DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 82     <-- 82 -->        PDF

clg. strutite hnfikeanaM


Milorad Milošević-Brevinac: Nekoliko načina štednje ogrevnog drveta na selu,


Beograd 1949, str. 3i0 (kinjiiižiica n:iijc u prodaji).


U izdanju Ministarstva šumaTstva NR Srbije kao 5. sveska Poiučne šujnarske
bilbliiotekc izašlo je nedavno imenovainO´ djeliO poznatog saraidniika Šumarskog lista.´
Miilorad Millo.ševiić-Brev;inac, rodom liiz oibešuimlje,nL Raške u Srbiji, rainiije dugo godina
ućiteflj ma selu, sada je već godanaima naučni saradnik Srpske aikademije nauka, iz problematike
sociologije srpskog sela.


Izmiimino pronicljivo piisiac je upoznao probleme, koji tište selo. Tako ga nJsu mimoišla
mi pitanja;, s koji.ma se šumair dnevno siusTeće u velikim oibešumljenim oblastima
Srbije. Opstanak šume, očuvanje tla od raaorniog djelovanja vode i snabdjeva-
Qje drvetam su goruća pitanjia čitavih poidručja.


Pravilno naglašava pisac poitrebu rješavanja piitanja ogrjeva ma selu, najvećem
kansumentu. koji u nuždi baca u Vatru ne siamo ogrjevno nego i tehničko drvo ii voćke.
Teška oskudica ogrjeva u poidručjimia dolina Južne Moiavo, Allave, Ibra, okoline
Užičkc Požege te bazena Koiuibaire ii Resa.ve već je davno- pripremila sve uslovc za


uvođenje široke potroišnje ugljena u seoskilm doimaićinstvima,. Narod je ovdje i na
selu već uveo u svoje kuće štednjake i ozbćdjno shvatio važnost šume koja nestaje a
ugljenokopa ima svuda u ti:m područjima,. Rješcnj´e piitamjai šuma nijie samo u pošu´m-
Ijavanju tih krajeva, koje se provodi, nego i u konstrukciji tipa štednjaka za lignit,
osiguranju materijala za izradu štednjaka i- osigurainjiu dobave samog lignita.


Oskudica drveta dovela je mnoga seM do značajmilh reformi. Selo Amerić u
Kosmaju prije dvadesetak godina preuredilo je svoje krušne peći na vrlo ekonomično
loženje slamom i, ogrizinom od kukuruzovine uz mint;imalnu potro-šnju goriva. Ranije
su b´ille peći u sviih 230 domova uređene za loženje drvetom, — Nastave li brđani u
Kosimaju i dalje sječom šumie za ogrjev u dosadašnjem oipsegu, doći će vrijeme, kaida
neće u pećima imati što> više da peku, jer će im bujice odnijeti njive, — veli pisac.


U Raiškoj vide se dnevno seljačka kola,, kako piljevinu sa pilane odvlaće u susjedna,
sela. za loženje u specijailniim, poz,n,atim pećima po seoskiim kućama;. Pojavu
potroišnje piljevine za ogrjev ne bi se smjelo prepiustiti dobrom slučaju, kaida znamo,
da u zemilji godišnje propadajiu mdlioni kubnilh metara piljev.inie. (Navodno u Laćarku
u Srijemu već godinu dana izrađuju štednjake za loiženje paljevinom. Priim. B.)


Velike količine drveta progutaju i, stari kotlovi za pečenje rakije sa starim
ognjištem. Novi koitlovi sa zatvoreniiim ognjiištem znače veliku uštedu ogrjevai. jer
mogu da troše razne otpatke poljoprivredne proizvodnje (pozder kudcilje, ogrizine
fcuikuiruzovine i dr.). — Gradske ciglane prelaze na potrošnju ugljena. Pri tom se ne
smiju zanemiariti manje poljske ciglane, koje rade kao stalne šili pirola,z,ne u ogromnom
broju. I nj,iim,a treba oimoigućiti upotrebu lignita iz bližnjih ugljenokopa. — Kovači u
selima ugljienokopnih bazena počeli su već da ^pOitrebljavaju kameni ugljen,. I ovdje
se može orgaraiziranoim dobaivoim ugljena zaštediti mnogo drveta.


U Kruiševačkoim Pomoravlju salj,aci kod sječe drva do vuku kući i najsitnijiii materijal.
,M,nogi Oid njih samim hrastovim lišćem ispeku svu rakiju pod kotlovima sa
savreraeniim ognjištem. Kod sječe hrastovih stabala sakupljaju lišće u vreće i nose
kući za ogrjev, najboljii znak, da je oskudica u ogrjieva veća nego u, stočnoj hrani.


Pisac, koji, je i planinar ii fotograf, illustrirao je ovo svoje djelo originalnim
snimciima.
Toplom simpatijom primamo isipravne i korisne sugestije kao dragocjen doprinos
obnovi naših šuma. Pohvalno je, štoi je knjiSiiou inamčillo Minastarstvo šuma,rstva


80