjednostavnija, jer ne traži nikakove složenije radove, i koja praktičarima izgleda zadovoljavaijuća) imade svoje ozbiljne nedostatke, zbog kojih je bez drugih objektivnih podataka m možemo smatrati posve ispravnom. Tim načinom niti približno ne ćemo moći ocijeniti koliko je gusjenica nuišteno´ zbog djelovanja insekticida, a koliko zbog prirodnih faktora, U slučaju, kada se gubar nalazi u progradaciji, i suzbijanje aviometodom ima preventivni karakter, redovno će i kontrolni objekt i tretirana šuma ostati zeleni t. j. neobršteni. Stanje kontrolnog objekta u ovom slučaju ne smije biti povod za prerano donošenje zaključka o neuspjehu zamagljivanja. Ocjenu da li je u ovom sktčaju zamagljivanje uspjelo ili nije, možemo donijeti samo na temelju podataka grafičke odnosno računske metode. Grafički metod daje nam mogućnost da se prati djelovanje insekticida za cijelo vrijeme, od početka zamagljivanja pa do njegovog prestanka djelovanja, no za sada ovim putem još ne možemo utvrditi koliki je procenat uništenih gusjenica zbog djelovanja insekticida, a koliko zbog prirodnih faktora. Ovo nam omogućuje Schwerdtfegerova formula, pomoću koje možemo u postotku izraziti koliko je gusjenica uništeno zbog djelovanja insekticida. Ona nam može dati orijentaciju o uspjehu za cijelu šumu u slučaju kada je zamagljivanjem većih šumskih kompleksa uspjeh bio različit na pojedinim površinama. Ocjenu uspjeha treba da donese uža stručna komisija u kojoj mora biti entomolog. Ta komisi-ja će na temelju grafikona i stanja šume tretiranog i kontrolnog objekta nakon zamagljivanja, za svaki slučaj posebno, utvrditi da li je, odnosno do koje mjere zamagljivanje uspjelo. Ona će na temelju podataka i terenskog uvida o stanju šume moći prosuditi da li će Schwierdtfegerov postotak djelovanja insekticida moći imati svoju primjenu kao brojičani izraz uspjeha zamagljivanja. Zamagljivanje iz aviona je skup posao i potrebno je na koncu znati da li je i do koje mjere ono uspjelo. Zato se utvrđivanje uspjaha zamagljivanja mora provesti savjesno i pažljivo, LES PREUVES DU SUCCES DE LA METHODE DE LA LUTTE CONTRE DES LIPARIS PAR AVIONS Dans l´arfiicle noiUiS trouivons la descriiption des metho´des, d´a,pres lcsquelles om peut attester le succes de ta destruction des liparis par l´eiTiploi d´avioiis: 1) estimation »culajire, 2) mćthode gr!apihique 3) methode de cailciul, La methode ocuilaiire peut satisifaire la pratiiquie q´U:aint a l´evaluatiiio.n du succčs dians la luttc d´aipres le degre de patuire de la foret: Maiils de cette mamere on ne peut pas evailuercomibiien des oheniilleis oiiit ete detruites dans la foret et, si elles ont cn generali ćtć dotruites a caiuse de l´actiion des inseotiei-des ou a cause des facteuirs naturels. La methode graphique consiisite dains lei cointTole quotidiien dans la bronture de Tobjet traite, Le cours du pature s´cfifectue en controlanit la quantiitć des excrementft des chenilles, qu´on a.masse sur des lamelees posees sous les arbres qu´on. controle Par cett-e methode on peut aiffiirmer exactement le cours de la mort des chenilles. Lc 45 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 48 <-- 48 --> PDF |
manque de cette mćthode coinsistQ qu´odi ne peuit pas diiffćrer quellc guaiititć de cheniJleisa ete aneainitiie par dos insecticides et quelle quan!titć par des faotcurs niaturales. Par la mćthode de calcul on peut ćvaluer le pour cent des oheniiHes aneanties par Taotiion deis insecticiides et le po^ur cent des cheniMes aneanties par des facteirs naturels, L´auteur considere la formule de Schw6iitfegeT doint l´applicaition exige un objet de comtrole bien cboiisi:. L´ilnsuiiifiteance de 3a methode par calcul pouir elfirmer l´effet obtenu prćsente aussi des dilfficultcs: celle de troiuver un boin dbjet de cojitrole cioimiparatil´ (speoiiailemenit quianit a l´etait de la eointagion et l´etat de la liantć des chenidilesi). ´ ; A la fin 1 auter reeommande d´emplover toutes les mćthodes mentioninees pour controler la reussite efficae des insecticides. Ing, Josip Šafar (Zagreb); O UTJECAJU PROIZVODNIH FAKTORA NA ODREĐIVANJE CILJA GOSPODARENJA U UZGAJANJU ŠUMA Kao u svakoj grani privrede tako se i u šumarstvu općenito te za pojedine radove određuje odnosno treba da se odredi cilj gospodarenja. Ostvarivanje cilja gospodarenja treba da se odrazi napose u uzgajanjit šuma, koje u skladu s faktorima proizvodnje direktno utječe na kvantitist i kvalitet proizvodnje sirovina. Pitanje cilja gospodarenja u šumarstvu starog je datuma, ali u planskom gospodarenju ono ima novi sadržaj, jer ga treba određivati na osnovi temeljite analize svih osnovnih proizvodnih faktora u svrhu planskog uzgajanja sasto´ina zbog namirivanja općih narodnih potreba, pojediniiih privrednih grana i izvoza. — Budući da je uzgajanje šuma najvažnija grana šumskog gospodarstva i budući da se cilj šumskog gospodarenja kao odraz razvoja i potrebe cjelokupne privrede u šumskom gospodarstvu očituje naročito kroz provedbu šumsko-uzgojnih radova, potrebno jie da se i sa strane uzga ača cilj gos>podarenja nastoji osvijetliti. U tu svrhu analizirani su pojedinačni konkretni šumsko-uzgojnd postupci, otkrivani su i raščlanjeni faktori koji su u proizvodnji utjecali ili nisu utjecali na određivanje tih i takovih postupaka. Zatim izvedena je sinteza i analiziran je cilj gospodarenja te utjecaj njegov na izradu i ostvarivanje plana uzgajanja. Konačno teoretske postavke primijenjene su na konkretne primjere u praksi. Ovaj rad se dakllei ne oslanja ni na kakve uzore i definicije te može služiti samo kao prilog za daljinjie razvijanje problema o cilju šumskog gospodarenja, kao i u svrhu lakšeg snalaženja pri planiranju uzgajanja šuma. I Pod utjecajem vrlo složenih prirodnih procesa razvili su se raznovrsni tipovi šuma, različiti po vrsti drveća, sastavu i obliku te po ekonomskoj vrijednosti i značenju. Važan udio pri razvo´u šuma imao je čovjek direktno svojim zahvatima u prirodan tok razvoja šume ts indirektno razvijanjem 46 |