DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 64     <-- 64 -->        PDF

jednost. Ovakav uzgoj kestena svakako će kod njegova proširenja prema
sadanjifm mogućnostima biti pretežan, a i najkorisniji, jer se radi u glavnom
o unašanju u bukove sastojine oplodne -sječe. Valjanom njegom
odnosnih sastojina, u skladu sa ostalim vrstama, dati će kestisn znatnu
i vrijednu masu, pretežno kao prethodni prihod. U smjesi sa bukvom, na
prvoklasnom bukovom staništu, ne može izdržati borbu, jer ga ona, obično
poslije 60-e godine, preteče i svojom zasjenom uguši. To međutim ne
znači, da ga u bukovoj sastojini, na takovom bonitetu staništa, ne možemo
uopće uzgajati. On naime ne mora da ostane u takovoj sastojini do kraja
ophodnje, već će i uz raniju sječu kao proredni prihod dati veliku korist
znatnom drvnom masom za preradu u raznis sortimente kao: TT stupovi,
seoska građa, rudno drvo pa tanin i ogrijev.


U mješovitim sastojinama ćemo kesten uzgajati i na površinama prostranih
bujadnica i goleti, na silikatnom tlu, ^gdje će se obavljati pošumljavanje
sa raznim vrstama drveća, među kojima ćs i kesten moći biti u
mnogo slučajeva obilno primjenjen.


U čistim sastojinama može se uzgajati na pomenutim čistinama, koje
će služiti pretežno za dobivanje ploda. Tih čistina je međutim razmjerno
malo. U takove čiste kestsnare će se postepeno naseliti druge vrste, naročito
one sa lakim sjemenom, kao grab, no to neće biti na štetu kestena.
Potrebno je da se i u mješovitim sastojinama osnuju po´edine čiste skupine
kestena ili da se takove, uplivom proreda, postepeno formiraju, jer će se
tako lakše održati do konca ophodnje, što je važno radi ponovnog prirodnog
i umjetnog proširenja keistena iz tih grupa.


Proširenjem kestenovih sastojina na opisani način doprinijeti će se
svakako mnogo produkciji veće mase njegove. Ali tu produkciju možemo
povećati i valjanom njegom kestenovih stabala i kestenovih sastojina, koje
već postoje. Dosadanje stanje u tom pogledu ne zadovoljava, jer kestenove
sastojina nisu dosta njegovane. Zna se da kesten brzo raste, a pošto traži
mnogo svijetla trebalo bi sa proredama rano početi i često ih opetovati.
No to se ne događa, već obično prorede kasne, u koliko se uopće provode.
Uslijed kasnog ili preslabog proređivanja krošnja kestenovih stabala zaostaje,
što ima za posljedicu osipanje debla adventivnim izbojcima, unatoč
gustom obrastu, a i kora postaje rano jače hrapava. Sastojinu koja dođe
u takovo stanje obično je teško dalje uspješno njieigovati. Prirast njen je
slab, jer se zakržljala krošnla sporo oporavlja. Kod stabala koja su slučajno
bila tokom svog razvoja u prilikama, da su mogla razviti normalnu
krošnju, deblo obično zadrži mnogo dulje lijepu, glatku, svježe zelenkastu
koru, koja znatno kasnije postaje hrapava, negoli kora onih stabala u pregustom
obrastu i sa zakržljalom kroišnjom. Takova stabla uz istu starost
imadu mnogo jače i lijepo deblo.


Čistih mladih kestenara imademo u Baniji i Kordunu na većim površinama.
Ti se kestenari u pogledu prirasta mo´gu valjanim proredama
mnogo unaprediti. Nikako sl^ ne bi smjelo u njima kasniti sa proredom.
Naročito je potrebno da se jače proreduju njihovi izdanci iz panja koji
obično u velikoj količini izbijaju. Već nakon 3 godine kestenovi izdanci


62