DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Osim šuma bukve nalaze se u višim pojasima na Risnjaku i Snježniku
još i vrlo značajne crnogorične šume. Šuma Abieto-Piceetum calamagrosHdis
nastava skeletna, krupno kamenita tla s malo sitnice u dubokim pukotinama.
Naprotiv nastava Piceetum subalpinum kisele subalpske crnice. Zanimljivo
je, da se sva tri tla pojavljuju na istom matičnom supstratu, na tamnim
jtirskim vapnencima, a njihov razvitak zavisi o konfiguraciji terena i o mikroklimatskim
prilikama«.


Istaknuli smo, da već opažanja u terenu, a naročito analize u laboratoriju,
pokazuju jasnu vezu između svojstava tla i biljnog pokrova. Ta je
veza tako velika, da se nakon nekoliko proučenih profila može iz samog
vegetacijskog pokrova zaključiti na sastav tla.


U Gorskome Kotaru utvrđen je dosad veći broj tipova i podtipova tala,
ali najveće značenje imaju s jedne strane različita vapnenačka tla, koja se
razvijaju pod šumom bukve i jele i pod livadama, koje su iz njih nastale,
s druge strane ekstremno kisela tla, koja se razvijaju ispod šume jele i
rebrače i pod livadama, koje su iz njih nastale. Botanička i pedološka istraživanja
pokazala su, da se biljni pokrov i tlo razvija uporedno.


V. Klima tološka istraživanja
Iz velikih florističkih razlika nekih šumskih i livadnih zajednica, koje
se nalaze često u neposrednoj blizini i na istoj geološkoj podlozi, ali se
razlikuju naročitim reljefnim prilikama, moglo se zaključiti, da se ove
zajednice znatno razlikuju i u klimatskim prilikama. Isto tako upućivali su
brojni obrati visinskih pojasa ,pa i same visinsko raščlanjenje naše vegetacije
na velike razlike u lokalnoj klimi (mikroklimi).


Da se osvijetle ova značajna pitanja vršena su meteorološka opažanja
često u neposrednoj blizini, ali isključivo u tipičnim biljnim zajednicama.
Sva ta opažanja provedena su pod vodstvom prof. B. M a k s i ć a uz suradnju
s dr. B. Vrtaro m sa skupom nekolicine mladih meteorologa, studenata
geofizike. Njima su pomagali prema potrebi i ostali članovi ekskurzija.


Prof. M a k s i ć obradio je sabrani materijal, koji je doveo do vrlo
interesantnih rezultata. U svrhu mikroklimatskih istraživanja u različitim
biljnim zajednicama postavljene su dvije osnovne meteorološke stanice
i 35 pokretnih stanica. Osnovne stanice služile su za uporedivanje podataka
motrenja vršenih na pokretnim stanicama. Prva osnovna stanica bila
je smještena u Bijeloj Vodici i radila je od 12. VII. do 22. VIL, a druga je
bila smještena na Lazcu od 26. VII. do 31. VII. Osnovna stanica bila je
snabdjevena s većim brojem instrumenata, koji su mjerili temperaturu,
vlagu, tlak zraka, vjetar i t. d. Motrenja su vršena u visini od 2 m iznad
površine zemlje. Pokretne stanice služile su za motrenje u pojedinim
biljnim zajednicama i bile su snabdjevene prenosnim aparatima, uglavnom
termometrima i higrometrom. One su mjerile temperaturu zraka u visini
0,5 i 0,02 m, na površini zemlje, temperaturu tla 0,02 m ispod površine
zemlje i 0,1 m ispod površine tla, a relativnu vlagu u visini 0,5 m iznad
površine tla. Na osnovnim stanicama vršena su motrenja svaki sat od 6
do 21 sati, a na pokretnim već prema udaljenosti od 6, 7 ili 8 do 18 ili 19
sati.


110