DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 81 <-- 81 --> PDF |
profesor kemije, pa je iipa´k proinašao lijak protiv strasne bolesiti bjesnoće. A nije bio lij-eonik mi prof. Roentge n već iinženjer, pa ipalk injegove poznate zirake dlzvodc revO´luoiju u modernoj medicini. Kako vidiimioi i najslavniji! pronalaizači svijeta ilii nisu biildi do´volljino školovaini ili nisu billi pripadnici struike, u kojoj su postali znameniti i korisni po či´taivo čovječansitvo. Ali ndlje time rečeno, da se mi svi mioramo baviti samo nekiim grandiozniiim zamiašniim izumima. Imamo i bezbroj sitnish pitanja, koje u našim pogonima drvne industrije trebamo riješiti^ Tu može učestvovati svaki bistriji radnik bio on školovan ili ne. Potrebno je to i stoga, što su siitnc raoionializacije direktno vezane na oilaJsšanje rada onog čovjeka, koji je neposredno upućen na rad s fflzvjesnim strojem ili oiruđem. Više će puta saimo´ povoljniji smještaj jednoig stroja ili prikladnija doprema sirovine ubrzati ili pojednostaVii´td tok proizvodnje. Takovih mogućnosti ima vrlo mnogo, a znaju ´b i mnogi naiši trudbenici, aii svoje predloge ne postavljaju bilo radi nemara ili iz bojazni, iii ilh rukovodioci nai to ne piodsjete, A to je nepravilno ii štetno. Jer sve omO:, štOi smanjiuje čovjekove napore, što povećava produkoilju´, štO´ uopće ušteđuje radnu snagu, imaterija! ili vrijeme, sve je to racionalizacija i sve kopistii našoj borbi za izvršenje plana. Evo imena nekojih našiih prvoboraca n,» području unapređenja prOfiizvodnje u drvnoj induistrilji: Bivši šumski predradnik u poduzeću Nova^ Gradiška Ilij a Matijevi ć konstruiirao je sitroj za izradu rezervnih zubaca motorne lančane pile i tiime nas u ovom skupom artiklu učinio manje ovisnim o inostranoim uvozu. 1 n g. Juliio Helle r i mehanilčar Iva n Naranč a iz Zagreba usaivršilii su ameiriCki tip skidera za pirevoz teških balvana iz nepristupnilh predjella. Ing. Srećk o Lciche r iiz Belišća izveo je novi tip transpOirtne žice za pronos drveta kod motorne žioare J! tiime postigao, dai se kod montaže i demontaže žica. ne mara rasplitati, a. to je do sada i veliki; gubitak vircmena. Aloj z Kocijanči ć predradnik u pilani Poihorje postavio je prijedlog O´ koirištenju otpadaka na pilanama za izradu kocaka u svrhe popodivanja, što je vrlo, korisno, ako uvaži:mo, da se koliičinfl tilh otpadaka kreće do }"/o cjelokupne pdjene gromade. .losiip Kutile k predradnik u Pakracu je izradio specijalni tip vagoneta za prcvoiz prizaima u skladištu i time smanjio za isti učinak broj radne snage od osam, na dva čovjeka. Ivan Smegal, stolarski! obrtnik iz Zagreba u tviosrniici »Marko Savrić«, kionistruiiirao je stroj za brzu izradu namještaja i sikraitio proizvodno vrijeme za ništa manje negO´ 8 puta. .losi p E r b, tehnički, rukoivodiilac utvoirnici »Koh i Noor« u Zagrebu, izvršio je preinaku kotlova, za! pregrijavanje tutkala na paru a osim toga i pregradnjn, strojeva za ibrzo i. lva!ljaino obreziivanje oilovaika. Iva n K i g 1 e r, stolarsiki obrtnik iz Zagreba´ i^radiio je noivil tip stolca za odmairanje, čija će praktična primjona bitii od velikog značenja zai naše bolruiioe, sanatOTije, odmarališta i sil. Pavl e B ogad i iz Zagreba izveo je novi model sogmentnih osovnih retorta za destilaciju drveta u šumii j> time pomaknuo kemiijsku obradu drveta vz udaijenah industrijskilh eentaira u sirovinsku ibazu i tako direktno omogućio dobivanje vrijednih destilata, oiotene kiseline, krcozota, acetona, katrana i t. d. za prvu i najskuplju fazu u sainoj šumii. Josip Marušić u Novoj (jiraddški izumio je stroj za bušenje okruglina kod izrade poikućstva, pa danas Ka posao, koji je prije tražio 19 stručnih radniiika, treba svega U priučena radnica´. Sve je to &amio jedan dio priiznatih predlagača, dok se još mnogi, prijedloizi nalaze u fazi ispitivanja. Ali i ovaj jie broj mjerodavan, da stvorimo pregled o di:inaimiti rada naišiih prvoboraca te da se učimo na ppimj´eritmia njihove ustrajnoistii, upornosti i bistrine. I zato mO´žemo po riječima druga B. K ii d r i č a, da usprkos predviđenih i nepiredvidenih teškoća čvrsto, smjelo i sanri´Asvjesno nastavimo put, koji; smo si označili. F—ć 79 |