DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 84     <-- 84 -->        PDF

2. Dr. Z, Vajda: Klimatske oikolmoisti i gradacija gubara u razdoblju od god
1942. do 1948.
3. Ing. L. Schmidt: Laboratorijska ispitivanja kemijskih sredstava za uništavanje
guibara (biološki pokusi)
4. Ing. I. Spaić: Suzbijanje gubara aviometodom
5. Ing. B. Manojloivić: Troško,vi suzbijanja giibara aviometodom
6. Ing. I. Spaiić: Suzbijanje gubara uništavanjem njegovih legala
7. Ing. V. Rendeli: O »Pantakanu«
8. Bibliografski popis radova o problcm´u sušenja slavonskih nizinskih šuma.
Ovo kolektivno djelo odraz je nastojanja, da se jedan o.d momentano najaktuelniijih
problema u našem šumarstvu i voćarstvu sa više strana osvijetli. Navedeni radovi
objavljeni su u vrijieme, ikad su zaipočete opsežne alkoije protiv najvećeg štetnika našili
najvrijedniijih šuma i voćnjaka, u cilj-u boljeg upoznavanja problema masovne pojave
i suzbijanjia gu;baira.


I. Prezent: U saradnji. sa prirodom, Beograd 11949. (prevod sa ruskog V. Grigorove),
Polj. izdavačko poduzeće, str. 92, cijeina Dm. 23.
Proif. na katedri Drž. univerziteta u Lenjingradu I, Prezent i ranije objavljivao
je teoTetske osnove radova Mičurina, U ovoim djelu autor je naučnom analizom n»i
popularan način sistematski razradio teoriju Miourinovog naslijeđa, da olakša upoznavanje
životnog djela ovoga zmamanitog biologa-pratktičara. Osvrćući se kritički na
razne negativne i pozitivne utjecaje u oblasti uzgajanja biljaka u uvodu on iznosi u
glavnim linijaima miičurinske ideje, koje su razvile darvinizam na novi i viši stepen.
To djelo; sovjetskog biologa sadrži, ova poglavlja; (1) Ui traženjoi puteva za aklimatizaciju
biljaka, 2) Otkriće osnovniiih zaikona hibridaeije, 3) Ishrana i »vaspitanje«, 4) Stvaralački
darvinizam, 5) U borbi s metafizilkoim, 6) Po Mičurinskom putu, 7) Na dva
kontitenita, 8) Veliki naučnik patriota. Priložene su foto-snimlke, te sheimatske karte
»PomerainJ€ visokokvaKltetmog voćarstva na Sever« i »Pomeranje južnih sorata na
Sever« kao rezultat radova Mičurina. — Preporučamo ovo djelo sviima, koji se žele
bolje upozoiati sa biologijom biljaka i, sa Miouriniskilm učenjem. Š-r


Naše građevinarstvo organ Ministarstva građevina FNRJ u svojem br. 2 za god.
1949. donosi članak arhitekta Z. Sila: O pošumi javan ju autoputa u 1949. godini. Autor
u tom članku iznosi važnost estetskog oblikovanja naše najveće cestogradnje autoputa
Beograd—Zagreb—Ljubljiana u dionici nepošumljenog dijela Slavonije i Srijema.
Na izvjesnim dijelovima autoputa osnovat će se samostalne grupe drveća i grmlja
te nove šume u površini od 5 ha za odmarališta, stanice, nadzorništva, sa spomenpločama
graditelja autoputa. Pošumit će se i veći rubovi isikopa i pliće površine materijalnih
rovova. Izbor vrsta, drveća i grmlja ovisi o ekološkim uslovima i estetskim
potrebama. Drvoredi se ne će osnivatii, jer bi a(e njima povećala nnonotonija i opasnost
vožnje, a pojedini otvoreni lijepi vidici bi se zatvorili i cestu odvojili od prirode.


U br. 3 isti list objavio je članak V. Kornić: Ispitivanje čvrstoće drveta po načinu
inženjera Kaškarova, Ispitivanje se vrši pomoću metka iz male puške kal. 6; mjeri se
dubina prodora metka i na naročitom diagramu očita se čvrstoća dotičnog drveta.
Ovom metodom može se u terenu za kratko vrijeme ispitati veća količina drvene
^rađe. Rezultati dobiveni ispitivanjem, sasvim su dovoljni za praksu.


S-HT
DRVO U GRANJI STROJEVA


Drvo je prije bila najvažnija i gotovo jedina stvar u gradnji strojeva, međutim
je početkom stvarnog industrijsikog razvitka bilo znatno iistiisnuto kovinamai. Nedavno
su se umjetne smdle poja.vilc kao takmaci, Temdljitii i točni pregled među dijelovima
strojeva pokazuje da je drvo u mnogirn slučajevima i danas još korisooi kao tvorivo.
Na osnovu jiedme okružnicei piruskog instituta za istraživanja drva usipjela je u širokim
industrij^im kruigovima jedna prilično izdašna zlbinka materijala.


Gradnja strojeval upotrebljava vrlo raznovrsna drva, te positoji veliko polje upotrebe
oibziTOim na gustoću, elastičnost, čvrstoću i otpor protiv loma. Srednje teška drva
kojia se uipotrdbljavaju za nosive dijelove, važe po piroistornoj jedinici samo Vio do
´/20 težine čelika i željeza, — Izradba drvom znači dakle laka izradba. Samo po sebi


82




ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 85     <-- 85 -->        PDF

Tiezgodnoim rasipanju osebina moguće je piredusresti priMadniim izborom ili oplemetijdvianjem,
koje izjiednaičava drvo i STmanjuje pojediine strukturne grješke.


Razmjerno dolbro poznata je opsežna upotreba drva kod izradbe posuđa, cijevi


i žljebova. Kod toga je važno lako obrađivainje, neznatan težina i manji gubici na tre


nju cijevi naprama željeznim vodoviima. Daljnja i čosto´ presudna prednost je visoki


koroizonski otpor drva. Taj je učinio drvo naročito podesnim za građu u kemijskim


tvornicama za mješailice, za rame filtersikilh preša, za usisne ćelije, za filtere na bubanj


i t, d. Eiltchpine, Oregonpine i Teajkdrvo, prije na tim područjima pretežno, upo


trebljeno, može se. arišem, izabiramom boirovinom i najboljom hrastovinom nadoimje


stiti. Dokaz zato podnesen je između oiStaloig kod gradnje holende« potpune papitrštine


za prodizvodnju papira i Ijeperake.


Inozemna drva mogu se u danom slučaju niadoimjestiti i kod raizboja; tu mogućnost
pruža liignostone koji se proiizvađa iz domaće bukve prešanjem kod vrlo visokog
tlaka. Za končane špule u tekstilnim i šivaćim strojevima prerađiva se breza.
Čekrci za kablove sa nosivošću do 20.000 kg proiizvađaju se iiz čeitinjaća, osobito boroviinie.
Vlaistiita težinia ovakoviih velilkiih drvenih dijelova jie vrlo niska i pridooiaša uštedi
-na vozarini. U tome kao i u lakoj preradbi kod dostatne čvrsitoće leži uzrok´pretežnoj


upotrebi dirva kao materijal zai pakovainje.


Kod postajanja vrlo mnogih strojeva zauzima drvo posredno važnu ulogu; za


proizvodnju modela zai Ijevanje ilz boro-vine i jalševine, Manjie je poznaitoi da pače i u


izgradnji poigonskiih strojeva na razniim mjestima nalazimo drvene dijelove; na primjer


iz javoTOvine na klipovima crpaljkal za vodu oid kondenzatora na uštrcavanje; pijesak,


koji je u vodi sadržan,, utisne se u drvo te je time uSinjen neškodljivim za površinu


cilindarsikotg toka. Trajanje živoita drvenih crpaljka iznaša kojiput nekoliiko stoljeća,


kako mnoigi priimjeri u rudniciima dokazujui. Kod modernih crpaljaka izrađuju se dije


lovi ventila jioš i;z grabo vine i. borovine.


Pirevladajuća upotreba drva kod poljodjelskih strojeva je opravdana, jer st


nužni piopiravci u kućnom radu uipriiliiče lako ii jeiftino. Niski otpor drva proitiv lo.ma,


u pOTedbi sa kovinom, čuva skupe pogonske dijelove kod preopterećenja.


Drveni težajii — danas pretežno iz lignostona, umjesto i,z Pock-drva ili Bongosi


drva pokazali su se vanrodno pouzdanima u tvornicama valjarioama, te biodskim i


tairbiinskim vratilima. U mašine radilice ugrađuju se sada i ležajd i« drva koje je


impiregniiraniOi uljem ili kovinomi. Klizači spojnica u nutrašnjosti većilne spojn,:ca na


trenje sastoje se iz bukovine ili graboviine; spoj sile je odličan uslijed visoke ne\"ari


Tajuće brojke trenja drva naprama čeliku.


Jedan drugi poznati primjer za upoitrebu drva jesu drvene remenice. Njihova


mala težina doizvoljava visoke brojke okretaja i tainka vratila; ležaji se štede, remenice


su nesalomljive i jetfiinije nego željezne remenice. Čekrci i kotači na uže za strojeve


za iz\´lačenjc ruda i´z .´-udnika sadrže na vijencu potstavu iz hrastovoig drva. Pače i M


ii^gradnji, električnih strojeva moiže se susresti drvo; umetaljke iz tvrdog drveta osigu


ravaju razmake potpornilh svitaika kod mašima protizvođalča električne struje, te se


mogu naći kao djjelovii za prešanje u električnim opkoljivačima, te kao joft´ln domaći


nadomjestak tvrde gume u odjelnim pregradama između pločica električnjlh sakupljača.
Općenito poznati su bezbučnii zuibčanici sa grebeniima od tvrdog drva. Jedan kli


nasti Temen sa članjcima iz tvrđoig drva je đuiša FlendeT-variatora, jednoig kolesja za


bezpostepenu -regulaciju broja okretaja. Kod kolesja na obrat sa kotačima na trenje


kioirisno je olbložiti čunjaste površine trenja sa drvom. Nadalje nailazimo u tehnici


kolesja na drvene opruige, osobito kod mlimarsikih strojeva, poljodjelskih strojeva i


izvflačnih žljebova) na vijak. Drveni kotači su se kod nogaira i mailih kola dobro uveli,


joT štede podove i kreću se bez buke.


Drveniiih propelera moiguće je načii ne samo kod. malih špojtsikilh monoplana, nego


i kod najvećih prometnih strojeva za letenje. Kod imiiištenja energije može drvo u


kočnicama i odbojnicima dobro da posluži, na pr. kao udamii dio kod lopatastib gli


bodera koji rade sa teškim udaroim. Podnožja i fundamenti strojeva, koji, rade na udar


ili treptanje, mogu se također izraditi iiz drva.


Konačno je potrebno podsjetiti na upotrebu drva za kutije u gradnji strojeva,
za karoserije, za plašt čamaca i dijelova avtiona.
KoUmann (preveo S. Hudetz)


83




ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 86     <-- 86 -->        PDF

SiiOPCEMlS SAEUDLnCIMA SUMABSKOG LISTA


Zadatak je glasila šumarskih i drvno-industrijskih sekcija DIT-ova, da
stručnim člancima i saopćenjima piroširuije saznanja iz područja šumarstva
i drvne industrije na temelju iskustva prakse i nauke. Tokom prošlih godiina
taj zadatak nije bio posve uspješnio rješavan iz: tri razloga: 1, što gotovo
nema dovoljno saradnje u saopćenjim^. (»iz prakse za praksu«), 2, što
su pojedini članci opterećeni suTišnim i opće poznatim pojedinostima ili sn
ncijaisni, pa se i strpljivi čitaoci odviše zamaraju,i prelete pojedine važnije
pojedinosti, 3, što nema dovolijino saradnje iz podruičja drvne industrijie.


Pri ocjeni navedenih manjkavosti treba uzeti u obzir i okolnost, da
Šumarski list čitaju stručnjaci i šumske i drvno-industrijske privrede, koji
često nemaju vremena da pažlijivo prate predugačke sastavke iz užih
poidručja naše struke. Nadalje, ne smije se mimoići ni činjenica, da list
prelazi granice naše zemlje te nas tako reprezentira u zainteresiranim
krugovima inozemstva.


Na temelju iznesenog ukazanje se potreba, da pri obrađivanju naših
sastavaka jednako pazimo i na sadržaj i na formu, imajući pred očšma
čitaoce iz obih grana naše struke i čitaoce u inozemstvu.


Jedan od najboljih načina za prenošenije stečenih iskustava jest u
obliku saopćenja, koja — budimo iskreni! — gotovo svaki pretplatnik
nakon pregleda lista najprije pročita. Iako šu ti sastavci najinteresantniji
; vrlo potrebni a najlakše im je dati dobru literarnu formu, ipak upravo
takvi sastavci uredništvu najmanje pridolaze.


Naši saradnici, kad se stave u položaj čitaoca, i sami se mogu uvjeriti
u ispravnost gornjih navoda. Sloga se uredništvo Šumarskog lista nada,
da će u buduće saradnja i po sadržaju i po formi biti bolja, tako da će list
više moći zadovoljiti naše čitaoce i dostojno; nas reprezentirati u inozemstvu.


Uredništvo