DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 70 <-- 70 --> PDF |
gledu kvalitete proizvoda kao i tehniološkog procesa. Osim toga dajupomoć kod organizacije unutarnje kontrole. Kritika kvalitete mora biti objektivna, i uz količimsko izvršenje naših zadataka, treba da kvaliteta ne ovisi o slučajmosti nego da se planski obuhvati. Za postignuće propisa kvalitete treba se boriti isito tako kao što se dosada borilo za količinu. Hinko Bedenić (Zagreb) POSLJEDICE MANJKAVOG KORIŠTENJA RADNE SNAGE Uspjeh organizacije rada u svakoj, pa tako i u drvnoj industriji ovisan je o ispravno postavljenim normama, za svaku radnu operaciju i svaku fazu te radne operacije, bilo da te radove čovjek vrši sam, bilo da ih vrsi u kombinaciiji sa strojem. Ispravno postavljati norme u drvnoj industriji znači određivanje one količine trupaca ili rezane grade, koju u jednom satu ili jednom radniom danu od 8 sati moraju osnovni strojevi na pr. u plMani ispiliti, pomoćni strojevi preraditi, a radnici na ostalim radnim mje-, stima izmanipulirati. — Sa ispravnim postavlja njem normi tijesno je povezana isipravna sistematizacija radnih mjesta, ne samo ornih na kojima rad© radnici i strojevi zajedno, nego i onih na kojima se vršj manipulacija oblovine i rezane grade ručno ili samo mjestimično i djelomično mehaniziranim uređajima. Osim o ispravno postavljenim normama ovisi uspjeh organiza-^ čije rada i o visokoj produktivnosti strojeva i radniika, o povoljnim proizvodnim liroškovkna, o pravovremenom i ispravnom konzerviranju drveta, o ispravnoj opremi proizvedenog drveta, te konačno o sistematskom snižavanju produkcionih troškova odnosno pune cijene koštanja. — U drvnio-pilanskoj iniduistriji, gotovo do utovara rezane grade u državne vagone i druga prevozna sredstva, postavljaju se norme posebno za hra Sito vinu, bukovinu i ostale lišćare, a posebno za jelovinu i ostale č e t i n j a r e. Isto se tako posebno sistematiziraju radna mjesta i broj potrebnih radnika za tvrde lišćare, jelovinu i meke liišćare. Na radnim mjestima, na kojima se produkcija vrši strojevima, potreban broj radnika diktira kapacitet stroja, način obrade drveta, te ostali uređaj pilane ili pirostorijie u kojoj odnoisni strojevi rade. Na stovarištu trupaca i rezane grade mogu se radna mjesta sistematizirati i odrediti potreban broj radniika, isto tako odrediti norme nakon točnog proučavanja položaja, udaljemoisti i uređaja na odnosnim stovarištima. U sjedištu svakog poduzeća trebalo bi da postoje komisije za sistematizaciju radnih mjesta, za područne pilane tih poduzeća kojima bi bio zadatak da povreimenoi prekontroliraju radna mjesta nairočito u pravcu broja uposlenog radništva. Jedan član te komisije morao bi da bude upravitelj pilane. Radovima komisije za sistematizaciju radnih mjesta u svakoj 68 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 71 <-- 71 --> PDF |
pilani moralo bi se posvetiti najveću pažnju, jer komisija sa sistematizacijom radnih mjesta određuje i broj radnika, koje mogu upravitelji zaposliti u svojim poduzećima. Komisija za sistematizaciju radnih mjesta odredit će broj radnika u skladu sa kapacitetom pilane i to posebno za svako radno mjesto. Upravitelji pilana i drugi rukovodioci moraju se pri dnevnoj razdiobi radnika na pojedina radna mjesta bezuvjetno držati zaključaka i uputa komisije, uz eventualna mala odstupanja. Većih odstupanja neibi smjelo biti. Ako upravitelji pilana ne izvršavaju odredbe komisije za sistematizaciju radnih mjesta unatoč tomu štoi su i oni čI.anov:i te komisijie, nego prepuštaju razdioibu radnika na radna mjesta svojim, često nedovoljno savjesnim pomoćnicima, može nastati m a n j k a v o k o r i š ^t e n j: e r a d- n e snage o d nosno zaostajanje u redovnom svršavanju često najvažnijih radnih faza u procesu proizvod n j e. Zaostajanje u redovnom odvijanju poslova u dnevnoj proizvodnji oko manipulacije urednog smještaja rezane građe uslijed manjkavog korištenja radne snage ispoljava se osobito onda, kada i inače postoji oskudica radne snage. Posljedica toiga je, da se rezana grada na zanemarenim radnim, mjestima nagomilava. — Česito dolazi do nagomiilavanja u tolikoj mjeri, da se zaostaci mogu nadoknaditi jedino tako, da se privremeno poveća broj radnika na pr. 2 radnika potrebna po svakom izrezanom m^ oblog drveta na dva i pol i tri pa i više radnika što u općoj oskudici radne snage predstavlja nepotrebno rasipanje. Druga mogućnost svršavanja zaositalih poslova jest, da se kapacitet pilane prolazno reducira. Posljedica takve intervencije je opet povišenje broja radnika po svakom izrezanom m^ oblo vine, U našoj zemlji je samo- mali broj pilana mehaniziran i to vrlo skromno, pa se svi poslovi od istovara trupaca do utovara gotove rezane grade uglavnom vrše primitivnim načinioim rada. Stoga je broj radnika, koji se mora tolerirati po jednom-m´^ izrezanih trupaca i onako veći nego broj koji se dozvoljava u pilanama sa potpunijom ili potpunom mehanizacijom. Kao primjer za sistematizaciju radnih mjesta uzeti ćemo pilanu sa kapacitetom od 80 m^ trupaca tvrdih Ušćara za 8 sati, prema tome sa pro izvodnjom od oko 45 m^ rezane grade. Proces proizvodnje nije mehani ziran. Pomoćnih strojeva ima dovoljno i ispravno su razmješteni. Stova rište trupaca i stovarište rezane građe odgovara prostorno i dovoljno je uređeno kolosjecima. Industrijski kolosjek je u neposrednoj blizini. Radi toga što proces proizvodnje nije mehaniziran, oidredila je komisija za si stematizaciju radnih mjesta ukupno 160 radnika ili 2 radnika po jednom m** izrezane oblovine. Razdioba po radnim mjestima j6 slijedeća: Pilana: 2 majistona n,a jamiačama 2 poimoćniika 6 radnika za odstriainjivianje rezaine građe i man´ipula oiiju prteaana 69 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 72 <-- 72 --> PDF |
2 majstora na klaitnim pilama za grubo prerezirvanje 2 pomoćnika 2 majstora na kružnim pilaima za oibrubljivanje 2 majstora na k´latniim pilama za dnižiine 2 pomoćnika 2: majstora na kružnim pilamia za rastruživanje 2 pomoćnika 2 majstora na kružnim pilama ze prerezivanje 2 pomoćrailka 3 majstoina na kružnim pilama za obrubijiTanje sitne građe 2 pomoćndlka 10 radnika za manipulaciju i izvoiz grade, = 44 radniika Stovarište trupaca 10 Podrum 0.´ Ložiona 2 Radiona 4 Strojarna 1 Pariona 6 6 2 Sušiona Primanje produkcije Razvrstavanje popruga 2 Škartiranje rezane građe 6 Razvoz građe 12 Slaganje popruga 4 Slaganje građe . . 112 Pripremanje za otpremu i utovar .... 8 Mjerenje građe 2 Privoz i utovar rezane građe 12 Manipulacija otpadaka 4 Popravak ili vraćanje popravka u pilanu 2 Manipulacija suhe građe (Eksportno stovarište) 17 Gradnja podloga Ukupno: 160 radnika Određeni broj radnika razdijeljen je prema tome na 21 radno mjesto. Na str. 72 šema prikazuje broji radnika kojii na svakom radnom mjestu može i treba da bude uposlen kao i dnevni pnilliv grade na svako od tih radnih mjesta. Dok pilana radi, priliv rezane grade je na pojedina radna mjesta, u količinama navedenim u šemi, konstantan. Manipulacija te konstantne količine rezane grade, koja dnevno pristiže na pojedina radna mjesta, predstavlja dnevni zadatak broja radnika, koji je određen za ta radna mjesta. Taj dnevni zadatak će samo onda biti izvršen ako radna snaga bude prema šemj raspoređena, U protivnom slučaju doći će do nagomilavanja rezane grade na onim mjestima, na koja radna snaga nije upućena u dovoljnom broju ili čak nikako. 70 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Stov. Irupaca 10 400 m´ 2 5 Ložiona Stroiarna Pilan a Podrum Radiona 44 80 m´ 2 S 1 Par ion a Primanie prod. SuSiona 2 30 m^ 45 m´ 6 30 m´ 10 !u 12 Razvrstavanje F^azvoz gradja Kazvrsf. popruga rez. gradije 40 ni3 12 45 m´ 2 IO m^ Slaganie gradji: Slaganje poprujja 12 40 m* 4 10 m^ 17 Pripreman´je za Mjere nif Privoi i utovar ufovar 2 45 m3 12 40 m´ !19 20 Popravak i vraćauie u Manipulacija suhe ^rady^ Manipulacija otpadaka pilanu 4 I 21 Gradnja podloga Radi nagomilavanja i ležanja grade na pojedinim m(jestinia često kroz kroz više dana, pa i tjedana dolazi do oštećenja kvaliteta i do grešaka kao na pr.: Parena i neparena bukov a rezana grada 1) savijanje 2) zagUišenjic 3) abnormalno pucanje 4) mrljavost 5) dekoloracija Hrastov a rezana građa i popruge 1) savijanje 2) abnormalno pucanje 3) mrljavost 4) dekoloracija Štetno utjecanje na kvalitet proizvedene rezane grade (koja često samo radi lošeg korištenja radme snage leži na radnim mjestima i pokraj 7/ |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 74 <-- 74 --> PDF |
sJožaja) moglo bi se ublažiti tako, da se takova grada provizorno metne na letvice i pokrije. Nabrojena oštećenja otežavaju prodaju u inostranstvo iz ovih razloga; 1. Radi dekoloracije i pojave mrlja kupci u inostranstvu prigovaraju i traže popuste u cijeni. 2. Parena ili neparena bukova rezana grada, koja je za vrijeme ležanja dobila mrlje i tragove prigušenosti, deklasificira se i prelazi iz I. u II., čak i u III. klasu. Time se umanjuje količina grade proizvedene za eksport. 3. Pucanje i savijanje grade prouzrokuje potrebu popravaka pri čemu naistaju količinski gubici, a zbog deklasificiranja robe i financijski gubici. Sve to konačno štetno djeluje na punu cijenu koštanja i na finaincijski efekat pojedinih j^duzeća. Rukovodioci pilana i stovarišta rezane grade, da bi bar djelomično prikrili razne opisane propuste, diostavljaju manjie i više oštećenu robu domaćim tvornicama radi daljnje prerade, galanterijsike robe, ^ namještaja i t. d. Odgovor na prigovore, što je kvalitet manjih i većih količina grade loš radi pogrešne manipulacije, redovno je ovaj; »bit će dobro za galanteriju « (Karlovac), za »fabriku pokućstva« (Đurdenovac), za »poduzeće Ivo Marinković«. Ta poduzeća navedenu rezanu gradu (jer se uglavnom radi o dugačkoj i širokoj gradi, s kojom imaju mnogo manje posla nego sa sitnom gradom, koju bi u mnogo slučajeva pirerađivati morali i mogli) bez prigovora preuzimaju. Zato se u nekim poduzećima finalnih proizvoda odnosno u njihovim skladištima nagomilavaju zalihe raznih otpadaka i druge rezane grade. Direktori poduzeća bi ispravno korištenje radne snage morali staviti pod svoju ličnu kontrolu. Time bi se sigurno u velikom dijelu slučajeva sačuvati osnovni kvaliteti velikih količina građe i doprinijelo povećanju količina građe za izvcz, kao i povećana vrijednost narodne imovine. Ing. D^ Terzić i ing. A, Panov (Sarajevo); ULOGA MANUELNE RADNE SNAGE U NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOM RADU Problem kadrova spada medu majozbiljnije probleme naše sadašnjice. Od pravilnog postavljanja, pravovremenog sistematskog rješavanja toga problema zavisi uspjeh svih sektiora i svih faza razvitka našega privrednog i kulturnog života. Uspjeh je to izrazitijii, izvršenje planiranog zadatka je toi lakše, premašenje je to veće svuda, gdje je više urađeno na uzdizanju stručnog kadra. Stoga je briga o kadrovima jedna od najosniovnijih briga niaše Narodne vlasti, i toj činjenici pored ostaloga dugiijemo za naše džinovske uspjehe. 72 |