DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Dok se ne odgoji radnički kadar, dok se taj odgoj ne usmjeri u jednom određenom pravcu koji će isključiti svaku sumnju o nehatu, nemaru, nesavijesnom odnosu prema konkretnom zaduženju i opštem zadatku, — možemo biti uvjereni da nas nikad neće rezultati u cijelosti zadovoljiti, makar se instituti i kompletirali sa potpunim brojem visoko kvalificiranih stručnjaka, Zadržaću se na nekoliko primjera iz oblasti šumarske struke a mišljenja smo da je analogno stanje u svim oblastima gdje se od naučnoistraž´ivačkog rada očekuje pomoć, stimulans i unapređenje dotične privredne grane. Naša mlada Sijemenarska služba koja je po svome karakteru i po svojoj namjeni operativna, u suštmi je svojoj, u cijelosti skoro naučno-istraživačka. Prema Nacrtu uputstava za izdvajanje sastojina za proizvodnju kvalitetnog šumskog sjemena Instituti će se zadužiti ne samo sa permanentnom kontrolom izdvojenih objekata, nego i sa utvrđivanjem pravilnog kriterija kod izdvajanja, kao i za utvrđivanje, sređivanje i korekciju osnovnih podataka. Prva´pripremna faza takvih radova obuhvaćena je okvirom zadataka Uprave za uređenje šuma; spadaće prvo vrijeme u njen djelokrug izdvajanje i prijavljivanje izdvojenih objekata kao i popuinjavanjs rubrika općenitog značaja u obrascima specialno za to propisanim. U slijedećim fazama taj će zadatak u cijelosti preuzeti Sektor za naučno-istraživački rad, za unapređenje i kontrolu proizvodrije. U samom nacrtu Upustava upada u oči kako je naredbodavac a priori vodio računa o mogućnostima »zabuna kod sabiranja sjemena«. »Treba — vele Uputstva — obratiti pažnju da prilikom sabiranja sjemena ne dođe zabunom radnika il i z b Oi g V e ć e pristupačnosti lošijih s as t o j i n a do miješanja takvih loših provenijencija sa dobrim«. Zaustavimo se malo na doslovce citiranoj rečenici. Od kvaliteta izabranih sjemenih sastojina ovisiće štampe naših budućih šuma. Ovo je naročito važno u svjetlosti nove, napredne struje u biološkim naukama koja pobija prijašnje nazore o nenasljednosti stećenih osobina. Dakle pored ogromne praktične važnosti pravilnog postavljanja i skropuloznog izvršenja naučno-istraživačkih radova u sjemenar& tvu, ne sm.etnimo s uma da oni moraju biti novi doprinos za jačanje teoretskih pozicija prave, strogo naučne biologije keja je najuže povezana sa praksom. Kvalifikovanog radnika na naučno-istraživačkom polju specijalno u toj oblasti čeka toliki niz nerješenih, nedovoljno rješenih pa čak i nepraviilno rješenih problema, da mu je nemoguće koncentrisati svu svoju pažnju na otklanjanju zabuna i na suzbijanju sitnih, neznatnih, neprimjetnih aJli u konačnoj liniji odlučujućih detalja, svih negativnih posljedica starih tragova odnosa prema radu, odnosa prema dužnosti nasljedenog iz kapitalističkog doba. Rukovodilac naučno-istraživačkog rada mora biti stoprocentno uvjeren da mu radnik, kojemu je rečeno da sakupi sjeme sa tog i tog drveća, neće donijeti sjeme sa drugog »zbog veće njegove pristupačnos t i«. Radnik koji je dobio zadatak da za otsustva rukovodioca svaki peti recimo dan skuplja po jednu malu količinu dozrijevajućeg sje 74 |