DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 60 <-- 60 --> PDF |
ne možemo odvojiti glavno od sporednog, cilj od tehničkih mjera, te ss gubimo u nabrajanju mnoštva tehničkih pojedinosti« (Potočić 1949). Iznesene teoretske postavke rezultat su otkrivanja mnogih pojedinačnih zbivanja u šumskoj privredi, koja svaki šumarski stručnjak u sadašnjoj fazi šumsko-uzgojnog planiranja više ili manje intuitivno osjeća, poznaje i u praksi primijenjuje. Jedmo spoznaja o cilju gospodarenja nije bila dovoljno ili nije uopće bila razvijena, jer nisu bili dovoljno obuhvaćeni osnovni faktori proizvodnje koji uvjiEituju određivanje cilja gospodarenja. Ovaj rad je dakle samo^ rezultat nastojanja, da se pojedina saznanja pokušaju iznesti u cjelovitom obliku u svrhu daljnjeg razvijanja metode planiranja i realiziranja plana u uzgajanju šuma, i ništa više. THE INFLUENCE OF THE FACTORS OF THE PRODUCTION ON THE DETERMINATION OF THE ECONOMICAL AIM IN THE SILVICULTURE On tihe anialysiils of the real siilvicultural treatments, the author deduoed, thaf the ecoinoimical aim im the slilviculiture is composed oif two componentr. There aire: the naturaj and ecoinoimical factors of the production (Fiig. 1 and 3).. In the planoi managemeint both the elcmcnts are importamt. On the analvsis and syntesiis of theeleTneints irom which these compoments are buitt (Fig. 2), the aim of the mianagomenfin the silviiculture is detcrirtiincd. In the eco.noimiical aim of the silviculture held ali naitiirail and economiical factOTS of the productionis fo.r the resipeotiive forest area and i´ts sta^ndi. In the reafiizatioin of the aiim of the management, the nature is forsed cointinuos to serve to the saturafon of the foirseen eoonomical needs aind thait on the basic of the apreciatiion, furthcir discoverv and aplicaition of the ´law of evolutiion. On the svntesis of the factOfrs of productiic-n which iis incluided im the aiiim of the managemienit, the plan of siilviculture and one of the mefhods of the silvicultural works from the respective forest area is dome. The plam of silviculturail w«rks must hotif the aim of long term amd one of shorp term of the management for the single pihases of the processes of the w0´rik. Ailso it must contaiin the general aim oif the management as the separate aims for the different kiaids of trrcs and differcnt asorti^mcrnts. Ing. Ilija Lončar (Zagreb); POTREBA VEĆEG RASPROSTRANJENJA PITOMOG KESTENA U proizvodnji tanina kestieinovo drvo predstavlja kod nas jednu ođ najvažnijih sirovina sa kojom se ne može uspješno takmičiti niti jedna druga domaća vrsta. Naša industrija tanina zastupana je sa 3 tvornice: u Sisku, Belišću, Đurdenovcu, Sirovine za te tvornice namiču se u glavnom iz naših hrastovih i kestenovih šuma. Pretežan dio mase hrastovih šuma prerađuje se u razne tehničke svrhe, uslijed česa razmjerno malen procenat dolazi u obzir za tanin, čiji ekstrakt iznosi 4—b^/o. Kestenovo drvo niei samo da daje veći procenat taninskog ekstrakta, 5—lOVoi, nego i veći procenat njegove mase dolazi u tanimsku preradu. Kestenovina je naime daleko slabijih tehnički svojstava od hrastovine, naročito u poodmakloj dobi, kada se zbog okružljivosti obično sva masa pojedinog stabla upotrebljava za tanin. 58 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Osim pomenute koristi u drvu pruža kesten korist još i u sjemenu, korist koja se ne može nikako zapostaviti onoj u drvu, tim više što on rano počinje rađati, obično već prije 10-e godine i rodi skoro svake godine. Plod mu je odlična hrana niei samO´ za životinje, već i za ljude, pa je na prehranu pučanstva, za oskudnih godina u prošlosti, često imao odlučan upliv u područjima gdje postoje kestenove šume. Stari, prestareili kestenici, koji obično ništa ne prirašćuju, bit će uslijed velike potražnje tanina iscrpljeni u razmjerno kratkom vremenu, čime će se znatno smanjiti izvor taninske sirovine. Sadanje mlade i srednjodobne sastojine svakako ne će; moći da udovolje u punoj mjeri potrebama industrije. Slično stanje je i u pogledu hrastovih sastojina. Uslijed navedenog ukazuje se potreba, da se ispita mogućnost uzgoja i njege kestena u većoj mjeri no do sada, odnosno da se potraži način njegovu proširenju u područjima gdje je sada slabo ili nikako zastupan, a postolje uslovi za njegov povoljan uzgoj. Ovo je jedno pitanje koje potreba naše industrijis! neminovno namaće. U interesu što pravilnijeg riješenja ovog pitanja u kratko ćemo se osvrnuti na zahtjeve kestena u pogledu staništa, kao i na sadanje rasprostranjenje kod nas, koje nam ujedno pruža glavni putokaz za povol´no rješenje postavljenog pitanja. Pri tom razmatranju kraško područje ne dolazi uopće u obzir. Pitomi kesten (Castanea sativa) obično dolazi na južnim i jugozapadnim položajima naših gora, no nalazimo ga i na hladnijim, sjevernim ekspozicijama, gdje na grebenima, sedlima, zaravancima pokazuje povoljan uspjeh i za doba ljetne suše fte stradava kao onaj na porfienutim topli im položajima, jer mu je na ovim hladnijim ekspozicijama osigurana veća svježina tla. Strmine sjevernih položaja mu ne prijaju zbog ograničenijega užitka svijetla, osobito u mješovitim sastojinama. Kao i većina naših vrsta šumskog drveća i kesten najbolje uspjeva na humoznom, svježem i rahlom, mineralima bogatom tlu, na kojem postiže visinu do 35 m. U području NRH kestan dolazi u glavnom izmadu Une, Kupe, Save i Drave koje područje pripada hladnijem Castanetumu i toplijem Fagetumu i to u Zrinjskoj i Petrovoj gori, Zagrebačkoj gori. Samoborskoj gori, Hrv. Zagorju, Bilogori, Garjevici, Psunju, Papuku, Krndiji i Požeškoj gori, naročito na pitomim brežuljcima i prigorju tih gora. Najjače je zastupan u Zrinjskoj, Petrovoj i Zagrebačkoj gori, dok u ostalim područjima manje. Na viiše mjesta vjerojatno nije autohton, već je umjstno unesen. Na svim nalazištima, gdje siai i sporadički nalazi, pokazuje povoljan uspjeh. Baš ti primjerci, negdje i po vimogradima, jasno pokazuju i´ svojim obilnim urodom, da se uzgoi kestena može proširiti na veće površine, na kojima ga danas još nema ili se nalazi zastupan samo tek tu i tamo. Općenito uzev u vertikalnom smjeru kesten uspiijeva u područjima vinove loze, pitomog oraha (i hrasta kitnjaka). U Zagrebačkoj Gori dolazi sve do 810 m nadmorske visine na grebenima južne ekspozicije, dok na sjevernoj ekspoziciji siže do 620 m. U Z´rinjskim brdima tvori čiste sastojine na 615 m nadmorske visine (dr. Anić). 59 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 62 <-- 62 --> PDF |
u pogledu zahtjeva na svijetlo kesten se nalazi u skali negdje oko sredine, uz hrast i može se reći, da mu je zahtjev u tnm pogledu dosta velik. Ne podnosi zasj´enu bukve i graba, pa ga ovi uguše ako ga nadvise. Poznata je njegova valika izbojna snaga iz panjeva. Njegovi izbojci mogu doseći u jednoj godini 2—3 m, pa i više. Baš to svojstvo ga csposobljuje da može brzo dati sortimente sposobne za razne svrhe, pa i za tanin. Prema sadanjim nalazištima kesten može kod nas da se uspješno uzgaja do cea 400 m, a i veće nadmorske visine, pogotovo na toplijim ekspozicijama. Po prilici možemo ga proširiti na pitomim brežuljcima i prigorju svih pomenutih naših gora gotovo svuda, izuzev jakih strmina i dolina. Praktički uziev moguće je provesti njegovo raspro stran; enje u tim predjelima samo na onim površinama, na kojima se vrše sječe u cilju likvidacije odraslih sastojina i to samo u onom slučaju, gdje površina još nije prirodno pomlađena drugim vrstama. Kesten bi zapravo na takovim površinama trebao da bude unesen među prvima, radi toga, da se na vrijeme učvrsti svojim žiljem, jer će samo tako, nakon dovršne sječe, moći uspijevati s ostalim vrstama, a moći će i da im prednjači jakim prirastom u visinu, što je naročito važno obzirom na bukvu i grab, koje ga ugrožavaju ako za njima zaostane. Ranim unašanjem osigurat će mu se povoljan razvoj, koji će se brzo očitovati u jačem prirastu u mladosti negoli kod pomenutih vrst^, koje su mu redoviti pratioci. U oplodnoj sječi na odnosnim terenima valja ga unijeti u doba prve sječe ili neposredno prije nje. Obično se to unašanje vrši zajedno sa hrastom kitnjakom u bukovim sastojinama kao i u hrasticima kitn´aka, no ukoliko kitnjak nije urodio sa kestenom ne treba čekati na taj urod. Ta podsadnja se uspješno vrši sjemisinom, kao i podsadnja hrastova žira pod motiku. Kod nas su često u prošlosti ovakova pošumljavanja kestenovim sjemenom ostala bezuspješna, osobito u slučaju dopremie sjemena iz veće udal´enosti, ali i onda kada je sjeme sabrano u blizini mjesta sadnje. Razlog neuspjehu je obično u tome, što se sjeme upali kod duljeg transporta, stajanja u hrpi ili u vrećama ili se priasuši uslijed duljeg stajanja na suhom mjestu, U oba slučaja sjeme brzo gubi klijavost, procenat njen je često neznatan ili je čak sjeme i sasvim pokvareno. Da se ovo predusretne, mora se sabrani kesten do otpreme pregrtati, zatim brzovozno ili kamionom prevesti do odredišta ,odmah istovariti i na zaštićenom mjestu pregrtati do sadnje, koja treba da čim prije počnia. Jedino brzo posađen ke3>ten dolazi u prirodne uslove koji; su za njega najpovoljniji. Tamo gdje se nikud ne prevaža uspjeh je povoljniji, ako se sadnja obavi bez odlaganja. Pomenuti neuspjesi su u najviše slučajeva posljedica loše manipulaicije sa sjemenom, koje se sadi kad je već izgubilo klijavost. Glavni problem, dakle, leži u očuvanju klijavosti. Uz dobru manipulaciju — prema gornjem — uspjeh je redovito vrlo povoljan. 60 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Tamo gdje su sječe već uznapredovale, a kesten nije na vrijeme unesen, može se vršiti kompletiranje praznina, ali u ovom slučaju je rad često uspješniji sa dobro razvijenim sadnicama uzgojenima u rasadniku. Naročito je korisno da se kestenom pošume čistine viših položaja. Takove čistine se pred sadnju ili pneioru i sjemenom pošume ili se upotrebe jake sadnice uz sadnju u prostrane (40 cm promjera) dobro obrađene jaimice. Ovakovi čisti kestenici će brzo početi rađati sjemenom, pa će moći služiti kod kasnijih poišumljavanja za dobivanje sjemena. Ujedno će se takovi kestenici moći trajni lakše održati, jer ih druge vrste ne će, bar u prvoj generaciji ,ugrožavati. Ove kestenare nakon stvaranja sklopa valja često proredivati uz pogodovanje stablima ljepšeg uzrasta, a i onima koja daju krupniji plod. Time će siei osnovati u neku ruku voćnjaci od kestena, čije će značenjie i vrijednost biti velika. Obzirom na sadanje stanje sječina, kao i na potrebu većeg rasprostranjenja kestena, vrlo je hitno njegovo unašanje, jer svaka godina zakašnjenja znači veliku štetu i gubitak površine povoljne za to rasprostranjenje. Površine, povotljne za tu svrhu jedne godiniet, silijedeće godine već Ć2 biti manje povoljne, uslijed naglijeg razvitka prorodnog pomlatka. U interesu što većeg rasprostranjenja kestena, dakle, važno je da se bez odlaganja unosi njegovo sjeme na površine koj-e su prema prednjem u tu svrhu povoljne, ali da se također unese veća količina sjieimena i u rasadnike, te da se uzgojem jakih sadnica omogući njegovo unašanje i na zakorovljene površine, kao i za popunjavanje većih plješina u sječinama, gdje je ranije to propušteno obaviti sjemenom. Sadnice su potrebne i za površine gdje je uspjeh sa sjieimenom makar iz kog razloga dvojben (miševi, divlje svinje .. .). Površine mnogih paljevina su prikladne za popunjavanje kestenom, pa jie i za takove važno da raspolažemo sa potrebnim sadnicama. I kod manipulacije sa sjemenom za rasadnike, naravski, vrijedi isto što je naprijed rečeno, ali kod ovog sjemena treba po mogućnosti svratiti pažnju i na njegovu kruipnoću, te ga probrati i upotrebiti krupno sjsmie. Za ovu sjetvu u rasadniku treba unaprijed dobro prirediti table u koje će se moći kesten, radi oičuvanja što bolje klijavosti, bez odlaganja poslati.. Ta sjetva ne smije biti preplitka, nikako plića od 5 cm, a kod rahlog tla i krupnog kestena treba da bude oko 10 cm, u kom slučaju će se bolje zaštititi od slučajne golomrazice preko zime. Proti smrzavanja možemo se braniti i pokrivaničm redova listincem, slamom, mašinom i pritiskivan´em ovih do proljeća zemljom, trkljama, granjem ili još bolje borovicom, u kom slučaju ga štitimo i proti miševa i ptica. Možemo se odlućiti i za proljetnu sjetvu, koja će biti vrlo uspješna, ako se sjeme valjano utrapi. Dobar je način spremanja u suh podrum tako, da se stavi izmjenično sloj kestena, sloj suhog pijeska. U tom slučaju ga valja rano u proljeću, čim snijeg ode i zemlja se ocijedi, posijati u biljevište, koje je već u jiaiseni pripremljeno. Tako će biti najbolje sačuvano od raznih šteta. Unašanje kestena na površine oplodne sječe znači, uzgajati ga u mješovitoj sastojini, kojoj će on svojim prisustvom znatno povećati vri 61 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 64 <-- 64 --> PDF |
jednost. Ovakav uzgoj kestena svakako će kod njegova proširenja prema sadanjifm mogućnostima biti pretežan, a i najkorisniji, jer se radi u glavnom o unašanju u bukove sastojine oplodne -sječe. Valjanom njegom odnosnih sastojina, u skladu sa ostalim vrstama, dati će kestisn znatnu i vrijednu masu, pretežno kao prethodni prihod. U smjesi sa bukvom, na prvoklasnom bukovom staništu, ne može izdržati borbu, jer ga ona, obično poslije 60-e godine, preteče i svojom zasjenom uguši. To međutim ne znači, da ga u bukovoj sastojini, na takovom bonitetu staništa, ne možemo uopće uzgajati. On naime ne mora da ostane u takovoj sastojini do kraja ophodnje, već će i uz raniju sječu kao proredni prihod dati veliku korist znatnom drvnom masom za preradu u raznis sortimente kao: TT stupovi, seoska građa, rudno drvo pa tanin i ogrijev. U mješovitim sastojinama ćemo kesten uzgajati i na površinama prostranih bujadnica i goleti, na silikatnom tlu, ^gdje će se obavljati pošumljavanje sa raznim vrstama drveća, među kojima ćs i kesten moći biti u mnogo slučajeva obilno primjenjen. U čistim sastojinama može se uzgajati na pomenutim čistinama, koje će služiti pretežno za dobivanje ploda. Tih čistina je međutim razmjerno malo. U takove čiste kestsnare će se postepeno naseliti druge vrste, naročito one sa lakim sjemenom, kao grab, no to neće biti na štetu kestena. Potrebno je da se i u mješovitim sastojinama osnuju po´edine čiste skupine kestena ili da se takove, uplivom proreda, postepeno formiraju, jer će se tako lakše održati do konca ophodnje, što je važno radi ponovnog prirodnog i umjetnog proširenja keistena iz tih grupa. Proširenjem kestenovih sastojina na opisani način doprinijeti će se svakako mnogo produkciji veće mase njegove. Ali tu produkciju možemo povećati i valjanom njegom kestenovih stabala i kestenovih sastojina, koje već postoje. Dosadanje stanje u tom pogledu ne zadovoljava, jer kestenove sastojina nisu dosta njegovane. Zna se da kesten brzo raste, a pošto traži mnogo svijetla trebalo bi sa proredama rano početi i često ih opetovati. No to se ne događa, već obično prorede kasne, u koliko se uopće provode. Uslijed kasnog ili preslabog proređivanja krošnja kestenovih stabala zaostaje, što ima za posljedicu osipanje debla adventivnim izbojcima, unatoč gustom obrastu, a i kora postaje rano jače hrapava. Sastojinu koja dođe u takovo stanje obično je teško dalje uspješno njieigovati. Prirast njen je slab, jer se zakržljala krošnla sporo oporavlja. Kod stabala koja su slučajno bila tokom svog razvoja u prilikama, da su mogla razviti normalnu krošnju, deblo obično zadrži mnogo dulje lijepu, glatku, svježe zelenkastu koru, koja znatno kasnije postaje hrapava, negoli kora onih stabala u pregustom obrastu i sa zakržljalom kroišnjom. Takova stabla uz istu starost imadu mnogo jače i lijepo deblo. Čistih mladih kestenara imademo u Baniji i Kordunu na većim površinama. Ti se kestenari u pogledu prirasta mo´gu valjanim proredama mnogo unaprediti. Nikako sl^ ne bi smjelo u njima kasniti sa proredom. Naročito je potrebno da se jače proreduju njihovi izdanci iz panja koji obično u velikoj količini izbijaju. Već nakon 3 godine kestenovi izdanci 62 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 65 <-- 65 --> PDF |
daju proredni materijal za proizvodnju štapova. Ako se prorede izdanci, preostali izdanci će tim brže, već za daljnje 2—3 godine, dati dobar i tražen materijal za vinogradsko kolje. Kasnije će brzo doći na red jači proredni sortimenti, kao telefonski, zatim elisktrovodni stupovi i tanin, kao i vrijedna seoska grada. Svakim ovakovim zahvatom, naravski, ako se provede razumno i stručno — t. j. na vrijeme i uz što povoljnije reguliranje upliva svijetla — znatno se unaprijede preostali izdanci, ali naročito i biljke iz sjemena kestena i ostalih vrsta, koje se često nalaze u gustim skupinama potisnuti ispod izdanaka kestena iz panja. Ovaj pomladak iz sjemena će napneldovati uz postepeno osilobadanje sječom izdanaka, koji ih ugrožavahu i, u doba kada već kestenovi izdanci smalaksavaju u prirastu, preuzeti će oni dalje sa pojačanim prirastom ulogu glavnog dijela sastoijine. Izdaničkei šume kestenove, iako u mladosti jpoibazaiiju brz razvoj, kasnije im prirast znatno oslabi i ne prirašćuju kao stabla iz sjemena. Da taj prirast kasnije uspori, uzrok je često u tome, što se ti kestenici ne proreduju ili se slabo proređuju. Uspjeh mješovitih sastojina kieistena je povoljniji obzirom na bolje čuvanje produktivne snage tla, a i obzirom na mogućnost poduzimanja povoljnijih uzgc^´nih mjera prigodom proreda. Uzgoj je u ovakovim sastojinama mnogo lakši, elastičniji, produkcija mase veća i vrijednija, a naročito mogu biti veliki proredni prihodi. Svaka kestenova sastojina nakon sječe daje obilje izdanaka iz panja, koji naglo nadrastu i zasjene sav pomladak iz sjemena raznih vrsta, koji je često također obilan. Do 40-e godine starosti sastojine izdanci mogu na navedem način putem prorede dati velik prihod. No u to doba, urednim proredama, već ih konačno nestaje iz sastojine i na njihovo mjesto dolaze stabla iz sjemena. Medu ovima se često nalaze i stabla kestena, koja su nastala u doba sječe stare sastojine prikraćivanjem tankih zastarčenih stabalaca. Ova stavljena na panj redovito pokazuju vrlo povoljan i bujan razvoj, pa ih dalje njegujmo uz visokii uzgoj. Bila bi sa uzgojnog gledišta velika greška, ako bi pomenuti mladik iz sjemena zaniEmarili i zapostavili izdancima iz panja, te pustili da ih ovi uguše, kako se to redovito dogadu uslijed kasnog i slabog proredivanja. Šteta bi bila ne samo radi smanjenja prirasta u buduće, već i radi toga, što bi novu sastojinu osnivaili ponovno IZ panjeva, kojii su nastali na ranijim panjevima, dok bi u protivnom slučaju novu sastojinu dobili kao panjaču iz zdravih panjeva, koji potječu od stabala iz sjemena i iz stabala iz sjemena iostalih vrsta. Tako bi se proces obnove mogao obavljati na isti način, u vidu kombinacije panjač e, kao važnog davaoca obilnog prorednog prihoda, sa velikim značenjem u pogkdu produkcije pomenutih sortimenata, naročito i tanina, te sas^toj i n e iz sjemena, kao one, koja će se uz stalnu njegu proredama podržavati do kraja ophodnje i dati jak proredni, a pogotovo konačni prihod. Kod njege kestena proredom biti će naročito važan zadatak njega krošnje, važniji negoli kod mnogih ostalih vrsta. Samo u tom slučaju možemo očekivati jak prirast, brže stvaranje drvne mase za tanin, a i obil 63 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Iliji urod sjemena. Naravski da treba kod kestena kao i kod ostalih vrsta uzgajati stabla što bolje kvalitete, što ravnijeg i vrednijeg debla. U mladim i srednjodobnim čistim kestenarima često se nadu pojedina stabla ili bukov pomladak. No ovi obično stradavaju ranom sječom za ogrjev, što je sa uzgojnog gledišta vrlo štetno. Ta stabla, odnosno mladik, treba štediti i njegovati, te potrebe na ogrjevu podmirivati rade kieistenovim izdancima iz panja. Uz čuvanje bukve i kestenova stabla će bolje uspijevati i konačni uspjeh uzgoja će biti povoljniji. Kesten, koji je u prošlosti umjetno unašan u bukove sastojine, često je ugrožen bukvom, grabom i ostalim vrstama. Jednom valjanom intervencijom kod čišćenja, koja će biti provedena posebnim obzirom na kesten, lako se može mnogo kestenovo stablo spasiti. U mješovitim sastojinama sa kestenom valja naravski i ostale vrste njegovati i podržavati, naročito bukvu, koja može lako da podnese zasjenu kestena, pa hrast kitnjak, koji i u prirodi dolazi često u smjesi sa kestenom. Odnos vrsta u ovakovoj sastojmi lako se može regulirati tokom proreda prema stanišnim, a naročito i sastojinskim prilikama. Svakako ćemo nastojati da do konca ophodnje uzgojimo vrijedna stabla bukve i hrasta, sa što većim procentom najvrijednijih sortimenata. Kod bukve će to biti pretežno na sjevernim ekspozicijama i do dolina, kod hrasta na zaravancima i t, d. Kesten će negdje ostati do konca ophodnje — kako već rekosmo — tek pojedinačno ili u grupama, dok će negdje i sasvim uzmaknuti. Naprotiv, na južnim položajima će se uz hrast održati do kraja u jačem omjeru. Obzirom na veliku potrebu kestenova taninskog drva od važnosti je: 1. proširenje kestena na velikiim površinama dodavanjem kao primjese u bukove i kitnjakove sastojine u doba njihova iskorišćavanja. Tu će on znatnim dijelom služiti kao proredni prihod. 2. njegovanje postojećih kestenova putem proreda, koje će unaprediti njihov razvoj. THE NEED OF THE GREATER SPREADING OF THE CHESNUT STANDS The aiuithor recoTncinids the spreadimg of chesDut rstands with the affoirestatl´on Ako he recomeinds the mtensiiificatiioin of the thiiintmiinigs in the present ohesinut stands. The a;im of these measures iis the augmentation, of the ohesnut wood as a ra\v material for the tanmin production. 64 |