DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 21 <-- 21 --> PDF |
nja, obavljena su sva mjerenja unutar ove jasno omeđene plohe, a ako su vršena i šumarska istraživanja, obavljena su ona u toj sastojim, a sabrani su u njoj i uzorci za tehničku analizu drva. Ako je istraživana sastojina livada, primijenjena su na nju livadarska istraživanja, određena je vaganjem količina svježe krme i suhog sijena i sabrani su uzorci za analizu hranidbene vrijednosti. Povezujući tako sva istraživanja s prirodnom, jasno omeđenom biljnom zajednicom, dobivamo svestrani uvid ne samo u njezinu građu i njezine životne prilike, nego i u njezino gospodarsko značenje. To nam omogućuje, da kod dovoljnog broja istraživanja možemo rezultate za neku biljnu zajednicu generalizirati. Važnost je tipološkog istraživanja u tome, što ono iz mnogolikosti šumske ili livadne vegetacije utvrđuje na osnovu razmjerno malenoga broja karakterističnih vrsta jasno omeđene cjeline, koje nazivamo biljne zajednice, i da iz dovoljnoga broja točno proučenih ploha (sastojina) ovih zajednica zaključuje, da se i sve ostale plohe, koje se podudaraju u florističkom sastavu sa istraženim plohama, podudaraju i u ostalim bitnim svojstvima. Zato možemo na pr. nakon detaljnog proučavanja sastava, životnih prilika i gospodarskog značenja dovoljnog broja tipično razvijenih sastojina neke šumske zajednice zaključivati, da se sve plohe, koje imaju isti sastav, odlikuju istim ili vrlo sličnim životnim prilikama i imaju približno jednako šumarsko značenje. Od kolike je važnosti ova spoznaja za nauku i praksu pokazuje najbolje činjenica, da redovno već nakon kratke florističke analize neke šume ili livade možemo ovu priključiti određenoj vegetacijskoj jedinici (asocijaciji, subasocijaciji ili facijesu) i stvoriti zaključak o njezinim životnim prilikama i o njezinom gospodarskom značenju. Čim utvrdimo na pr. na livadi neke značajne acidofilne vrste, možemo zaključiti, ne samo kojoj biljnoj zajednici ta livada pripada, nego i to. da joj treba dodati vapna, da se njezin: sastav izmijeni. Nalazimo li u ipodručju livadu šaševa, za koju smo utvrdili, da se razvija samo na vlažnim staništima, znamo, da treba provesti odvodnjavanje. Golemo značenje tipizacije dolazi najviše do izražaja kod kartiranja. Umesemo li na pr. na geografskoj karti sve sastojine livadne zajednice pahovke (Arrhenatheretum elatioris) možemo izračunati, kolike površine ona pokriva i kolike količine i kakvog sijena daju cve površine. Zato su sva naša istraživanja išlla za tim, da se najprije svestrano istraži floristički sastav, građa i životne prilike jasno omeđene zajednice, i da se zatim na nju primijene sva gospodarska istraživanja. III. Botanička istraživanja Botanička istraživanja planinskog skupa Risnjaka i Snježnika vršena su, kako sam istaknuo, već dulji niz godina prije rata i nastavljena su god. 1947. Za to vrijeme sakupljen je obilni floristički i vegetacijski materijal, koji je najvećim dijelom obrađen, ali je tek manjim dijelom objavljen. Od 103 |