DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 36 <-- 36 --> PDF |
appartient aux alliiances endémiques iJlyriennes de Seslerion tenuifo.liae et de Festucion pungentis, mais on peut remarquer dans leur constitution une forte influence des Alpes., Les prairies montagneuses a sol calcaire appartiennent a l´alliance Bromion ©recti et celles a soi acide appartiennent a l´alliance Ulicion. Toutes les deux n´occupent que des surfaces relativement restreintes et montrent des liaison visibles, avec la végétation de l´Europe centrale. Les garrigues littorales qui appartiennent a l´alliance endémique Ghrysopiogono-Satureiom sulbsipicatae occupent, au contraire, des grandes surfaces et se distinguent par des nombreuses especes endémiques i´Uyriques. Elles sont répandues sortout dans l´aire des forets de Carpinetum orientale croatioum. Apres avoir été étudiées d´une façon détaillée pendant une suite d´années, les associations végétales ont été l´objet des explorations pédologiques systématiques. Ces explorations ont été faites par Z. Graeanin. Les résultats des analyses ont montré une liaison étroite entre la composition floristique des associations végétales et entre les qualités de leurs sols. On a appliqué, ensuite, a certaines associations forestieres des explorations microclimatiques sous la conduite du professeur B. Maksié. Les explora´ tions microclimatiques ont montré des différences immenses entre les différentes associations forestieres qui se trouvent dans la proximité immédiate, souvent aux bords des dolines, mais qui different essentiellement au point de vue floristique. Sous la conduite du dr. Tregubov et de Ping. Babogredac, les surfaces ont été choisies et on y a exécuté des mésurages dendrometriques. On a collectionné aussi des modeles pour l´étude des qualités techniques du bois. Les observations forestieres entreprises jusqu´ici nous ´montrent une liaison étroite avec les diverses unités de végétation forestiere. On a exécuté sous la conduite du dr. Batinica, en meme temps des explorations agronomiques SUT des pires et sur des pâtures. On a exploré la qualité et la quantité du foin, l´influence des différents procédés de melioration. 11 est caractéristique pour toutes nos explorations qu´elles ont été exécutées sur des associations végétales clairement définies et que toutes ces explorations pédologi ques, forestieres et agronomiques ont été précédées de l´exploration botanique de la végétation. Ces explorations typologiques ont été accompagnées toujours de l´exécution de la carte a échelle 1 : ´12.5100:, et les résultats ont été ensuite insérés dans la carte a échelle 1 : 25.000. Ing. Vladislav Beltram (Beograd): RACIONALIZACIJA POŠUMLJAVANJA Suhi rasadnici Goleti Makedonije i našeg krša opravdano važe kao najteži tereni za pošumljavanje. Dugo je prevladavalo mišljenje, koje se i danas još održava, da je sadnja tamo jedini uspješan, način vještačke obnove šume. Kao prvi uslov kod osnivanja rasadnika traži se blizina vode za zali vamije sadnica. Poznato je, da je pretjerano zalivanje rasadnika štetno, jer daje sadnice spužvastog tkiva i velikih stoma, vrlo nepodesne za aridne predjele. Dokazano je međutim, da je moguće odgojiti sadnice i bez za livanja. Institut za šumarska istraživanja NR Makedonije u Skoplju izvršio je g. 1946 i 1947 u tom pravcu vrlo uspjele oglede u šum skom rasadniku Erdzelija, srez Sv. Nikola, na Ovčem polju. To je najne povoljniji teren Makedonije, sa najmanje oborina, na nestrukturnom zemlji štu, zaslanjenoj smonici. Duboka dobra obrada i usitnjenje tla, pokrivanje slamom posijanog sjemena do ponika zbog čuvanja vlage, dva izvršena 118 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 37 <-- 37 --> PDF |
plevljenja i dva do pet prašenja potpuno su zamijenili zalivanje. Umjesto u leje sijano je u redove tako, da se prašenje moglo obavljati pomoću konjske zaprege. G. 1946 izvršen je ogled na obrađenoj površini od 0,70 ha. Bagrem, brest, gorki badem, pajasen, gledičija, dafina i kanadska topola (ove posljednje reznicama) dali su za presađuju sposobne jednogodišnje sadnice, sa dobro razvijenim korjenovim sistemom. G. 1947 obradiva površina rasadnika iznosila je 1,85 ha. Stajski gnoj upotrebljen je u novembru, uz duboko oranje, dok je u proljeće orano plitko. Osim vrsta iz g. 1946 zasijane su još sofora i jasen (Fr. ........) i potaknute reznice tamariske. Jedan od pet »suhih« rasadnika sa zasijanim crnim borom) na Kočinom brdu iznad Klisa. Snimljeno krajem maja 1949. (Orig.) Sadnice su upotrebljene za sadnju poljozaštitniih šumskih pojaseva na Ovčem polju, na prethodno preoranom zemljištu. G. 1947 zasađeno je preko 120.000 sadnica pomoću sadilja a g. 1948 preko 190.000 sadnica u rupe. Uspjeh primanja za g. 1947 bio je 59°/o a za 1948 g. 45°/o prosječno. Visina prvogodišnjeg prirasta sadnica nakon presadnje iznosi prosječno 34 cm. — U godinama 1948 i 1949 rad na suhim rasadnicima na Ovčem polju nastavljen je s jeđna´kitm rezultatima. Operativno rukovodstvo u Bit o Iju proizvodi bez zalivanja godišnje preko jedan milion jednogodišnjih sadnica bagrema, amerikanskog jasena, pajasena, gledičije, amerikanskog javora, badema i bresta. Koncem avgusta 1948 g. -u kulturama kraj Bitoija konstatovan .. uspjeh primanja 80—85°/o od cjelokupnog broja posađenih biljaka, ma da prašenje kultura preko ljeta nije moglo biti izvršeno. 119 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Godišnje oborine na Ovčem polju iznose u prosjeku 400 mm, u Bitolju 600 mm. U svakom slučaju vrlo skromni iznosi. Na diu gar splitske sekcije za pošumljavanje krša Ilija Radić u proljeće 1949 g. samoinicijativno osnovao je 5 malih terenskih rasadnika u vrtačama. Te plitke vrtače nailaze se u branjevlni Kočino brdo, određenoj za vještačko pošumljavanje. U jesen iste godine Radić je imao 140.000 jednogodišnjih sadnica crnog bora, dijelom sposobnih već iste jeseni za presadnju. Položaj Kočino brdo nalazi se 500 m nad morem, kao kamenita visoravan između Klisa i Sinja. Podaci kišomjerne stanice na Klisu za g. 1949 iznose: I II III IV V VI VII VIII IX 90,6 2,5 61,9 7,8 190,8 95,7 10,2 27,9 89,7 mm Zemlja u rasadnicima je kraška crvenica, bez šljunka i kamena, jako osjetljiva na sušu. Svakom vinogradaru u Dalmaciji je poznato, da čista crvenica mnogo više pati sušu nego ako je miješana šljunkom. Za zalivanje nema ni kapi vode i jedina mjera berbe protiv suše bila je dobra obrada i često prašenje u rasadniku. Zemljište nije iscrpljeno pa ga nije ni gnojio. Kako slika pokazuje, biljke su dobre, bolje nego iz mnogih rasadnika, gdje se ne štedi zalivanjem. Biljke su bile na vrijeme prorijeđen e pa su imale mogućnost, da se dobro razviju, Korjen im je dugačak 40—50 cm. Radnik stoga željeznom polugom produbljuje iskopane jame kod sadnje. Ovi primjeri jak su dokaz, Ha je i u najsušnijim predjelima moguće odgojiti sadnice dobrog uzrasta i bez zalivanja, koje će presađene dati bolji uspjeh nego biljke, navikle na zalivanje. U koliko je zemljište u rasadniku bolje strukture i bolje hranjeno, zalivanje bit će manje potrebno. Racionalizacija sadnje U vezi članka pod ovim naslovom u Šumarskom listu br. 3—4/1949 smatram umjesnim prikazati sliku alata, koji se preko 25 godina uspješno upotrebljava u Crnogorskom Primorju. Uprava za pošumljavanj e u T i to g rad u radi sa 55 mačeva .kojima može dnevno da posadi 40 do 50 hiljada sadnica. Na lakšem terenu sadi se u neobrađeno, na težem u obrađeno tlo. Efekt rada mačem u svakom slučaju 4—5 puta je veći nego običnom sadnjom u jame. Pomoću njega iskorišćuje se rok za izvršenje sadnje, koji je u Titogradu zbog čestih bura vrlo kratak. Mač je podesan za jednogodišnje sadnice. Iz stručne literature i prakse je poznato, da je čak jednogodišnji orni bor moguće odgojiti za presadnju. Takve su i sadnice sa Kočinog brda. I jednogodišnja smrča može postići visinu 10 cm. Ali se u našim iscrpljenim rasadnicima vrlo teško mogu naći takve biljke. Jedan od uzroka je i taj, što se biljke ostavljaju guste kao četka, pa su često crni bor i smrča i kao dvogodišnji slabi za presadnju. Umjesto da presađujemo dvogodišnje i trogodišnje sadnice, posadit ćemo jednogodišnje ali dobro razvijene. Te će nakon presađuje pokazati bolji porast nego starije biljke, koje su rasle zagušene. U tom slučaju može mač češće doći do upotrebe. 120 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Sekcija za p o šum l.j iv a n j e u Pazinu u martu 1949 posadila je u predjelu »Čize« kod Pazina dobro razvijene sadnice jednogodišnijeg crnog bora. Krajem, maja izbojci bili su dugački već do 4 cm. Na jesen ustanovljeno je, da je čitava kultura od nekoliko hektara sjajno uspjela. Jednogodišnje biljka crnog bona liz rasadnika1 ma Kočinom brdu. Lijeve dvije slabije, desne jače, Visina biljaka u rasadniku iznosila, je u jesen do 7 cm. Žiljmi sistem biljaka na slici djelomično je pokidan a iglice zbog pakovanja nemaju prirodan raspored. (Orig.) Više sjetve umjesto sadnje Veliki planovi pošumljavanja stvorili su, naravno, i ogroman broj rasadnika. Zajedno za povećanjem planova raste i broj i površina njihova. Pošumljavanje sjetvom još nije prihvaćeno u dovoljnoj mjeri. Iznimku čini, područje alepskog bora u Dalmaciji, gdje je sjetva već davno prodrla. Općenito je još mišljenje, da je za crni bor sadnja jedino uspješna. Međutim 121 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 40 <-- 40 --> PDF |
vidimo, da se i crni bor u svome području pomlađuje sjemenom, bilo to na kršu, u Bosni, Makedoniji i drugdje. Pod optimalnim uslovima klime moguća je uspješna sjetva i na neobrađeno tlo. Sjenovite vrste drveća traže zasjenu, ostale idu i bez zaštite. Crni bor, među najsporijim od svih vrsta u prvim godinama rasta, sijan u povoljnoj klimi a na nepovoljnom tlu, podbacuje. Tu treba crnom boru pomoći tako, da ga sijemo u obrađeno tlo a prema potrebi i u dobro pripremljene jame, veličine kao za sadnju. Na borovim sadnicama sa Kočinog brda vidi se dugačak korjen, kakav će se razviti i u obrađenoj jami na kršu. Pljevljenije na opustošenom zemljištu nije ni potrebno, jer tamo nema korova. Razumljivo, da u neobrađenom tlu biljke mnogo teže odolijevaju suši, ako nemaju nikakve zaštite. Primjena sjetve kod pošumljavanja sve više prodire na ter8nu. Kod Sežane u Slovenskom Primorju s proljeća 1949 g. sađene su dvogodišnje dobro razvijene sadnice crnog bora, dopremljene iz daleka. Biljke su skoro izal sadnje pokazale slabe izglede na uspjeh. Stoga su još istog proljeća, i ako već malo kasno, u te zasađene jame zasijali i sjeme crnog bora. Većina sadnica je uginula, dok se je mnogo biljaka iz sjemena u istim jamama održalo, uprkos iznimno jakoj suši u ljetu 1949 g. Uprava za p o š u m 1 j i v a n j e krša goričke oblasti radi na tome, da pošumljavanje sjetvom svestrano ispita i po mogućnosti zamijeni njome sadnju. G. 1949 Šumsko gf a zdinstvo u Bitolju pošumilo je na više mjesta, u svemu 70 ha, sjemenom crnog bora pod zaštitu borovice na nadmorskoj visini 900—1200 m. Šumsko gazdinstvo u Titovom Uzic u iste godine zasijalo je crni bor na 32 ha a smrču na 10 ha, na nadmorskoj visini 800—1000 m. Prethodno je obrađen teren: a) na krpe, b) drmanjem čitave površine i c) sjetvom u brazde. Svuda je uspjeh bio dobar, jedino (su sjeme u brazdama najviše napadali miševi. — U jesen 1949 tf. nađeno je kod oba gazdinstva na terenu 40 do 60 hiljada biljaka po hektaru. Institut za naučna šumarska istraživanja u Topčider u od g. 1948 dalje provodi uspjele oglede pošumljavanjem sjetvom na području Šumskog gazdinstva u Titovom Uzicu. Primjeri suhih rasadnika u našim najaridnijim krajevima i uspjela pošumljavanja govore, da je sjetva i kod crnog bora uspješna, ako se pravilno provodi, pri čemu može potrošnja sjemena da bude vrlo racionalna. Pošumljavanje sjemenoim breze i crvenog bora (P. silvestris) više i češće se praktikuje. Kod izvjesnih šumskih vrsta ne možemo očekivati uspjeha sjetvom u opustošenom terenu. U takvim slučajevima bez primjene izvjesnih agrotehničkih omjera uspjeh nije moguć. Šumar se nalazi ovdje u jednakom položaju kao poljoprivredlnik: neophodno je potrebna odgovarajuća priprema tla. Važno je kod toga, da upotrebljavamo one vrste, koje odgovaraju sta ništu. Ovom prilikom vrijedi upozoriti na krimsk i crn i bo r (P. nigra, v. palassiana), koji se nalazi od prirode i u južnoj Makedoniji a čiji optimum pada u područje između običnog crnog i alepskog bora. Naravno, da će i pored toga ostati mnogo terena, osobito zakorovljenih paljevina, gdje je uspješna sjetva nemoguća. 122 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 41 <-- 41 --> PDF |
U razmatranje uzet je crni bor, ne u svrhu da se ta vrsta propagira za pošumljavanije, nego zato što ima o njemu najnovijih podataka, koji ga prikazuju u novijem svijetlu. Druge vrste drveća pružaju još veće izglede na uspjeh kod posumljavanja sjetvom, jer su od samog početka bržeg rasta nego crni bor. Sadilice (mačevi) Uprave za pošumljiavanje u Titogradu. Sadilice su različite dužine, do 106 cm, premia uzrastu radnika. Držali´ca je drvena, poluga od oblog željeza 2U mm debljine, lopatice izrađene od čelika pokvarenih kamionskih opružnih pera. (Orig.) U Bosn i u posljednje vrijeme mnogo je rađeno sjetvom ali sa malo uspjeha. No, taj neuspjeh nipošto nije dokaz protiv pošumljavanja sjetvom. Na jako zakorovljenim paljevinama nije se ni mogao očekivati bolji rezultat kod sjetve omaške a niti se mogu za sve terene i ekspozicije upotrebljavati iste vrste drveća i iste šablone rada. Na terenu skoro svuda ima prilike da se promatra rad prirode. Ko to ne zapaža, neće uočiti prirodne faktore, prema kojima treba prilagoditi metode rada. Tu ni detaljna uput 123 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 42 <-- 42 --> PDF |
stva neće mnogo pomoći, jer nedostaju kriteriji za njihovu pravilnu pri mjenu. Iz vlastite prakse tvrdim, da smo na uskom primorskom pojasu otoka Brača kod istih vrsta drveća a različitih vrsta terena upotrebljavali pe t načina sjetve; omaške bez obrade, na ubod, na mjestu iščupanih buseva korova, obradom na krpe i obradom čitave površine. Stalna radna snaga Pitanje kvaliteta rada oduvijek bilo je vrlo akutno. Ono je od tolika veće važnosti, u koliko su stanišne prilike teže. Kvalitet nije ni ranije zadovoljavao, pa ni tamo, gdje je šumarsko osoblje bilo na stručnoj visini i savjesno. Uzrok je bio i u sistemu rada. Nemoguće je zamisliti bilo kakvu tvornicu, koja bi svakog časa mijenjala radnike, koja ne bi radila stalnim radnom snagom. Ipak je kod pošumljavanja ovakav sistem još uvijek pravilo, kao da je to rad, s kojim se je čovjek na selu srodio. Nestalna radna snaga u svakom slučaju vanredno nepovoljno utiče na kvantitet i kvalitet rada baš kod pošumljavanja sadnjom ,ovog najdelikatnijeg posla. Povremena radna snaga može i mora se upo´trebiti ali za manje osjetljive poslove. Ako se kod sadnje stalnom i dobro uvježbanom radnom snagom, kod jako teških stanišnih prilika, može postići 80% uspjeha u primanju sadnica a kod povremene i neuvježbane radine snage samo 20% uspjeha, dok je uz to kvantitet u posljednjem slučaju samo 2/., znači da je primjena stalne radne snage kod sadnje šest puta uspješnija. Trošiti pod takvim uslovima uz isti radni efekt šest neplaćenih radnika umjesto jednog plaćenog, to u socijalističkoj privredi znači rasipanje radne snage. — Ta spoznaja sve jače prodire na terenu i već su neke uprave za pošuniljavanje uvele i uvode stalnu radnu snagu, zaposlenu preko čitave godine. Kod šumske melioracije krša ima toliko raznovrsnih radova, da je primjena principa stalne radne snage ne samo racionalna nego i ostvariva, ako ne u cijelosti onda bar djelomično. Uprava za pošuniljavanje krša goričke oblasti po nalogu Ministarstva šumarstva NR Slovenije, uvela je kod svojih terenskih sekcija sa 1. I. 1950. stalnu radnu snagu. Za jesensko pošumljavanje pripremat će teren već u ljetu a za proljetno u jeseni i preko zime. Jame moraju biti duboke 30—40 cm, bez obzira da li za sadnju ili za sjetvu, i moraju se odmah poslije iskopa zatrpati, da vjetar i voda ne odnesu zemlju. Jame se moraju obilježiti kamenjem, da bi se kasnije mogle bez poteškoća brzo pronaći. Sjetva će se izvršiti rahljenjem, površine a sadnja sadnica pikiranjeni, t. j . sadnjom u zasjek pomoću mača ili kratke ručne sadilice. Ovaj sistem (stalna radna snaga) i način rada (prethodna priprema terena za pošuniljavanje) imaju velike prednosti: 1) Unapred pripremljene jame ostaju i poslije sjetve ili sadnje rahle i bolje drže vlagu nego ostalo zemljište, jer se zemlja prilikom sadnje u zasjek ne zbija. 2) Sadnja sadnica, u poredenju sa kopanjem rupa, tražit će samo 10 do 20% radne snage, kod sjetve i manje. Kako se priprema terena (kopanje 124 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 43 <-- 43 --> PDF |
jama i dr.), kao najveći dio rada, prebacuje na vrlo dugačak period, to će se sama sadnja ili sjetva moći obaviti sa znatno manjim brojem radnika u najpovoljnije vrijeme. 3) Za pošumljavanje bit će potreban manji broj radne snage, ali ona koja bude zaposlena, moći će biti stalna kroz čitavu godinu za radove u rasadnicima, kod čišćenja, resurekcija, smolarenja, branja sjemena i ostalih poslova. 4) Rad stalnom radnom snagom bit će produktivniji i kvalitetno mnogo bolji. 5) Uspjeh kod pošumljavanja pomoću narodnih organizacija i školske omladine bit će sigurniji, jer će stalni radnici pri tom radu biti brojni i sigurni instruktori. 6) Kod stalnih radnika i opskrba će biti osigurana. 7) Veliki planovi pošumljavanja moći će se lakše i uspješnije ostvarivati. Ovdje je potrebno istaći još dva važna momenta: 1) Uvađanje radnih normi za pravilno nagrađivanje i ocjenu izvršenih radova olakšano je kod stalne radne snage. 2) P i t a n j e specijalnog alata kod obnove šume na kršu i kod pošumljavanja uopće može se riješiti samo pomoću stalne radne snage. Stalni radnici sami će nastojati povećati produktivnost rada, uvesti savršeniji alat i predlagati bolje metode rada. Povremeni radnici, naprotiv, teško se služe alatom, na koji nisu navikli, niti ga čuvaju kako treba. Racionalizacija alata kod pošumljavanja dobiti će sa stalnim radnicima najbolji polet. .............. ......... B ..... ......... ..... .........., ... ........ ..... 400 .. ....... . .... ......... ... ........ . 1946 . 1947 ..... 300.000 ......... ... ......... ......... ..^ ...... ...... ..... .....1. ........, .... ..... ..... ....... . .. .......... ..... ..... ....... ..... ....... .............. ........ ..... ..............1. . ...... . ........ — Ha ....»....... ....... ... 25 ... ... ......... ............ ....... ... ......... ... . ............ ... . . .............) ...... — . ......... .... . ....... .... ........... ......... ....... ..... Pirnis nigra . ........., ...... . .......... ... ........., . ........... .. .......... ....., .......... ...... ........... .......) .... . ..... ......... ........ . .......... ................... ....... 125 |