DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 45     <-- 45 -->        PDF

ne uzmemo u obzir procenat prirodnog mortaliteta. Prema tome uspjeh
zamagljivanja ovisit će o procentu uništenih gusjenica zbog djelovana
insekticida. Izračunavanje procenta uništenih gusjenica u tretiranoj šitmi
na osnovu količine izmeta, ne uzimajući u obzir kontrolni objekt, nije niti
moguće bez naročrtog postupka i brojenja zrnaca, što je svakako dugotrajan
posao. Zbog toga je svrsishodnije upotrebiti formulu, koja nam
omogućava izračunavanje procenta imištenja gusjenica insekticidom, pomoću
količime gusjeničnog izmeta, izraženog u kubnim centimetrima.


Ako označimo sa a i b količinu izmeta prije i poslije zamagljivanja
u kontrolnom objektu, sa a, i b, iste veličine za tretiranu šumu, tada se,
uz pretpostavku da je količina izmeta pojedine gusjenice u svakoj razvojnoj
fazi uglavnom jednaka,´ količina izmetina u šumi koja će se zamagljivati,
u slučaju da šuma ne bude tretirana, izračuna iz omjera:


X ; b ^ a, : a


a,b


X —-—


a
Od ove količine izmeta, u kojoj nije izračunata količina izmeta gusjenica
koje su uginule zbog prirodnih faktora fbol/Sist, paraziti i dr.),
odbije se količina gusjeničnog izmeta, koje su ostale žive nakon zamagljivanja,
pa se dobije količina izmeta gusjenica, koje su uništene zbog djelovanja
insekticida. Ako se ovako dobivena veličina izrazi kao postotni
iznos količine izmeta u slučaju da nije bilo zamagljivanja u tretiranom
objektu, dobije se Schwerdtfegerova formula procenta gus;i2inica uništenih
insekticidom vft>\ iTh


100 a V a,b/ ( b:´ 3.-^


Sve veličine iz ove fomule uzmu ss iz grafikona količina gusjeničnog
izmeta, odnosno iz manuala kontrolnih ploča, u isto vrijeme prije i poslije
zamagljivanja. Da bi rezultat bio toćniji, obično se uzmu podaci kroz nekoliko
dana, Pi´ije zamagljivanja uzmu se podaci kroz nekoliko dana do
dana zamagljivanja, a poslije zamagljivama uzmu se podaci iz onog vremenskog
piarioda u kome tok krivulje pokazuje da je insekticid prestao djelovati.
Pri tome treba imati u vidu, da će, u slučaju da uništenje gusjenica
nije stopostotno, ova krivulja nakon prestanka djelovanja insekticida početi
ponovo da raste. Ovo se ne događa zbog toga što se povećavao broj gusjenica,
ili zbog event. oporavljanja oitrovanih gusjenica, već zbog toga
što su gusjenice veće, više žderu, pa su i zrnca njihova izmeta veća. Razumljivo
je da je rezultat bolji, ako se kako prijie^ tako i poslije uzmu podaci
kroz nekoliko dana i izračuna njihova srednja vrijednost.


´ Goswa!ld: t´ber die Fraissitatiglkeilt von Forstschadlingcn unte.r dcm Eimifluss vo.i
."Mtersunterscheiiden und Ei´nw´irkuing verschidenen Temperatur und Luiftfe.uohtiigkeJt
uind iiihrc praiktiische und philsi´otogischc Bedeutunig. Untersuchung a.n Dcndroilimus pimi,


L.
Zeitschr.iift fiir Angewandite Entoiloigrle 21, 1935, ili83^—207[,
U toku su radovi ing. Spajićai za gubaia.
43