DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 33 <-- 33 --> PDF |
njača u dolinskim livadama, a najmanji na brdskim livadama iznad kisele podloge. S obzirom na količinu svježe i suhe krme vrlo se razlikuju pojedine iivadne zajednice i planinske rudine. Planinske rudine čvrstog šaša (Caricetum firmae croaticum) na Snježniku daju na pr. samo 1.830 kg svježe krme na ha, a zajednica busike (Deschampsietum caespitosae alpinum) u njezinoj neposrednoj blizini 18.500 kg, dakle točno deset puta toliko. Razmjerno velike količine krme daju planinske rudine oštre vlasulje (Festucetum pungentis); one se kreću između 8.800 do 9.500 kg svježe krme. Od brdskih livada na vapnenačkoj podlozi dobivamo kod vlažnijeg brometuma (as. Bromus erectus-Plantago media) 8.500 do 10.000 kg krme, a kod suhe subasocijaeije iste zajednice oko 5.000 kg. Slične količine krme daje i nardetum, ali se ona po sastavu bitno razlikuje. Dolinske livade nastale gnojenjem, torenjem i prirodnim dotjecanjem hranjivih tvari daju znatno veće količine svježe krme. Jedna vlažna sastojina livade krestaca (Cynosuretum cristati) u poplavnom području dala je oko 21.000 kg, a jedna sastojina l´vade pahovke (Arrhenatheretum elatioris) nastala torenjem iz brometuma imala je preko 22.000 kg zelene krme na ha. Poljoprivredna istraživanja livada i pašnjaka ne mogu se smatrati završenima, ali već sada daju zanimljivi uvid u gospodarsku važnost pojedinih tipova, i u mogućnosti melioracijskih radova. IX. Vegetacijska karta Kartiranje je bilo u središtu našeg interesa, jer je konačni cilj bila vegetacijska karta, koja će prikazivati raširenje svih biljnih zajednica u području i služiti kao osnova za daljna šumsko-gospodarska i poljoprivredna istraživanja. Na kartiranju sudjelovao je, kako sam već istaknuo, najveći broj učesnika (izuzev meteorologe), ali je najveći teret pao na leđa apsolventima šumarstva S. Bertoviću, Z. Pelceru i Z. M at a n u. Prva dvojica obradila su osim toga sav kartirani materijal i unosili su rezultate dnevnih kartiranja na preglednu kartu, a M a t a n je morao preuzeti na sebe često teška pitanja opskrbe. Od ostalih članova naše ekspedicije sudjelovali su kod kartiranja najviše M. R o ž m a n, Z. G r ačanin, B. Zlatari ć, T. Brzac i B. Jovanović. Terenske predradnje za kartiranje bile su izvršene već prije početka našeg rada. U tu svrhu prošao sam prije rata vel´ke površine Risnjaka i Snježnika i izradio veći broj skica, a u zajednici sa dr. N. Zdanovski m izvršio sam god. 1940. određivanje visinskih pojasa. Mnogolikost krškog zemljišta s brojnim vrtačama, grebenima i glavicama zahtjevala je kartu najvećeg razmjera. Već prijašnja iskustva kod prigodnih kartiranja pokazala su, da je u tu svrhu potrebna karta 1:12.500, pa je takvu izradio s velikom vještinom S. B e r t o v i ć. Iz te karte dobili smo veliki broj kopija, koje su nam bile kod brojnih saradnika potrebne. Istodobno, zbog veće preglednosti, unošena je vegetacija na kartu 1:25.000. Kartiranje je pokazalo, da se na kartu 1 : 12.500 može unositi i najkompliciranije vegetacijske odnose u pojedinim vrtačama, a moglo se unesti i pojedine tipove planinskih rudina, koje pokrivaju vrlo malene prostore i prilagođuju se savršeno reljefu. Za te detalje pokazala se karta omjera 115 |