DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 12 <-- 12 --> PDF |
ili troškova povećala stvarno akumulacija. Budući da su ta gospodarstva ili poduzeća ispunila sve uslove, koji se traže za rentabilitet u socijalistič koj preizvodnji mogu se smatrati, da su u tome razdoblju proizvodnje bila rentabilna, i ako još iskazuju izvjestan gubitak. Rentabilnost tih gospodar stava ili poduzeća može se izraziti posebnom formulom. Dakle i tu vidimo razliku između shvaćanja rentabiliteta u socijalizmu i kapitalizmu, jer se u kapitalističkoj proizvodnji smatra da su poduzeća i gospodarstva bila samo onda rentabilna, ako iskazuju dobit. Iz sveukupnog ovog izlaganja izlazi, kako smo naprijed istakli, da rentabilitet u socijalističko j proizvodnji ima drugo značenje nego u kapi talističkoj. . Rentabilitet u našim šumskim gospodarstvima određuje se na temelju danih obrazaca, koje je propisalo Ministarstvo financija FNRJ. Utvrđeni rentabilitet ima isto značenje i sve karakteristike, koje su naprijed izne sene prilikom općeg razmatranja rentabiliteta socijalističke proizvodnje. Određivanje rentabiliteta šumskih gospodarstava u socijalističkoji proizvodnji je na temelju danih obrazaca mnogo jednostavnije i lakše, nego što je to slučaj s određivanjem rentabiliteta šumskog gospodarstva u kapitalističkoj proizvodnji. Za to određivanje nije potrebno poznavanje vrijednosti drvne zalihe i novčanog iznosa za šumsko zemljište, utvrđivanje kojih zadaje znatne teškoće, nego samo pune cijene koštanja proizvedenog godišnjeg etata (prirasta). Za rentabilitet šumskih gospodarstava u socijalističkoj proizvodnji je osobito značajno, da veoma osjetljivo reagira na različite gospodarske mjere, koje se poduzimaju. Ta osjetljivost postoji zbog toga, jer i, najmanje poduzete mjere u šumskom gospodarstvu nalaze odmah svoj izražaj u punoj cijeni koštanja i u finaincijskom rezultatu (dakle u nazivniku i u brojniku obrazaca), a preko njih u rentabilitetu. U šumskom gospodarstvu kapitalizma nije takva situacija. Poduzete gospodarske mjere nalaze odraz samo u dobiti (samo u brojniku obrazaca), koja se stavlja u odnos prema čvrstom i relativno vrlo velikom novčanom iznosu, što ga predstavlja suma vrijednosti drvne zalihe, cijene šumskog zemljišta i ostalih kapitala. Zbog toga rentabilitet tromo reagira na poduzete gospodarske mjere. Prilikom određivanja rentabiliteta u šumskim gospodarstvima naše planske privrede treba najveću pažnju posvetiti planiranju dobiti [Mđ] ili utvrđivanju financijskog rezultata {Fr), Te veličine valja odrediti na temelju cijene proizvodnje (šumske takse godišnjeg etata — prodajne cijene proizvađača — umanjene za porez na promet) i pune cijene koštanja godišnjeg etata. Kao godišnji etat drvne mase može doći u obzir samo onaj, koji je jednak godišnjem prirastu ,ili koji se kreće u uskim granicama oko godišnjeg prirasta drvne mase (racionalni etat). Zahvati u drvnu zalihu ne bi smjeli doći kod određivanja rentabiliteta, jer bi uzrokovali potpuno iskrivljenu sliku o proizvodnji i poslovanju šumskih gospodarstava. Naime, šumska gospodarstva, u kojima su provedeni zahvati u drvnu zalihu izgledala bi rentabilnija, ako bi i taj zahvat ušao u planiranu dobit odnosno financijski rezultat. No tako utvrđeni rentabili-tet ne bi iskazivao pravo stanje gospodarstva, jer on nije samo posljedica 94 |