DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 64 <-- 64 --> PDF |
jednost. Ovakav uzgoj kestena svakako će kod njegova proširenja prema sadanjifm mogućnostima biti pretežan, a i najkorisniji, jer se radi u glavnom o unašanju u bukove sastojine oplodne -sječe. Valjanom njegom odnosnih sastojina, u skladu sa ostalim vrstama, dati će kestisn znatnu i vrijednu masu, pretežno kao prethodni prihod. U smjesi sa bukvom, na prvoklasnom bukovom staništu, ne može izdržati borbu, jer ga ona, obično poslije 60-e godine, preteče i svojom zasjenom uguši. To međutim ne znači, da ga u bukovoj sastojini, na takovom bonitetu staništa, ne možemo uopće uzgajati. On naime ne mora da ostane u takovoj sastojini do kraja ophodnje, već će i uz raniju sječu kao proredni prihod dati veliku korist znatnom drvnom masom za preradu u raznis sortimente kao: TT stupovi, seoska građa, rudno drvo pa tanin i ogrijev. U mješovitim sastojinama ćemo kesten uzgajati i na površinama prostranih bujadnica i goleti, na silikatnom tlu, ^gdje će se obavljati pošumljavanje sa raznim vrstama drveća, među kojima ćs i kesten moći biti u mnogo slučajeva obilno primjenjen. U čistim sastojinama može se uzgajati na pomenutim čistinama, koje će služiti pretežno za dobivanje ploda. Tih čistina je međutim razmjerno malo. U takove čiste kestsnare će se postepeno naseliti druge vrste, naročito one sa lakim sjemenom, kao grab, no to neće biti na štetu kestena. Potrebno je da se i u mješovitim sastojinama osnuju po´edine čiste skupine kestena ili da se takove, uplivom proreda, postepeno formiraju, jer će se tako lakše održati do konca ophodnje, što je važno radi ponovnog prirodnog i umjetnog proširenja keistena iz tih grupa. Proširenjem kestenovih sastojina na opisani način doprinijeti će se svakako mnogo produkciji veće mase njegove. Ali tu produkciju možemo povećati i valjanom njegom kestenovih stabala i kestenovih sastojina, koje već postoje. Dosadanje stanje u tom pogledu ne zadovoljava, jer kestenove sastojina nisu dosta njegovane. Zna se da kesten brzo raste, a pošto traži mnogo svijetla trebalo bi sa proredama rano početi i često ih opetovati. No to se ne događa, već obično prorede kasne, u koliko se uopće provode. Uslijed kasnog ili preslabog proređivanja krošnja kestenovih stabala zaostaje, što ima za posljedicu osipanje debla adventivnim izbojcima, unatoč gustom obrastu, a i kora postaje rano jače hrapava. Sastojinu koja dođe u takovo stanje obično je teško dalje uspješno njieigovati. Prirast njen je slab, jer se zakržljala krošnla sporo oporavlja. Kod stabala koja su slučajno bila tokom svog razvoja u prilikama, da su mogla razviti normalnu krošnju, deblo obično zadrži mnogo dulje lijepu, glatku, svježe zelenkastu koru, koja znatno kasnije postaje hrapava, negoli kora onih stabala u pregustom obrastu i sa zakržljalom kroišnjom. Takova stabla uz istu starost imadu mnogo jače i lijepo deblo. Čistih mladih kestenara imademo u Baniji i Kordunu na većim površinama. Ti se kestenari u pogledu prirasta mo´gu valjanim proredama mnogo unaprediti. Nikako sl^ ne bi smjelo u njima kasniti sa proredom. Naročito je potrebno da se jače proreduju njihovi izdanci iz panja koji obično u velikoj količini izbijaju. Već nakon 3 godine kestenovi izdanci 62 |