DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 42 <-- 42 --> PDF |
prirodni moralitet gusjenica bio je toliki, da je šuma spašena od golobrsta. No isto tako može se dogoditi da je insekticid uništio ^/ o gusjenica, a ostalih 10*´/o fčak i manje) može izazvati golobrst. Mogu nastupiti i drugi slučajevi, no već ova dva jasno ukazuju da okularna procjena ne može u svakom slučaju dati niti približno točnu sliku djelovanja insekticida, što više ona nas može navesti na donošenje potpuno krivih zaključaka. 2. Grafička metoda Točnije podatke o djelovanju insekticida, bez kojega je teško utvrditi uspjeh zamagljivanja, dati će nam grafička metoda\ Ova metoda temelji se na činjenici, da je količina gusjieiničnog izmeta upravno proporcionalna sa brojsm i starošću gusjenica koje brste u nekoj šumi. Prigodom primjene ove metode također moramo odabrati kontrolni ob´ekt po istim principima kao i prigodom okularne procjena. Mjerenjem gusjeničnog izmeta u tretiranoj šumi i u kontrolnom objektu prije i poslije zamagljivanja, te uporedenjem dobivenih podataka prikazanih grafički, dobit ćemo sliku djelovanja insekticida. Za mjerenje količine gus´einičnog izmeta, koji pada u obliku zrnaca, služimo se postavljanjem kontrolnih ploča pod naročito odabrana stabla. Ploče su kvadratičnog oblike iz običnog ili šperovanog drveta, veličine 1 X 1 m, sa rubom visokim 5—8 cm, radi sprečavanja eventualnog kotrljanja zrnaca izmeta sa ploče na zemlju i njegova odnošenja vjetrom. Ploče se postavljaju 30—40 cm iznad zemlje. One mogu biti i manjih dimenzija i drugog oblika. Schwierdtfeger opisuje ploče 40 X 40 cm, pričvršćene horizontalno na jedan vertikalni u zemlju zabijeni kolac. Sa gornje strane ploče pričvrsti se čavlićem papir pokriven tankim slojem gusjeničncg Ijepka, da bi Se spriječilo odnošenije zrnaca v´etrom i rasipanje. Ova je ploča prikladna za brojanje zrnaca, ali ne odgovara u slučajevima kada se vrše volumna mjerenja. Prigodom odabiranja stabala, pod koja se postavljaju kontrolne ploče, mora se voditi računa da ploče budu postavljene na takova mjesta u šumi,, na kojima se može prosuditi žderanje gusjenica pod raznim sastojinskim prilikama; u gušćem i redem sklopu, pod raznim vrstama drveća, na rubu i u unutrašnjosti šume; u planinama još i na raznim ekspozicijama, u dolinama, na grebenima, raznoj nadmorskoj visini i t. d. Stablo, pod ko/im se ploča postavi, obilježi se rednim brojem, a potrebno je obilježiti i nekim vidljivim znakom (prstenom od vapna) da je iz daljine lakše uočljivo. Za svako takovo stablo zabilježe sa podaci: vrst drveta, prsni promjer, visina, razvijenost krošnje (dužina krošnje i površina njene projekcije), broj i veličina gubarevih Isgala. Pod stablo mogu se postaviti i dvije ploče na suprotnim stranama debla. Ploče se posta ´ Ovu metodu je prvi gricnjeo-io kod nas 3ng. Spaiio. PriiL upo.redni j istraživanja Mdnistar&tva šumarstva NHR: »Masovna pojjava i suzbijanje gubara, Zagreb 1949. , : . 40 |