DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 55 <-- 55 --> PDF |
11 pozitivnom i negativnom smislu. Ali, kad se pri rješavanju zadataka postavljenih planom uzgaiač neprestano vodi određenim gospodarskim ciljem pa polazi od općeg u pojedinačno i obratno te proučava okolnosti u nji- Lovom razvoju, negativni utjecaji bit će znatno umanjeni ili uklonjeni. Međusobno uslovljavanje prirodnih i gospodarskih faktora proizvodnje sadržano u cilju gospodarenja odrazuje se dakle odnosno treba da sie odra.^uje ne samo pri izradi planova već i prigodom doznake za sječu svakog pojedinog stabla u sastojini, kao i pri provedbi pošumljavanja. Vađenjem stabala utječe se na razvoj ne samo grupe okolnih preostalih stabala već i na razvoj čitave sasto;ine, a sastojina utječe na razvoj abiotskihbiotskih faktora u njoj; o razvoju njihovom ovisi, koliko će u budućnosti biti zadovoljeni ekonomski faktori na dotičnoj šumskoj površini i sastojini ´. racionalno postignut cilj gospodarenja (v. shem. prikaz br. 1). Cilj gospodarenja sadrži dakle nie samo jedinstvo prirodnih i gospodarskih faktora u planu proizvodnje nego još više zahtjev da se trajno utječe na šumu u svrhu sistematskog ostvarivanja određenog gospodarskog plana. U tome se i sastoji pokretačka snaga šumskog goispodarstva, koje u provođenju cilja gospodarenja kroz sve faze razvoja sastojine, od njena osnutka do sječe i daljnje obnove, izvršava zadatke postavljene šumskoprivrednim planom. IV Izneseni prikaz mielđusobnog uslovljavanja prirodnih i gospodarskih faktora proizvodnje u cilju gospodarenja nije niti jednostavan a niti kompliciran, kako to možda u prvi čas izgleda. ´Nije jednostavan zbog toga što svaki oid navedenih faktora sačinjava kompleks elemenata, uvjeta i međusobnih utjecaja fv. shem. prikaz br. 2); nije kompliciran zbog toga što je svakom poznavaocu gospodarsko-uzgojnih djelatnosti više ili manje jasno, da se uzgojni postupci svagda i svagdje obavljaju sa svrhom namirivanja sadašnjih i još više budućih ekonomskih potreba u okviru prirodnih mogućnosti proizvodnje (v. shem. prikaz br. 1). Šumskoj privredi nije svrha namirivanjia bilo kojih ekonomskih potreba, već se u planskom gospodarenju treba predvidjeti: št a stvarn o treba uzgaj a n j e m postići. Primjerice, naša privreda već danas, a pogotovo u daljnjoj budućnosti, trebat će razmjerno mnogo drveta za rudnike. Ranije ta se potreba namirivala prigodom redovnih sječa. Znatan dio drveta za rudnika proizvodi se i u prebornim šumama, ali radi vađenja i drveta za pilansku industriju i građevinarstvo u poji3idinim ovim šumama zbog odviše otvorenog sklopa umjesto jele znatno će se razvijati mladi naraštaj bukve. Stoga se danas pojavljuje potreba da se uzgajaju i posebne sastojine specijalno za produkciju određene količine jamskog drvsta (uzevši dakako u obzir i mogućnost zamjene tog drveta); gdje će se te sastojine osnivati i kako će srsi osnivati, ovisi o prirodnim faktorima proizvodnje. — Iako mi danas ne možemo ni približno sigurno predvidjeti, za Itoje će vrste drveća i sortimenata biti u daljnjoj budućnosti velika po 53 |