DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Tiezgodnoim rasipanju osebina moguće je piredusresti priMadniim izborom ili oplemetijdvianjem, koje izjiednaičava drvo i STmanjuje pojediine strukturne grješke. Razmjerno dolbro poznata je opsežna upotreba drva kod izradbe posuđa, cijevi i žljebova. Kod toga je važno lako obrađivainje, neznatan težina i manji gubici na tre nju cijevi naprama željeznim vodoviima. Daljnja i čosto´ presudna prednost je visoki koroizonski otpor drva. Taj je učinio drvo naročito podesnim za građu u kemijskim tvornicama za mješailice, za rame filtersikilh preša, za usisne ćelije, za filtere na bubanj i t, d. Eiltchpine, Oregonpine i Teajkdrvo, prije na tim područjima pretežno, upo trebljeno, može se. arišem, izabiramom boirovinom i najboljom hrastovinom nadoimje stiti. Dokaz zato podnesen je između oiStaloig kod gradnje holende« potpune papitrštine za prodizvodnju papira i Ijeperake. Inozemna drva mogu se u danom slučaju niadoimjestiti i kod raizboja; tu mogućnost pruža liignostone koji se proiizvađa iz domaće bukve prešanjem kod vrlo visokog tlaka. Za končane špule u tekstilnim i šivaćim strojevima prerađiva se breza. Čekrci za kablove sa nosivošću do 20.000 kg proiizvađaju se iiz čeitinjaća, osobito boroviinie. Vlaistiita težinia ovakoviih velilkiih drvenih dijelova jie vrlo niska i pridooiaša uštedi -na vozarini. U tome kao i u lakoj preradbi kod dostatne čvrsitoće leži uzrok´pretežnoj upotrebi dirva kao materijal zai pakovainje. Kod postajanja vrlo mnogih strojeva zauzima drvo posredno važnu ulogu; za proizvodnju modela zai Ijevanje ilz boro-vine i jalševine, Manjie je poznaitoi da pače i u izgradnji poigonskiih strojeva na razniim mjestima nalazimo drvene dijelove; na primjer iz javoTOvine na klipovima crpaljkal za vodu oid kondenzatora na uštrcavanje; pijesak, koji je u vodi sadržan,, utisne se u drvo te je time uSinjen neškodljivim za površinu cilindarsikotg toka. Trajanje živoita drvenih crpaljka iznaša kojiput nekoliiko stoljeća, kako mnoigi priimjeri u rudniciima dokazujui. Kod modernih crpaljaka izrađuju se dije lovi ventila jioš i;z grabo vine i. borovine. Pirevladajuća upotreba drva kod poljodjelskih strojeva je opravdana, jer st nužni piopiravci u kućnom radu uipriiliiče lako ii jeiftino. Niski otpor drva proitiv lo.ma, u pOTedbi sa kovinom, čuva skupe pogonske dijelove kod preopterećenja. Drveni težajii — danas pretežno iz lignostona, umjesto i,z Pock-drva ili Bongosi drva pokazali su se vanrodno pouzdanima u tvornicama valjarioama, te biodskim i tairbiinskim vratilima. U mašine radilice ugrađuju se sada i ležajd i« drva koje je impiregniiraniOi uljem ili kovinomi. Klizači spojnica u nutrašnjosti većilne spojn,:ca na trenje sastoje se iz bukovine ili graboviine; spoj sile je odličan uslijed visoke ne\"ari Tajuće brojke trenja drva naprama čeliku. Jedan drugi poznati primjer za upoitrebu drva jesu drvene remenice. Njihova mala težina doizvoljava visoke brojke okretaja i tainka vratila; ležaji se štede, remenice su nesalomljive i jetfiinije nego željezne remenice. Čekrci i kotači na uže za strojeve za iz\´lačenjc ruda i´z .´-udnika sadrže na vijencu potstavu iz hrastovoig drva. Pače i M ii^gradnji, električnih strojeva moiže se susresti drvo; umetaljke iz tvrdog drveta osigu ravaju razmake potpornilh svitaika kod mašima protizvođalča električne struje, te se mogu naći kao djjelovii za prešanje u električnim opkoljivačima, te kao joft´ln domaći nadomjestak tvrde gume u odjelnim pregradama između pločica električnjlh sakupljača. Općenito poznati su bezbučnii zuibčanici sa grebeniima od tvrdog drva. Jedan kli nasti Temen sa članjcima iz tvrđoig drva je đuiša FlendeT-variatora, jednoig kolesja za bezpostepenu -regulaciju broja okretaja. Kod kolesja na obrat sa kotačima na trenje kioirisno je olbložiti čunjaste površine trenja sa drvom. Nadalje nailazimo u tehnici kolesja na drvene opruige, osobito kod mlimarsikih strojeva, poljodjelskih strojeva i izvflačnih žljebova) na vijak. Drveni kotači su se kod nogaira i mailih kola dobro uveli, joT štede podove i kreću se bez buke. Drveniiih propelera moiguće je načii ne samo kod. malih špojtsikilh monoplana, nego i kod najvećih prometnih strojeva za letenje. Kod imiiištenja energije može drvo u kočnicama i odbojnicima dobro da posluži, na pr. kao udamii dio kod lopatastib gli bodera koji rade sa teškim udaroim. Podnožja i fundamenti strojeva, koji, rade na udar ili treptanje, mogu se također izraditi iiz drva. Konačno je potrebno podsjetiti na upotrebu drva za kutije u gradnji strojeva, za karoserije, za plašt čamaca i dijelova avtiona. KoUmann (preveo S. Hudetz) 83 |