DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 65 <-- 65 --> PDF |
daju proredni materijal za proizvodnju štapova. Ako se prorede izdanci, preostali izdanci će tim brže, već za daljnje 2—3 godine, dati dobar i tražen materijal za vinogradsko kolje. Kasnije će brzo doći na red jači proredni sortimenti, kao telefonski, zatim elisktrovodni stupovi i tanin, kao i vrijedna seoska grada. Svakim ovakovim zahvatom, naravski, ako se provede razumno i stručno — t. j. na vrijeme i uz što povoljnije reguliranje upliva svijetla — znatno se unaprijede preostali izdanci, ali naročito i biljke iz sjemena kestena i ostalih vrsta, koje se često nalaze u gustim skupinama potisnuti ispod izdanaka kestena iz panja. Ovaj pomladak iz sjemena će napneldovati uz postepeno osilobadanje sječom izdanaka, koji ih ugrožavahu i, u doba kada već kestenovi izdanci smalaksavaju u prirastu, preuzeti će oni dalje sa pojačanim prirastom ulogu glavnog dijela sastoijine. Izdaničkei šume kestenove, iako u mladosti jpoibazaiiju brz razvoj, kasnije im prirast znatno oslabi i ne prirašćuju kao stabla iz sjemena. Da taj prirast kasnije uspori, uzrok je često u tome, što se ti kestenici ne proreduju ili se slabo proređuju. Uspjeh mješovitih sastojina kieistena je povoljniji obzirom na bolje čuvanje produktivne snage tla, a i obzirom na mogućnost poduzimanja povoljnijih uzgc^´nih mjera prigodom proreda. Uzgoj je u ovakovim sastojinama mnogo lakši, elastičniji, produkcija mase veća i vrijednija, a naročito mogu biti veliki proredni prihodi. Svaka kestenova sastojina nakon sječe daje obilje izdanaka iz panja, koji naglo nadrastu i zasjene sav pomladak iz sjemena raznih vrsta, koji je često također obilan. Do 40-e godine starosti sastojine izdanci mogu na navedem način putem prorede dati velik prihod. No u to doba, urednim proredama, već ih konačno nestaje iz sastojine i na njihovo mjesto dolaze stabla iz sjemena. Medu ovima se često nalaze i stabla kestena, koja su nastala u doba sječe stare sastojine prikraćivanjem tankih zastarčenih stabalaca. Ova stavljena na panj redovito pokazuju vrlo povoljan i bujan razvoj, pa ih dalje njegujmo uz visokii uzgoj. Bila bi sa uzgojnog gledišta velika greška, ako bi pomenuti mladik iz sjemena zaniEmarili i zapostavili izdancima iz panja, te pustili da ih ovi uguše, kako se to redovito dogadu uslijed kasnog i slabog proredivanja. Šteta bi bila ne samo radi smanjenja prirasta u buduće, već i radi toga, što bi novu sastojinu osnivaili ponovno IZ panjeva, kojii su nastali na ranijim panjevima, dok bi u protivnom slučaju novu sastojinu dobili kao panjaču iz zdravih panjeva, koji potječu od stabala iz sjemena i iz stabala iz sjemena iostalih vrsta. Tako bi se proces obnove mogao obavljati na isti način, u vidu kombinacije panjač e, kao važnog davaoca obilnog prorednog prihoda, sa velikim značenjem u pogkdu produkcije pomenutih sortimenata, naročito i tanina, te sas^toj i n e iz sjemena, kao one, koja će se uz stalnu njegu proredama podržavati do kraja ophodnje i dati jak proredni, a pogotovo konačni prihod. Kod njege kestena proredom biti će naročito važan zadatak njega krošnje, važniji negoli kod mnogih ostalih vrsta. Samo u tom slučaju možemo očekivati jak prirast, brže stvaranje drvne mase za tanin, a i obil 63 |