DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Da bi se postigli postavljeni zadaci iskopani su brojni profili na plohama,
koje su bile prije botanički točno proučene. Može se reći, da je
gotovo bez iznimke prethodila botanička snimka sastojme pedološkim istraživanjima.


U svemu je iskopano 80 profila iz 15 različitih zajednica, od toga 7
šumskih i 8 livadnih. U svakoj pedološkoj jami izvršen je detaljan opis
stratigrafije profila i uzeti su uzorci za mehaničku i kemičku analizu. Takvih
uzoraka sabrano je preko 200. Osim toga sabran je izvjestan broj uzoraka
i za fizikalnu analizu tala. Uzorci su uzimani iz najtipičnijih sastojina, ali
i iz prelaza, koji su naročito važni u singenetskom pogledu.


Sabrani uzorci podvrgnuti su detaljnom istraživanju u laboratoriju.
O rezultatima laboratorijskih istraživanja šumskih tala saopćuje Zl a tk o
Gračani n slijedeće: »Dosadašnja laboratorijska istraživanja imala su za
svrhu da odrede tipska svojstva pojedinih profila kako bi ih se moglo
svrstati u sistematske jedinice, tipove i podtipove. Istraživan je aktivni i
supstitucijski aciditet, mehanički sastav, sadržaj i karakter humusa, sadržaj
dušika, strukturna svojstva, sadržaj vapna, stupanj zasićenosti adsorpcijskog
kompleksa bazama i dr.


Rezultati dosadašnjih istraživanja jasno pokazuju, da postoji pravilnost
u odnosima tla i biljnog pokrova. Utvrđeno je na pr., da u gorskoj zoni, koja
sačinjava pretežni dio Gorskoga Kotara zauzima Ableto-Blechnetum jako
podzolirana tla razvijena na permokarbonskim naslagama, sastavljenim
pretežno iz permokarbonskog pješčara. Samo iznimno javlja se i povrh
vapnenaca i to samo tamo, gdje je konfiguracija terena omogućila stvaranje
deblje naslage tla. Reakcija ovih tala jako je kisela, a adsorpcijski kompleks
nezasićen. Najkiselija je reakcija površinskog horizonta, ali je i
reakcija dubljih horizonata također kisela. Humus je jako kiseo, a vapna
ne sadrže ova tla.


Druga šumska zajednica gorske zone, Piceetum montanum, zauzima
također podzolasta tla kisele reakcije i nezasićenog adsorpcijskog kompleksa
kao i Abieto-Blechnetum. Ipak je njeno raširen je u Gorskom Kotaru
znatno manje, jer je vezana na ravne doline i specifične mikroklimatske
prilike.


Naprotiv zaprema Fagetum abietetosum plitka skeletna ili skeletoidna
tla razvijena na tvrdim vapnencima i dolomitima. I u ovim tlima zbivaju se


— u skladu s klimatskim prilikama — procesi podzolizacije. Ipak ovdje
ne dolazi do tvorbe neprekinutog A2 horizonta, već je taj sloj prekinut skeletom
vapnenca ili dolomita, koji se iako slabo, ipak troši i time u svojoj
neposrednoj blizini stvara zapreku brzom djelovanju podzologenetskih
faktora. Reakcija površinskog sloja slabo je kisela, neutralna ili slabo alkalična,
a u dubljim slojevima je alkalična. Humus je redovito slabo kiseo do
kiseo, kalcij ski karbonat je prisutan u skeletu i u sitnici uz skelet. Sitnica
površinskih horizonata sadrži malo karbonata ili ih nema. Daljni razvitak
tla zavisi o smještaju skeleta, o dubljim tla i o nekim drugim faktorima. Na
dubljem profilu pojavljuju se acidofilni elementi i to najprije oni, koji se
plitko zakorjenjuju.
U predplaninskoj zoni zaprema Fagetum subalpinum tla, koja u gorskoj
zoni odgovaraju šumi Fagetum abietetosum.


109