DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 32 <-- 32 --> PDF |
VIII. Poljoprivredna istraživanja livada i pašnjaka . Osim izrazito botaničkih i pedoloških istraživanja brdskih livada i pašnjaka Gorskoga Kotara, koja su vršena dulji niz godina prije rata (H or va t i Mohaćek , rukopis) i dopunjena novim istraživanjima iza gcd. 1947.; prmijenjena su u srpnju prešle godine prigodom kartiranja na livadne i pašnjačke zajednice opsežna poljoprivredna istraživanja. Ta su istraživanja obuhvatila pitanja kvantiteta i kvaliteta sijena, utjecaja obrađivanja oranjem, gnojenjem, zasijavanjem i torenjem. Sva ta poljoprivredna istraživanja provedena su u mjesecu srpnju pod vodstvom dr. Dane Batinice, a uz sudjelovanje vet. Mirka Findrika, prof. Dafine Bajić, Z, Gračanina i Blanke Hefer, dok je tipološko istraživanje provedeno pod mojim vodstvom. Dr. B a t i n i c a imao je naročito za zadaću obraditi s ekonomskog gledišta livade i livadno gospodarstvo, a pašnjake je preuzeo1 M. Fi n d r i k. Istraživanjima obuhvaćene su dosad različite livade i vnštine kontinentalnog dijela Gorskog Kotara oko Crnoga Luga, Zelina, Mrzle Vodice sve do Gornjeg .Jelenja ´ planinske rudine Risnjaka i Snježnika; dolinske livade, koje pokrivaju razmjerno malene površine u poplavnim područjima obrađene su samo usput, ali su pokazale vrlo značajne rezultate´, koji su važni za melioraciju livada i pašnjaka. Nažalost nisu mogle biti s tog gledišta dosad obrađene i velike površine primorskih kamenjara, koje se steru na zapad i jugozapad od Gornjeg Jelenja. Kod istraživanja livada, koje su uporedno i kartirane, polazilo se također od jasno omeđene sastojine, pa su na ´nju primijenjena pedološka i poljoprivredna istraživanja. Kako se glavno područje kopnenih livada nalazi uz naselja duž ceste Crni Lug—Zelin—Mrzla Vodica—Srednji Jarak i Mrzla Vodica—-Ravno Podolje—Gornje Jelenje, moglo se vrlo iscrpljivo proučiti sastav i razvitak livada nakon potiskivanja šuma i napuštanja kultura i raznolike gospodarske zahvate na livadnoj vegetaciji, na pr. gnojenje umjetnim i stajskim gnojem, dosijavanje i torenje. Osim toga sabran je veliki broj uzoraka sijena iz različitih biljnih zajednica, da se utvrdi njegova količina i njegova vrijednost. Iako broj proba još uvijek nedostaje, ipak već dosadašnji rezultati daju zanimljive izglede za procjenu vrijednosti livada i pašnjaka i njihovu melioraciju. Uzorci su uzimani najčešće iz ploha od 25 m-´; one su pokošene ili ošišane škarama, vagnuta je svježa krma i uzeta manja količina za sušenje, a prirod je preračunan na 1 ha. Kod nekih uzoraka provedena je još detaljna analiza po vrstama. Sabrano je ukupno 29 uzoraka sijena iz najrazlič´tih livada i rudina, a od nekih je uzeto po više proba, da se vide razlike između su´basocijacija i facijesa. Od sabranih uzoraka pripada planinskim rudinama 7, brdskim livadama i vrištinama 11, i isto toliko dolinskim livadama. Već od prije poznate goleme florističke razlike između pojedinih tipova livada i pašnjaka, koje određuju njihovu kvalitetu, našle su zanimljivu dopunu i u velikim razlikama u količinama krme, koje daju pojedine zajednice. S obzirom na razlike u sastavu ističu se naročito brdske livade vapnenačke podloge kao livade leguminoza i trajnica; nešto je manji procenat lepir 114 |