DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 74 <-- 74 --> PDF |
sJožaja) moglo bi se ublažiti tako, da se takova grada provizorno metne na letvice i pokrije. Nabrojena oštećenja otežavaju prodaju u inostranstvo iz ovih razloga; 1. Radi dekoloracije i pojave mrlja kupci u inostranstvu prigovaraju i traže popuste u cijeni. 2. Parena ili neparena bukova rezana grada, koja je za vrijeme ležanja dobila mrlje i tragove prigušenosti, deklasificira se i prelazi iz I. u II., čak i u III. klasu. Time se umanjuje količina grade proizvedene za eksport. 3. Pucanje i savijanje grade prouzrokuje potrebu popravaka pri čemu naistaju količinski gubici, a zbog deklasificiranja robe i financijski gubici. Sve to konačno štetno djeluje na punu cijenu koštanja i na finaincijski efekat pojedinih j^duzeća. Rukovodioci pilana i stovarišta rezane grade, da bi bar djelomično prikrili razne opisane propuste, diostavljaju manjie i više oštećenu robu domaćim tvornicama radi daljnje prerade, galanterijsike robe, ^ namještaja i t. d. Odgovor na prigovore, što je kvalitet manjih i većih količina grade loš radi pogrešne manipulacije, redovno je ovaj; »bit će dobro za galanteriju « (Karlovac), za »fabriku pokućstva« (Đurdenovac), za »poduzeće Ivo Marinković«. Ta poduzeća navedenu rezanu gradu (jer se uglavnom radi o dugačkoj i širokoj gradi, s kojom imaju mnogo manje posla nego sa sitnom gradom, koju bi u mnogo slučajeva pirerađivati morali i mogli) bez prigovora preuzimaju. Zato se u nekim poduzećima finalnih proizvoda odnosno u njihovim skladištima nagomilavaju zalihe raznih otpadaka i druge rezane grade. Direktori poduzeća bi ispravno korištenje radne snage morali staviti pod svoju ličnu kontrolu. Time bi se sigurno u velikom dijelu slučajeva sačuvati osnovni kvaliteti velikih količina građe i doprinijelo povećanju količina građe za izvcz, kao i povećana vrijednost narodne imovine. Ing. D^ Terzić i ing. A, Panov (Sarajevo); ULOGA MANUELNE RADNE SNAGE U NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOM RADU Problem kadrova spada medu majozbiljnije probleme naše sadašnjice. Od pravilnog postavljanja, pravovremenog sistematskog rješavanja toga problema zavisi uspjeh svih sektiora i svih faza razvitka našega privrednog i kulturnog života. Uspjeh je to izrazitijii, izvršenje planiranog zadatka je toi lakše, premašenje je to veće svuda, gdje je više urađeno na uzdizanju stručnog kadra. Stoga je briga o kadrovima jedna od najosniovnijih briga niaše Narodne vlasti, i toj činjenici pored ostaloga dugiijemo za naše džinovske uspjehe. 72 |