DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 62     <-- 62 -->        PDF

u pogledu zahtjeva na svijetlo kesten se nalazi u skali negdje oko
sredine, uz hrast i može se reći, da mu je zahtjev u tnm pogledu dosta
velik. Ne podnosi zasj´enu bukve i graba, pa ga ovi uguše ako ga nadvise.


Poznata je njegova valika izbojna snaga iz panjeva. Njegovi izbojci
mogu doseći u jednoj godini 2—3 m, pa i više. Baš to svojstvo ga csposobljuje
da može brzo dati sortimente sposobne za razne svrhe, pa i za
tanin.


Prema sadanjim nalazištima kesten može kod nas da se uspješno
uzgaja do cea 400 m, a i veće nadmorske visine, pogotovo na toplijim ekspozicijama.
Po prilici možemo ga proširiti na pitomim brežuljcima i prigorju
svih pomenutih naših gora gotovo svuda, izuzev jakih strmina i
dolina.


Praktički uziev moguće je provesti njegovo raspro stran; enje u tim predjelima
samo na onim površinama, na kojima se vrše sječe u cilju likvidacije
odraslih sastojina i to samo u onom slučaju, gdje površina još nije
prirodno pomlađena drugim vrstama. Kesten bi zapravo na takovim površinama
trebao da bude unesen među prvima, radi toga, da se na vrijeme
učvrsti svojim žiljem, jer će samo tako, nakon dovršne sječe, moći uspijevati
s ostalim vrstama, a moći će i da im prednjači jakim prirastom u
visinu, što je naročito važno obzirom na bukvu i grab, koje ga ugrožavaju
ako za njima zaostane. Ranim unašanjem osigurat će mu se povoljan razvoj,
koji će se brzo očitovati u jačem prirastu u mladosti negoli kod pomenutih
vrst^, koje su mu redoviti pratioci. U oplodnoj sječi na odnosnim terenima
valja ga unijeti u doba prve sječe ili neposredno prije nje. Obično se
to unašanje vrši zajedno sa hrastom kitnjakom u bukovim sastojinama kao
i u hrasticima kitn´aka, no ukoliko kitnjak nije urodio sa kestenom ne treba
čekati na taj urod. Ta podsadnja se uspješno vrši sjemisinom, kao i podsadnja
hrastova žira pod motiku.


Kod nas su često u prošlosti ovakova pošumljavanja kestenovim sjemenom
ostala bezuspješna, osobito u slučaju dopremie sjemena iz veće
udal´enosti, ali i onda kada je sjeme sabrano u blizini mjesta sadnje. Razlog
neuspjehu je obično u tome, što se sjeme upali kod duljeg transporta, stajanja
u hrpi ili u vrećama ili se priasuši uslijed duljeg stajanja na suhom
mjestu, U oba slučaja sjeme brzo gubi klijavost, procenat njen je često
neznatan ili je čak sjeme i sasvim pokvareno. Da se ovo predusretne,
mora se sabrani kesten do otpreme pregrtati, zatim brzovozno ili kamionom
prevesti do odredišta ,odmah istovariti i na zaštićenom mjestu pregrtati
do sadnje, koja treba da čim prije počnia. Jedino brzo posađen ke3>ten
dolazi u prirodne uslove koji; su za njega najpovoljniji. Tamo gdje se nikud
ne prevaža uspjeh je povoljniji, ako se sadnja obavi bez odlaganja.


Pomenuti neuspjesi su u najviše slučajeva posljedica loše manipulaicije
sa sjemenom, koje se sadi kad je već izgubilo klijavost. Glavni problem,
dakle, leži u očuvanju klijavosti. Uz dobru manipulaciju — prema gornjem


— uspjeh je redovito vrlo povoljan.
60