DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 48 <-- 48 --> PDF |
manque de cette mćthode coinsistQ qu´odi ne peuit pas diiffćrer quellc guaiititć de cheniJleisa ete aneainitiie par dos insecticides et quelle quan!titć par des faotcurs niaturales. Par la mćthode de calcul on peut ćvaluer le pour cent des oheniiHes aneanties par Taotiion deis insecticiides et le po^ur cent des cheniMes aneanties par des facteirs naturels, L´auteur considere la formule de Schw6iitfegeT doint l´applicaition exige un objet de comtrole bien cboiisi:. L´ilnsuiiifiteance de 3a methode par calcul pouir elfirmer l´effet obtenu prćsente aussi des dilfficultcs: celle de troiuver un boin dbjet de cojitrole cioimiparatil´ (speoiiailemenit quianit a l´etait de la eointagion et l´etat de la liantć des chenidilesi). ´ ; A la fin 1 auter reeommande d´emplover toutes les mćthodes mentioninees pour controler la reussite efficae des insecticides. Ing, Josip Šafar (Zagreb); O UTJECAJU PROIZVODNIH FAKTORA NA ODREĐIVANJE CILJA GOSPODARENJA U UZGAJANJU ŠUMA Kao u svakoj grani privrede tako se i u šumarstvu općenito te za pojedine radove određuje odnosno treba da se odredi cilj gospodarenja. Ostvarivanje cilja gospodarenja treba da se odrazi napose u uzgajanjit šuma, koje u skladu s faktorima proizvodnje direktno utječe na kvantitist i kvalitet proizvodnje sirovina. Pitanje cilja gospodarenja u šumarstvu starog je datuma, ali u planskom gospodarenju ono ima novi sadržaj, jer ga treba određivati na osnovi temeljite analize svih osnovnih proizvodnih faktora u svrhu planskog uzgajanja sasto´ina zbog namirivanja općih narodnih potreba, pojediniiih privrednih grana i izvoza. — Budući da je uzgajanje šuma najvažnija grana šumskog gospodarstva i budući da se cilj šumskog gospodarenja kao odraz razvoja i potrebe cjelokupne privrede u šumskom gospodarstvu očituje naročito kroz provedbu šumsko-uzgojnih radova, potrebno jie da se i sa strane uzga ača cilj gos>podarenja nastoji osvijetliti. U tu svrhu analizirani su pojedinačni konkretni šumsko-uzgojnd postupci, otkrivani su i raščlanjeni faktori koji su u proizvodnji utjecali ili nisu utjecali na određivanje tih i takovih postupaka. Zatim izvedena je sinteza i analiziran je cilj gospodarenja te utjecaj njegov na izradu i ostvarivanje plana uzgajanja. Konačno teoretske postavke primijenjene su na konkretne primjere u praksi. Ovaj rad se dakllei ne oslanja ni na kakve uzore i definicije te može služiti samo kao prilog za daljinjie razvijanje problema o cilju šumskog gospodarenja, kao i u svrhu lakšeg snalaženja pri planiranju uzgajanja šuma. I Pod utjecajem vrlo složenih prirodnih procesa razvili su se raznovrsni tipovi šuma, različiti po vrsti drveća, sastavu i obliku te po ekonomskoj vrijednosti i značenju. Važan udio pri razvo´u šuma imao je čovjek direktno svojim zahvatima u prirodan tok razvoja šume ts indirektno razvijanjem 46 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 49 <-- 49 --> PDF |
prometne mreža i privrede, U nastojanju, da namiri svoje ekonomske potrebe, čovjek je gdjekad razarao šumu a time indirektno ponekad i tlo. Šuma je pak sa svoje strane okupirala obešuroljena zemljišta koja je čovjek napustio, ako su joj prirodni faktori bili imalo pogodni. Ta borba šume i čovjeka traje hiljade godina, a rezultat je; približavanje čak i spajanje donjis! i gornje granice šumske vegetacije, pa se sirovinska baza šumske proizvodnje postepeno sve više smanjivala a i degradirala, dok se istovremeno povećavao broij pučanstva i njegove potrebe na drvetu. Na razvoj sirovinske baze šumske proizvodnje djeluju dakle dvije vrlo složene komponente: prirodne sile i ekonomskenata, koji sačinjavaju te komponente treba zacjelinu izvesti rezultantu: cilj gospodarenja, ugospodarskih potreba na određenim proizvodimastima proizvodnje (v. shem, prikaz 1 i 3). snage svaku svrhu prema društva. šumskotrajnog prirodnim Od elemegospodarsku namirivanja mogućnoSihem, ,p/rikaz br, 1 nETOOA UZGAJANJA Prirodan razvoj sastojine ovisi prije svega o djelovanju biotskih i abiotskih faktora, koji zajedno sa zemljištem sačinjavaju prirodn e faktore šumske proizvodnje. Ti se faktori redovno mnogo ne mijenjaju ili se mogu mijenjati tek tokom deoEinija. Pod utjecajem trajnijih abnormalnih oscilacija kUme i jakih klimatskih ekstrema mogu se doduše u stanovitim ostalim okolnostima znatno poremetiti i prirodni, napose biotski faktori u šumi; u naše doba na pr. ugibanje jele na granici njena 47 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 50 <-- 50 --> PDF |
prirodnog rasprostranjenja u sjevernoj Evropi, sušenje brijesta na području čitave Evrope, razaranje monokultura smreke, bora i hrasta lužnjaka, opadanje godišnjih prirasta drvne mase poglavito na nepovoljnim staništima, i dr. Ipak, općenito uaevši, ti se faktori proizvodnje kao cjelina mogu za stanovito razdoblje smatrati relativno stalnima, i to utoliko više ukolik-,* se održava proizvodna snaga šume i zemljište ne oduzima šumskoj proizvodnji, — Prirodni faktori šumske proizvodnje mnogobrojni su i vrlo složeni; tlo, klima i položaj te biljni i životinjski organizmi (v. shem, prikar. br, 2), Gotovo svi ti faktori i njihovi elementi utječu jedni na druge, međusobno se uslovljuju i svestranim utjecajima u dotičnim okolnostima razvijaju fitocenozu i zoocenozu, u cjelini biocenozu šumske sastojine. Sa privrednog stanovišta najvažniji faktor uz zemljište jiSist svakakodrveć e odnosno biološko-uzgojna svojstva i otpornost pojedinih vrsta drveća obzirom na ekološke faktore te njihova upotrebljivost, drvna masa i prirast u odnosu na ekonomske faktore. Ali sirovinsku bazu šumske i drvno-industrijske privrede ne sačinjavaju samo drveće i zemljište već svi prirodni faktori šumske proizvodnje zajedno; njihovi elementi, osobine i međusobni utjecaji, Privrsida pri nastojanju da iz šuma namiri svoje potrebe činila je velike greške upravo zato, što se pod sirovinskom bazom, većinom smatralo samo drveće i zemljište, a gdjekad nisu bila uzeta u. obzir ni biološko-uzgojna svojstva drveća. Kao u svakoj grani privrede tako i u šumarstvu na sirovinsku bazu proizvodnje uz prirodne faktore djeluju i gospodarski faktori, proizvodnje ; i kao što su prirodni faktori ovisni o općem razvojir prirodnih siila, tako i gospodarski faktori šumske proizvodnje ovise o općem razvoju privrede a k tome još i nauke, I nadalje, kao što prirodni faktori šumske proizvodnjie sačinjavaju skupine međusobno uvjetovanih elemenata. i utjecaja, tako i gospodarski faktori sastoje od mnogih i raznovrsnih elemenata i međusobno uvjetovanih utjecaja, koje možemo u svrhu boljeg pregleda razvrstati u potrebe na šumskim proizvodima i okolnosti za namirivanje tih potreba (v. shem. prikaz br, 2), To su prvenstveno; potrebe pučanstva u odnosu na gustoću i ekonomsko-kulturni standard, razvoj pojieidinih grana privrede koje potražuju šumske proizvode, naročito industrija izrade i prerade šumskih proizvoda, smještaj industrije i razvitak prometne mreže, potraižnja drveta na inozemnim tržištima, smisao čovjeka prema šumi i šumskim proizvodima, zamjena i štednja drveta, posredne koristi od šume (gospodarske, higijenske i estetske ie obrana domovine). Budući da neposredan i najjači utjecaj na sirovinsku bazu ima šumarstva i drvna industrija, to o kvaliteti i razvoju njihovog admiinistrativno-upravnog aparata, o stručnom osoblju i radnicima, o tehničkoj opremi i napravama mnogo ovisi, koliko će i kako će i pojedini gospodarski i prirodni faktori služiti trajnom namirivanju potreba na šumskiim proizvodima, — Većina gospodarskih faktora,-a pogotovo potrebe na šumskim proizvodima nisu stalni već se mijenjaju pod utjecajem raznih socijalno-ekonomskib okolnosti i oscilacija, i to utoliko više ukoliko se ne vrši ili ne može vršiti plansko gospodarenje, 48 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Shem. prikaz br. 2 Prirodni faktori šumske proizvodnje Gospodarski faktori šumske proizvodnje Šumsko zemliište Rasprostranjenost i gustoća pučanstva Abiotski faktorii Biots´kii faktori Socijalno-ekononnski i kultuimi Geografski položaj 0 standard i relijef: Priivreda, naipoise drvna industrija geografska širina, Izvoz šumskih proizvoda i njiiho elevaci.ja, ekspoziFlora: viih prerađevisna cija, imklinacija, Stanje i razvoj prometnih sred drveće, grmlje, Tlo: stava miško rašće, maho uspon planin. Razvoj: i ´koncentracija privrede vine, gljtirve, liišaji masiva Odnos šumarstva i poljoprivrede, fiziikailna, kemijska naipoise stočarstva i b.iiološka svojstva Fauna: Mentaliitetne predispoizije prema Klima kukci, ptice, šumi i šum. proizvodima; propai mikroklima: ganda šumarstva sisavci, crvi toplina, oborime, Štednja i zamjene drveta vlaga, svijetlo, Potrebe svjetskih tržišta j m´ozrak, vjetar, (dim Mikroorganizmi: guoniOiSt trgovanja s inozemi tvOTOJičiki plinovi) gljiviice, bakterije, stvom Voda: Organiza cij a admiinistratitvno protozi, virusi, alge moče, rijeke, jeze upravnog aparata ra, popilave, pod- Kvaliitet i broj stTuičnog osoi zemime vodci bljia te stalnih i sezonskih jMediUSobiniii utjecaji Međusobni utjecaji mianuelnih radnika ahiotskiih faktora biotskih faktora Kvahitet i koiličina oruđa, 3 S opreme, industrijskih i pro Međusobni utjecaji atoiotskiih i biotskih metnih naprava faktOTa na biocenotstoi razvoj sastojine Stanje, razvoj i primjena nauke i nastave Inventar: Vrs´te drveća i omjer smjese Međusobni utjecaji gospodarskih Drvna masa i njena struktura okoUnosti i potreiba Kvailitet sastojine i stabala Nep o3 r ed n e koriš ti Posredne koristi Prirast od šuma od šuma UskladJvamje prirodnih i gospodarskih faktora šumske proizvodnje ! CILJ GOSPODARENJA opći dugoročni posebni kratkoročni 1 Plan uzgajanja Dugoročni plan gospodarenja Planski raspored proizvodnje po biljnim vrstama, sortimentima. površini i razdobljilna Kratkoročni planovi Godišnji planovi Metode uzgajanja Tehnika uzgajanja 49 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 52 <-- 52 --> PDF |
u svrhu racionalnog vođenja šumskog gospodarenja i šumske privrede uopće usklađuju se prirodni i gospodarski faktori šumske proizvodnje. Ako se usklađivanje tih faktora ne vrši, tada gospodarenja nije racionalno. Neracionalno gospodarenje odrazuje se u krajnjim slučajeviima ili u prepuštanju prirodnih proizvodnih faktora stihiji prirode ili u pretjeranoj eksploataciji, a ponekad i u obostranom djelovanju navedenih utjecaja. Gotovo redovno više ili manje prevladavaju gospodarski faktori; ako ekstenzivno utječu na sirovinsku bazu, u sastojinama poremeti se dobar odnos proizvodnih snaga prirode pa nastaju razni oblici degradacije sastojina a i degradacije tla, ili se pošumljavanjem stvaraju monokulture i jednodobne sastoine gdjekad unošemjem nedomaćih vrsta drveća pa također rezultira degradacija sastojine i tla. Da se sirovinska baza šumske privrede racionalno iskorišćava i unaprijedi, potrebno je dakle prethodno proučiti faktore proizvodnje. Iz analize prirodnih i gospodarskih faktora izilazi: št o imam o i št o tre bamo . Na temelju tako dobivenih podataka potrebno je ustanoviti; št o hoćem o uzgajanjem postići u daljnjoj budućnosti, i po tom se prelazi na usklađivanje gospodarskih potreba i okolnosti s biotskim i abiotskim faktorima te se utvrđuje: št o možem o učiniti za razvoj i unapređenje šumske proizvodnje na pojedinom šumskom području i u njegovim sastavnim dijelovima. Konačno, na temelju tih razmatranja treba da se odredi cilj g o s p o d a r e n j a (v, shem. prikaz br. 1 i 2). Prema tome; u gospodarskom cilju uzgajanja šuma sadržani su, međusobno uvjetovani i usklađivani svi prirodni i gospodarski faktori proizvodnje za dotičnu šumsku površinu i sastojinu. Na osnovu sinteze šumsko-uzgojnih faktora, sadržane u cilju gospodarenja, izrađuje se pla n uzgajanja . I konačno, izrađuje se osnova: kak o se treba raditi u pojedinim razvojnim fazama sadašnjih i osnivanih sastojina, t. j. određuju se š u m s k o-u zgojne metode, a na temelju mi&toda uzgajanja vrši se njihova tehnička provedba u konkretne okolnosti na terenu (v, shem. prikaz br. 2). Određivanje gospodarskog cilja uzgajanja, kao i planiranje uzgajanja šuma i pošumljavanja obavlja se u okviru svih ostalih uređajnih radova u odnosu na perspektivni razvoj općeg privrednog plana, i to na osnovu podataka o stvarnom stanju i razvoju pojedine šumsko-gospodarske cjeline te na osnovu podataka o predvidivim potrebama i proizvodnim okolnostima privrede. Prelazeći u daljnja razmatranja o jedinstvu utjecaja gospodarskih i prirodnih faktora na proizvodnju sirovina, potrebno je istaknuti, da se određivanje i ostvarivanje cilja gospodanenja u uzgajanju šuma ne smije a i ne može kruto shvatiti, kako to i iz prirode razmatranog problema nužno izilazi. II Ciljevi gospodarenja određuju se za svaku privrednu djelatnost i to kompleksno za čitavu proizvodnju, kao i za pojedine radove i faze radnih procesa, pa prema tome razlikujemo dugoročne ciljeve u okviru dugoročnih 50 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 53 <-- 53 --> PDF |
planova proizvodnje i kratkoročne ciljeve za pojedine dijelove i faze rada li okviru kratkoročnog plana proizvodnjie. — U šumskoj privredi određivanje dugoročnoig cilja gospodarenja mnogo je važnije i neophodno potrebnije negoli u većini drugih (ako ne svih) grana proizvodnje. Takav značaj cilja gospodarenja u šumarstvu izilazi prvenstveno iz činjenice, što šumska privreda proizvodi drvo tokom razmjerno vrlo dugog razdoblja a zatim što se proizvodnja pojedinih vrsta drveća i sortimenata ne može mijenjati u kratkim rokovima, što se i metode uzga´anja ne mogu ubrzano izmijenjivati, i što su osnovni prirodni faktori proizvodnje, t. j. ekološki faktori, uglavnom stalni. (Pokušaji, da se za duljie! razdoblie potpuno izmijeni vrsta drveća ili oblik prirodno nastale šume na većim površinama, redovno izazivaju promjene pojedinih abiotskih faktora, a u vezi s time i biotskih; odraz takvih postupaka, prema dosadašnjem iskustvu, bio je većinom negativan i nerijetko uzrokovao je katastrofalno uništavanje takvih šuma po onim silama prirode čiji je negativan utjecaj takvim postupkom bio izazvan.) Dugoročni cilj gospodarenja u šumskoj privredi određuje se perspektivno za razvoj sasto´jina do njihove teihničke zrelosti i si. Gdjekad to razdoblje treba još više produžiti, kao na pr. pri pošumljavanju golih zemljišta posredstvom predkultura, pri pretvaranju niske šume u srednju i ove u visoku, pri izmjeni vrste drveća; u prebomim šumama dugoročni cilj gospodarenja traje većinom beskonačno dugo, jer se u njima trajno proizvodi drvo uglavnom za pilansku industriju. Kratkoročn i ciljevi gospodarenja odnose se na pojedine faze uzgajanja na pojiadinim površinama, kao što su u navedenim primjerima iznesene. Razvoj šumskog gospodarstva u planskoj privredi neke zemlje ovisan je o njenom općem privrednom razvoju i obratno, pa se zato međusobno uvjetuju. Stoga je i cilj gospodarenja u uzgajan´u šuma uvjetovan predvidivim potrebama i gospodarskim okolnostima čitave privrede (v. shem. prikaz br. 2). Budući da privreda od šumskog gospodarstva trajno potražuje proizvode za svagdašnju potrošnju i specijalne proizvode, postavlja opće i posebne zadatke šumskoj proizvodnji, a ti se zadaci nužno treba da odrazie u gospodarskom cilju uzgajanja. Prema tome razlikujemo opće i posebne ciljeve gospodarenja; posebni ciljevi gospodarenja redovno su uključeni u opći cilj gospodarenja. Opći cilj g o s p o d a r e- n j a u uzgajanju šuma sastoji se u ovim osnovnim postavkama: 1. stvarati i trajno održavati što povoljniji sastav sastojina po vrstama drveća i obliku u svrhu boljeg iskorišćavanja prostora u tlu i zraku, te održavati i stvarati dobru proizvodnu snagu tla; razviti i štititi prirodnu otpornost sastojine prema vanjskim i unutarnjim nepovoljnim utjecajima; 2. ubrzavati proces proizvodnje stvaranjem povoljnih okolnosti za razvoj čitave sastojine i pojedinih glavnih elemenata sastojine; 3. trajno proizvoditi što bolji oblik stabala, napose: a) njihovih krošanja (a time i korijenja) u svrhu poveićavanja kvantitativnog prirasta, i h] njihovih debala u svrhu povećavanja kvalitativnog prirasta; 51 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 54 <-- 54 --> PDF |
4, pravovremeno uklanjati štetna i suvišna stabla, kao i stabla koja su svoju funkciju izvršila. Posebni ciljevi gospodarenja u uzgajanju šuma ovise o posebnim prirodnim i gospodarskim faktorima proizvodnje, a sastoje se u ovim osnovnim postavkama; 1, na odgovarajućim staništima uzgajati određene vrste drveća i drugih biljaka, a naročito one koje će predvidivo imati veliku upotrebnu vrijednost; 2. proizvoditi određene sortimente obzirom na vrstu, dimenzije i kvalitet. Gdjekad se poseban cilj gospodarenja ne može posve uključiti u navedene postavke, poimence kad se odnosi na šume sipecifićnog značaja; na pr. pojedine vrste zaštitnih šuma, pretkulture, melioracije tla. Poseban cilj gospodarenja može siel, a gdjekad se i mora mijenjati u skladu s promijenjenim prirodnim i gospodarskim faktorima proizvodnje, pa se takve okolnosti treba pravovremeno da predvide; na pr. nakon odvodnjavanja i navodnjavanja zemljišta, ugibanje jedne vrste drveća, uzgajanje vrsta drveća brzoga rasta. Pri određivanju ciljeva gospodarenja po vremenu i prostoru potrebno je razmotriti ne samo faktore proizvodnje nego i prošlost sastojine i šumskog tla, jiar ovi su rezultanta djelovanja proizvodnih faktora, njihova po-sljedica i neposredan uzrok daljnjeg razvitka proizvodnih odnosa, III Ciilj gospodarenja treba da se iskaže u šumsko-gospodarskom planu, jer se iz pojedinih stadija razvitka sastojine uvijek ne može zaključiti na cilj gospodarenja, pa bi se zbog nepoznavanja toga cilja prigodom izmjene uzgajača mogla znatno poremetiti osnovna linija gospodarenja. Osim cilja gospodarenja treba da se u planu odredi i metoda uzgajanja. Ako metoda uzgajanja nije određena planom, treba ji2 odrediti smjernicama uzgajanja za sastojine dotične šumsko-gospodarske cjeline, i to na temelju konkretnih okolnosti i naučnih zasada. Ista metoda može na ostvarivanje cilja gospodarenja djelovati u pozitivnom ili negativnom smislu, što ovisi o okolnostima, napose o stvarnom stanju i daljnjem razvitku sastojine; na pr. pri jakoj proredi otvaranje sklopa u sastojini može zbog većeg priliva svjetlossti povećati prirast, rodnost i pomlađivanje te količinu oborina neposredno na tlo, ali može povelćati i razvoj grana na donjem dijelu debla i korova te omogućiti jače strujanje vjetra i topline a time uma njivanje vlage u zraku i tlu. — Iz metode uzgajanja izilazi njena primjena: tehnika uzgajanja; ova mnogo ovisi o uzgajaču. Razumljivo je, da prigodom primjene uzgojne metode uzgajać u svoje postupke unosi i mnogo subjektivnih utjecaja, uvjetovanih njegovim stručniim znanjem i savjoisnošću, kao i sposobnošću rasuđivanja pojedinih postojećih i izazvanih pojava odnosno njihovih uzroka i posiljedica u sastojini. Stoga se ti utjecaji također mogu znatno odraziti 52 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 55 <-- 55 --> PDF |
11 pozitivnom i negativnom smislu. Ali, kad se pri rješavanju zadataka postavljenih planom uzgaiač neprestano vodi određenim gospodarskim ciljem pa polazi od općeg u pojedinačno i obratno te proučava okolnosti u nji- Lovom razvoju, negativni utjecaji bit će znatno umanjeni ili uklonjeni. Međusobno uslovljavanje prirodnih i gospodarskih faktora proizvodnje sadržano u cilju gospodarenja odrazuje se dakle odnosno treba da sie odra.^uje ne samo pri izradi planova već i prigodom doznake za sječu svakog pojedinog stabla u sastojini, kao i pri provedbi pošumljavanja. Vađenjem stabala utječe se na razvoj ne samo grupe okolnih preostalih stabala već i na razvoj čitave sasto;ine, a sastojina utječe na razvoj abiotskihbiotskih faktora u njoj; o razvoju njihovom ovisi, koliko će u budućnosti biti zadovoljeni ekonomski faktori na dotičnoj šumskoj površini i sastojini ´. racionalno postignut cilj gospodarenja (v. shem. prikaz br. 1). Cilj gospodarenja sadrži dakle nie samo jedinstvo prirodnih i gospodarskih faktora u planu proizvodnje nego još više zahtjev da se trajno utječe na šumu u svrhu sistematskog ostvarivanja određenog gospodarskog plana. U tome se i sastoji pokretačka snaga šumskog goispodarstva, koje u provođenju cilja gospodarenja kroz sve faze razvoja sastojine, od njena osnutka do sječe i daljnje obnove, izvršava zadatke postavljene šumskoprivrednim planom. IV Izneseni prikaz mielđusobnog uslovljavanja prirodnih i gospodarskih faktora proizvodnje u cilju gospodarenja nije niti jednostavan a niti kompliciran, kako to možda u prvi čas izgleda. ´Nije jednostavan zbog toga što svaki oid navedenih faktora sačinjava kompleks elemenata, uvjeta i međusobnih utjecaja fv. shem. prikaz br. 2); nije kompliciran zbog toga što je svakom poznavaocu gospodarsko-uzgojnih djelatnosti više ili manje jasno, da se uzgojni postupci svagda i svagdje obavljaju sa svrhom namirivanja sadašnjih i još više budućih ekonomskih potreba u okviru prirodnih mogućnosti proizvodnje (v. shem. prikaz br. 1). Šumskoj privredi nije svrha namirivanjia bilo kojih ekonomskih potreba, već se u planskom gospodarenju treba predvidjeti: št a stvarn o treba uzgaj a n j e m postići. Primjerice, naša privreda već danas, a pogotovo u daljnjoj budućnosti, trebat će razmjerno mnogo drveta za rudnike. Ranije ta se potreba namirivala prigodom redovnih sječa. Znatan dio drveta za rudnika proizvodi se i u prebornim šumama, ali radi vađenja i drveta za pilansku industriju i građevinarstvo u poji3idinim ovim šumama zbog odviše otvorenog sklopa umjesto jele znatno će se razvijati mladi naraštaj bukve. Stoga se danas pojavljuje potreba da se uzgajaju i posebne sastojine specijalno za produkciju određene količine jamskog drvsta (uzevši dakako u obzir i mogućnost zamjene tog drveta); gdje će se te sastojine osnivati i kako će srsi osnivati, ovisi o prirodnim faktorima proizvodnje. — Iako mi danas ne možemo ni približno sigurno predvidjeti, za Itoje će vrste drveća i sortimenata biti u daljnjoj budućnosti velika po 53 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 56 <-- 56 --> PDF |
tražnja te moramo uzgajati sve vrste bar domaćeg drveća, ipak u per spektivi razvoja privrede napose naše iindustrije već danas možemo znati čega imamo premalo (na pr. domaće i strane vrste drveća brzog rasta, poglavito za kieimijsku i mehaničku preradu; drvo- za rudnike, TT i E stupove, za furnir; sirovine za biljna štavila), pa se prema tome određuje cilj gospodarenja za dotične šumske površine u odnosu na prirodne faktore proizvodnje. Polazimo dakle sa stanovišta; podčiniti prirodu da trajno služi namirivanju predvivih ekonomskih potreba na osnovici uvažavanja, daljnjeg otkrivanja i primjenjivanja zakona njena razvitka. Da bi se bolje stvorila predodžba o međusobnom uslovljavanju prirodnih i gospodarskih faktora proizvodnje u cilju gospodarenja, prikazat ćemo je shematskifaktora proizvodnje (v. shem, prikaz br. 3). izilazie tri ekstremna slučaja: Iz uslovljavanja navedenih Shem. prikaz br. 3 A A. u planskom racionalnom gospodarenju prirodni i gospodarski faktori proizvodnje usklađuju se u cilju gospodarenja. Prevladaju li gdjekad gospodarski faktori, ne ispušta se iz vida da u kratkom razdoblju u budućnosti treba ostvariti princip uvažavanja prirodnih faktora, pa se gospodarenje obavlja tako, da se biocenotski razvoj odviše ne poremeti. B. U posve neplanskom gospodarenju sječni zahvati u šumi ovise isključivo o momentanim ekonomskim potrebama i oikolnostima, pa prevladaju gospodarski faktori; šuma se u blizini naselja i prometnih linija neracionalno siječe, ili siei devastira. Umjesto uredne šume razvija se degradirana šuma, šikara, golet, kamenjara. 54 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 57 <-- 57 --> PDF |
C. u posve neplanskom gospodarenju pojedini se udaljeni šumski kompleksi prepuštaju isključivo djelovanju sila prirode. Umjesto gospodarske šume razvijaju se prašumski tipovi šuma i prašume. (Ti se kompleksi mogu doduše u stanovitim okolnostima smatrati rezervatima, ali takvi slučajevi ne ulaze u okvir ovog razmatranja.) U posljednja dva ekstremna sluča;a cilj gospodarenja uopće niji3 određen, jer u prvom posve su prevladali gospodarski faktori a u drugom prirodni. Između ova dva ekstrema mogu postojati i stvarno postoje mnogobrojni i vrlo različiti prelazi, pa negdje i nekad te više ili manje preteže prvi ili drugi od navedenih faktora. U stanovitim okolnostima mogu na istom šumskom objektu postojati sva tri ekstremna slučaja te njihovi prelazni oblici; na pr. na planinskom masivu s velikom visinskom razlikom a bez dovo;no prometnih naprava; na donjieim dijelu je golet, na srednjem vodi se racionalno gospodarenje prema planu, u višim zonama razvoj šume prepušta se prirodnim silama. Da bi iznesene postavke u planiranju šumsko-uzgojnih radova bile još jasnije, prikazat ćemo ih u tri karakteristična primjera. Pod utjecajem principa najveće zemljišne rente na području sjevernog dijela Evrope, a zatim dijelom i u našoj zemlji, mnogo su se uzgajale vrste drveća neophodno potnebne privredi na staništima drugih vrsta drveća, i to umjetnim pošumljavanjem i golom sječom u nemješovitim sastojinama. U doba naglog razvitka industrije privreda je potraživala mnogo drveta za rudnike i celulozu, pa se uklanjala bukva, grab i jela, čak i hrast i na njihovim staništima podignute se prostrane monokulture smreke. Uspjeh bio je u svakom pogledu pozitivan, ali samo u prvih nekoliko geneiracija smreke. Kasnije nastaje degradacija tla potom i sastojine, prirast opada, sastojine nisu otporne vanjskim nepovoljnim utjecajima, u ogromnim količinama razvijaju se štetni insekti i gljive. Osim toga u sadašnjoj polovini našeg stoljeća nastupile su izvjesne promjene nekih klimatskih faktora, napose češće suše (Vajda 1947) i pogodovale su daljnjem oslabljivanju otpornosti sastojina i ujedno povećavanju količine štetnika. Rezultat potpune prevlasti gospodarskih faktora i zapostavljanje prirodnih jest: katastrofalno sušenje smrekovih šuma. Slična pojava zbiva se u monokulturama bora i dr. U prebomim šumama na dijelovima sjeverozapadnog područja Hrvatske iz sastojina 7—9 jele i 1—3 bukve razvile su se sastojine sa dva sloja krošanja: gornji sloj sačinjava jela s nešto bukve, u donjem sloju prevladao je bukov mladik. Ako se za te sastojine ne postavi i ne ostvaruje posve odrađen cilj gospodarenja, pretvorit će se vremenom u sastojine bukve s nešto jele, i u takvom slučaju — pri inače urednom gospodarenju — uzgajač će nastojati da omogući brži i bolji razvoj dobro oblikovanih stabala bukve i usto će pomagati razvoj uzraslih stabala jele. Opći gospodarski cilj uzgajanja može se tako pravilno ostvariti. Kad bukova stabla po 55 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 58 <-- 58 --> PDF |
stignu stanovite dimenzije, uzgajač će ih doznakom stavljati na raspoloženje šumsko-industrijskom poduzeću; ovo će ih ili preuzeti ili ih ne će preuzeti, što ovisi o stvarnim potrebama potrošišta i tržišta. Gospodarski faktori obzirom na namirenje potreba podredsmi su dakle prirodnim faktorima. Tako je to u neplanskom goispodarenju. — U planskom gospodarenju ne smiju se sastojine prepustiti prirodnoj izmjeni vrsta drveća, t. j. jedino utjecaju prirodnih faktora, već se mora odrediti još i poseban cilj gospodarenja na osnovu predvidivih ekonomskih potreba. Obzirom na prirodne faktore proizvodnje na dotičnim staništima možemo uzgajati samo jelu i bukvu, manje smreku s nešto javora, jasieina i brijesta, i eventualno Pseudotsuge. Obzirom na gospodarske faktore proizvodnje, zapravo obzirom na potrebe, u našoj zemlji imamo premalo četinjara, pa se sve više pojavljuju pozivi za povećavanjem omjera četinjara (Petrović, Potočić 1949, Šurić !l948). Stoga bi cilj gospodarenje u navedenim sastojinama trebao biti uzgajanje jele, ukoliko te sastojine niei bi trebale da služe proizvodnji bukovine za namirivanje tamošnjih tvornica pokućstva, kao i za kemijsku preradu. Budući da prirodni faktori proizvodnje uvjetuju da na pretežnom dijelu navedenog područja (Fagetum silvaticae croaticum abietetosum Horvat) uz jelu treba da bude i bukva, prim;enom odgovarajuće uzgojne metode (proredom u svrhu prirodne obnove jelis i umjetnim pošumljavanjem) nastoijat će se uzgojiti smjesu 7—8 jele i 3—2 bukve, a prema potrebi omogućit će se i razvoj smreke, javora, brijesta, jasena i Psudotsuge u grupama. Pod utjecajem antropogenih i pedogenetskih faktora na području naše obale razvile su se kraške golieiti mjestimično sa tlom neznatne dubine. Preostali niski biljni pokrov nedovoljan je da se odupre nepovoljnim abiotskim faktorima, naročito gdje su nepovoljni i gospodarski faktori. Da se naš goli krš zazeleni, na području submediterana mjestimice uzgojene su čiste sastojine najotpornije vrste drveća, da se vremenom pretvore u mješovite sastojiniei; za te površine određen je dakle dugoročni i kratkoročni cilj gospodarenja: najprije pretkulture crnog bora, zatim´ sastojine domaćih lišoara s primiješanim borom. Uzrasle šumice krošnjom i korijenjem umanjivale su štetan utjecaj abiotskih faktora, a usto se od Cetiniaka na kamenitom supstratu stvorio humus i plodno tlo; zaustavljen je dakle degradacioni razvoj tla i izmijenjen u progresivni. Na tako razvijenom i zaštićenom tlu tu i tamo naseliše se domaći lišćari; crni grab, crni jasen, hrast medunac, rašeljka, maklen, razno grmlje. U pojiedinim odraslim kulturama bora lišćari se nisu mogli razviti, pa vjetar i sunce sprječavaju humifikaciju četinjaka; u većini tih kultura stalna je opasnost od požara. Složen problem krša rješavao se dakle šumsko-tehničkim zahvatima i zaštitom kultura od stoke; postavljeni zadatak pošumljavanja na dotičnim zemljištima u prvoj fazi uspješno je riješen. Unatoč toga cilj gospodarenja nije dobro postavljen ni ostvarivan, jer nisu dovoljno uvažsni i usklađeni ni prirodni nd gospodarski faktori proizvodnje: ne omogućuje se prirodan razvoj podstojnih lišćara, iz kojih privreda može dobivati upotrebiviju sirovinu, niti se nastojalo intenziviranjem stočarstva smanjiti pašnjačke 56 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 59 <-- 59 --> PDF |
površine, nije se na dotičnim područjima smanjivao broj pučanstva koncentracijom u industrijska središta. — Iako se i ranije u šumarskim krugovima isticalo, da pošumljavanje i uopće melioracija golog krša nije samo biološko-tehnički problem nego još više i socijalno-ekonomski, nije se takvom rješavanju dovoljno sistematski prilazilo sve do ovog našeg doba, što se odrazuje i u literarnim prilozima (Beltram 1946—1949, Đikić 1949, Krpan 1946, Premužić 1948). — Danas međutim imamo uzgojene borove šumice, djelomično neplanski po kršu rastresene, od kojih nemamo znatnijih koristi. Sa gledišta i prirodnih i gospodarskih faktora proizvodnje male čiste borove kulture nisu povoljno rješenje problema krša, pa se planski proširuju i ujedno treba u njima poznatim uzgojnim metodama omogućiti razvoj podstojnog sloja lišćara, a prema potrebi razviti mješovitu sastojinu u čitavom vietrtikalnom sklopu, sve u cilju proizvodnje upotrebljivijeg drveta i umanjenjenja opasnosti od požara i napadaja štetnika; u pojedinim kompleksima borovih kultura, u kojima se može racionalno vršiti smolarenje, treba razvijati podstojni sloj lišćara i četinjara, sve dok se odrasla borova stabla ne budu trebala iz sastojine ukloniti. To bi bio jedan od gospodarskih ciljeva na pošuml´avanju golog krša. VI Prigodom određivanja cilja gospodarenja treba temeljito p r o a n a- Pizirati prirodne i gospodarske faktore proizvodnje prema današnjem stanju i perspektivnom razvoj u. Baza za ocjenu današnjeg stanja a i budućeg stanja je dobra statistika, a prije svega rajoniziranje područja proizvodnje obzirom na prirodne i gospodarske faktore. Prirodni faktori proizvodnje najlakše se mogu ocijeniti na osnovici fitocenološkog istraživan´a i kartiranja vegetacije (Wraber 1949), a napo´se za degradirane šume i šumska tla, te na osnovici inventariziranja i utvrđivanja prirasta. Gospodarski faktori proizvodnje mogu se Ocijeniti na temelju dosadašnje planske distribucije te perspektivuo;! razvoja privnside i potreba. Zadatak je to vrlo složen, ali u planskom gospodarenju treba n;eg6vu rješavanju smiono prići, jer ga nužno uvjetuje razvoj privrede. Određujući cilj gospodarenja na bazi analiza prirodnih faktora te gospodarskih okolnosti i potreba, olakšava se čitavo gospodar e n j e:; planiranje uzgajanja šuma i pošumljavanja je jednostavnije i svrsishodno, a osim toga omogućuje se uzgajaču da prigodom tehničke provedbe odgovarajuće uzgojne metode lakše i neprestano ima u vidu O´snovnu liniju plana proizvodnie na dotičnoj šumsko-gospodarskoj cjelini i u njenim dijelovima. Šumsko gospodarstvo, koje se ne vodi takvim načelima, izaziva tokom dugog razdoblja često kontradikcije, sukobe i suprotnosti ne samo pri planiranju već i prigodom daljnjeg razvoja gospodarenja te prigodom rješavanja pojedinačnih zadataka na terenu, jer »upravo zbog toga što nama nedostaje jasnih i određenih načelnih pogleda o cilju šumske privrede, 57 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 60 <-- 60 --> PDF |
ne možemo odvojiti glavno od sporednog, cilj od tehničkih mjera, te ss gubimo u nabrajanju mnoštva tehničkih pojedinosti« (Potočić 1949). Iznesene teoretske postavke rezultat su otkrivanja mnogih pojedinačnih zbivanja u šumskoj privredi, koja svaki šumarski stručnjak u sadašnjoj fazi šumsko-uzgojnog planiranja više ili manje intuitivno osjeća, poznaje i u praksi primijenjuje. Jedmo spoznaja o cilju gospodarenja nije bila dovoljno ili nije uopće bila razvijena, jer nisu bili dovoljno obuhvaćeni osnovni faktori proizvodnje koji uvjiEituju određivanje cilja gospodarenja. Ovaj rad je dakle samo^ rezultat nastojanja, da se pojedina saznanja pokušaju iznesti u cjelovitom obliku u svrhu daljnjeg razvijanja metode planiranja i realiziranja plana u uzgajanju šuma, i ništa više. THE INFLUENCE OF THE FACTORS OF THE PRODUCTION ON THE DETERMINATION OF THE ECONOMICAL AIM IN THE SILVICULTURE On tihe anialysiils of the real siilvicultural treatments, the author deduoed, thaf the ecoinoimical aim im the slilviculiture is composed oif two componentr. There aire: the naturaj and ecoinoimical factors of the production (Fiig. 1 and 3).. In the planoi managemeint both the elcmcnts are importamt. On the analvsis and syntesiis of theeleTneints irom which these compoments are buitt (Fig. 2), the aim of the mianagomenfin the silviiculture is detcrirtiincd. In the eco.noimiical aim of the silviculture held ali naitiirail and economiical factOTS of the productionis fo.r the resipeotiive forest area and i´ts sta^ndi. In the reafiizatioin of the aiim of the management, the nature is forsed cointinuos to serve to the saturafon of the foirseen eoonomical needs aind thait on the basic of the apreciatiion, furthcir discoverv and aplicaition of the ´law of evolutiion. On the svntesis of the factOfrs of productiic-n which iis incluided im the aiiim of the managemienit, the plan of siilviculture and one of the mefhods of the silvicultural works from the respective forest area is dome. The plam of silviculturail w«rks must hotif the aim of long term amd one of shorp term of the management for the single pihases of the processes of the w0´rik. Ailso it must contaiin the general aim oif the management as the separate aims for the different kiaids of trrcs and differcnt asorti^mcrnts. Ing. Ilija Lončar (Zagreb); POTREBA VEĆEG RASPROSTRANJENJA PITOMOG KESTENA U proizvodnji tanina kestieinovo drvo predstavlja kod nas jednu ođ najvažnijih sirovina sa kojom se ne može uspješno takmičiti niti jedna druga domaća vrsta. Naša industrija tanina zastupana je sa 3 tvornice: u Sisku, Belišću, Đurdenovcu, Sirovine za te tvornice namiču se u glavnom iz naših hrastovih i kestenovih šuma. Pretežan dio mase hrastovih šuma prerađuje se u razne tehničke svrhe, uslijed česa razmjerno malen procenat dolazi u obzir za tanin, čiji ekstrakt iznosi 4—b^/o. Kestenovo drvo niei samo da daje veći procenat taninskog ekstrakta, 5—lOVoi, nego i veći procenat njegove mase dolazi u tanimsku preradu. Kestenovina je naime daleko slabijih tehnički svojstava od hrastovine, naročito u poodmakloj dobi, kada se zbog okružljivosti obično sva masa pojedinog stabla upotrebljava za tanin. 58 |