DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 82 <-- 82 --> PDF |
clg. strutite hnfikeanaM Milorad Milošević-Brevinac: Nekoliko načina štednje ogrevnog drveta na selu, Beograd 1949, str. 3i0 (kinjiiižiica n:iijc u prodaji). U izdanju Ministarstva šumaTstva NR Srbije kao 5. sveska Poiučne šujnarske bilbliiotekc izašlo je nedavno imenovainO´ djeliO poznatog saraidniika Šumarskog lista.´ Miilorad Millo.ševiić-Brev;inac, rodom liiz oibešuimlje,nL Raške u Srbiji, rainiije dugo godina ućiteflj ma selu, sada je već godanaima naučni saradnik Srpske aikademije nauka, iz problematike sociologije srpskog sela. Izmiimino pronicljivo piisiac je upoznao probleme, koji tište selo. Tako ga nJsu mimoišla mi pitanja;, s koji.ma se šumair dnevno siusTeće u velikim oibešumljenim oblastima Srbije. Opstanak šume, očuvanje tla od raaorniog djelovanja vode i snabdjeva- Qje drvetam su goruća pitanjia čitavih poidručja. Pravilno naglašava pisac poitrebu rješavanja piitanja ogrjeva ma selu, najvećem kansumentu. koji u nuždi baca u Vatru ne siamo ogrjevno nego i tehničko drvo ii voćke. Teška oskudica ogrjeva u poidručjimia dolina Južne Moiavo, Allave, Ibra, okoline Užičkc Požege te bazena Koiuibaire ii Resa.ve već je davno- pripremila sve uslovc za uvođenje široke potroišnje ugljena u seoskilm doimaićinstvima,. Narod je ovdje i na selu već uveo u svoje kuće štednjake i ozbćdjno shvatio važnost šume koja nestaje a ugljenokopa ima svuda u ti:m područjima,. Rješcnj´e piitamjai šuma nijie samo u pošu´m- Ijavanju tih krajeva, koje se provodi, nego i u konstrukciji tipa štednjaka za lignit, osiguranju materijala za izradu štednjaka i- osigurainjiu dobave samog lignita. Oskudica drveta dovela je mnoga seM do značajmilh reformi. Selo Amerić u Kosmaju prije dvadesetak godina preuredilo je svoje krušne peći na vrlo ekonomično loženje slamom i, ogrizinom od kukuruzovine uz mint;imalnu potro-šnju goriva. Ranije su b´ille peći u sviih 230 domova uređene za loženje drvetom, — Nastave li brđani u Kosimaju i dalje sječom šumie za ogrjev u dosadašnjem oipsegu, doći će vrijeme, kaida neće u pećima imati što> više da peku, jer će im bujice odnijeti njive, — veli pisac. U Raiškoj vide se dnevno seljačka kola,, kako piljevinu sa pilane odvlaće u susjedna, sela. za loženje u specijailniim, poz,n,atim pećima po seoskiim kućama;. Pojavu potroišnje piljevine za ogrjev ne bi se smjelo prepiustiti dobrom slučaju, kaida znamo, da u zemilji godišnje propadajiu mdlioni kubnilh metara piljev.inie. (Navodno u Laćarku u Srijemu već godinu dana izrađuju štednjake za loiženje paljevinom. Priim. B.) Velike količine drveta progutaju i, stari kotlovi za pečenje rakije sa starim ognjištem. Novi koitlovi sa zatvoreniiim ognjiištem znače veliku uštedu ogrjevai. jer mogu da troše razne otpatke poljoprivredne proizvodnje (pozder kudcilje, ogrizine fcuikuiruzovine i dr.). — Gradske ciglane prelaze na potrošnju ugljena. Pri tom se ne smiju zanemiariti manje poljske ciglane, koje rade kao stalne šili pirola,z,ne u ogromnom broju. I nj,iim,a treba oimoigućiti upotrebu lignita iz bližnjih ugljenokopa. — Kovači u selima ugljienokopnih bazena počeli su već da ^pOitrebljavaju kameni ugljen,. I ovdje se može orgaraiziranoim dobaivoim ugljena zaštediti mnogo drveta. U Kruiševačkoim Pomoravlju salj,aci kod sječe drva do vuku kući i najsitnijiii materijal. ,M,nogi Oid njih samim hrastovim lišćem ispeku svu rakiju pod kotlovima sa savreraeniim ognjištem. Kod sječe hrastovih stabala sakupljaju lišće u vreće i nose kući za ogrjev, najboljii znak, da je oskudica u ogrjieva veća nego u, stočnoj hrani. Pisac, koji, je i planinar ii fotograf, illustrirao je ovo svoje djelo originalnim snimciima. Toplom simpatijom primamo isipravne i korisne sugestije kao dragocjen doprinos obnovi naših šuma. Pohvalno je, štoi je knjiSiiou inamčillo Minastarstvo šuma,rstva 80 |