DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 60     <-- 60 -->        PDF

ne možemo odvojiti glavno od sporednog, cilj od tehničkih mjera, te ss
gubimo u nabrajanju mnoštva tehničkih pojedinosti« (Potočić 1949).


Iznesene teoretske postavke rezultat su otkrivanja mnogih pojedinačnih
zbivanja u šumskoj privredi, koja svaki šumarski stručnjak u sadašnjoj
fazi šumsko-uzgojnog planiranja više ili manje intuitivno osjeća,
poznaje i u praksi primijenjuje. Jedmo spoznaja o cilju gospodarenja nije
bila dovoljno ili nije uopće bila razvijena, jer nisu bili dovoljno obuhvaćeni
osnovni faktori proizvodnje koji uvjiEituju određivanje cilja gospodarenja.
Ovaj rad je dakle samo^ rezultat nastojanja, da se pojedina saznanja
pokušaju iznesti u cjelovitom obliku u svrhu daljnjeg razvijanja metode
planiranja i realiziranja plana u uzgajanju šuma, i ništa više.


THE INFLUENCE OF THE FACTORS OF THE PRODUCTION ON THE


DETERMINATION OF THE ECONOMICAL AIM IN THE SILVICULTURE


On tihe anialysiils of the real siilvicultural treatments, the author deduoed, thaf
the ecoinoimical aim im the slilviculiture is composed oif two componentr. There aire:
the naturaj and ecoinoimical factors of the production (Fiig. 1 and 3).. In the planoi
managemeint both the elcmcnts are importamt. On the analvsis and syntesiis of theeleTneints
irom which these compoments are buitt (Fig. 2), the aim of the mianagomenfin
the silviiculture is detcrirtiincd. In the eco.noimiical aim of the silviculture held ali
naitiirail and economiical factOTS of the productionis fo.r the resipeotiive forest area and
i´ts sta^ndi. In the reafiizatioin of the aiim of the management, the nature is forsed cointinuos
to serve to the saturafon of the foirseen eoonomical needs aind thait on the
basic of the apreciatiion, furthcir discoverv and aplicaition of the ´law of evolutiion.


On the svntesis of the factOfrs of productiic-n which iis incluided im the aiiim of the
managemienit, the plan of siilviculture and one of the mefhods of the silvicultural works
from the respective forest area is dome. The plam of silviculturail w«rks must hotif
the aim of long term amd one of shorp term of the management for the single pihases
of the processes of the w0´rik. Ailso it must contaiin the general aim oif the management
as the separate aims for the different kiaids of trrcs and differcnt asorti^mcrnts.


Ing. Ilija Lončar (Zagreb);
POTREBA VEĆEG RASPROSTRANJENJA PITOMOG
KESTENA


U proizvodnji tanina kestieinovo drvo predstavlja kod nas jednu ođ
najvažnijih sirovina sa kojom se ne može uspješno takmičiti niti jedna
druga domaća vrsta. Naša industrija tanina zastupana je sa 3 tvornice: u
Sisku, Belišću, Đurdenovcu, Sirovine za te tvornice namiču se u glavnom
iz naših hrastovih i kestenovih šuma. Pretežan dio mase hrastovih šuma
prerađuje se u razne tehničke svrhe, uslijed česa razmjerno malen procenat
dolazi u obzir za tanin, čiji ekstrakt iznosi 4—b^/o. Kestenovo drvo
niei samo da daje veći procenat taninskog ekstrakta, 5—lOVoi, nego i veći
procenat njegove mase dolazi u tanimsku preradu. Kestenovina je naime
daleko slabijih tehnički svojstava od hrastovine, naročito u poodmakloj
dobi, kada se zbog okružljivosti obično sva masa pojedinog stabla upotrebljava
za tanin.


58