DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Rentabilitet šumskog gospodarstva u kapitalističkoj proizvodnji


Prije nego što prijeđemo na dalje razmatranje potrebno je, da odgovorimo
na pitanje, šta se razumijeva pod rentabilitetom i šta služi kao
mjerilo rentabiliteta u kapitalizmu?


Pod rentabilitetom gospodarstva ili poduzeća razumijeva se ukamaćenje
sveukupnog uloženog (predujmljenog) kapitala u određenom vremenu,
koje obično traje jednu godinu ili odnos između ukupne dobiti postignute
u određenom vremenu (godini) i sveukupnog uloženog kapitala (imovine).
On u kapitalističkoj privredi izražava oplođivanje ili prirašćivanje kapitala.


Kao mjerilo ili pokazatelj rentabiliteta služi postotak ukamaćenja sveukupnog
uloženog kapitala (imovine) odnosno stopa dobiti (profitna stopa)1),
koja pokazuje intenzitet oplođivanja ili prirašćivanja uloženog kapitala. Na
osnovi mjerila rentabiliteta utvrđuje se rentabilitet jednog i istog gospodarstva
(poduzeća) u različitim odlomcima vremena, te se omogućava njihova
međusobna uporedba ili uporedba među različitim gospodarstvima (poduzećima)
.


Prikazavši ukratko opće shvaćanje rentabiliteta u kapitalizmu
razmotrit ćemo sada njegovo određivanje u trajnom godišnjem šumskom
gospodarstvu. Kod toga ćemo razmatranja imati u vidu samo drvo kao
glavni proizvod i prihod šumske proizvodnje, Sporedne proizvode puštamo
iz vida zbog jednostavnosti.


U cilju određivanja rentabiliteta šumskog gospodarstva postoji nekoliko
obrazaca i shvaćanja. Uzet ćemo u analizu samo tri poznatija, a to su
obrasci od Krafta, Heyer-Endresa i Martina.2)


Obrazac od Krafta (9) glasi:


Au + D — c —v —BO.Op


gdje znači: Au vrijednost (cijena) godišnjeg etata drvne mase, D vrijednost
prihoda prorede, c godišn/e kulturne troškove, v godišnje upravne i sve
ostale troškove, B novčani iznos za šumsko zemljište (cijena zemljišta)
cijele gospodarske jedinice, p šumski kamatnjak, B . 0,0p zemljišnu rentu,
N vrijednost drvne zalihe gospodarske jedinice.


I u daljim obrascima imat će te oznake isto- značenje.


Iz Kraftova se obrasca vidi, da se u brojniku nalazi dio dobiti, koju
Kraft pripisuje samo drvnoj zalihi. On ne uzima u obzir dobit i sveukupni
uloženi kapital (imovinu), koji treba da dođe u račun prilikom određivanja
rentabiliteta, kako se to shvaća u kapitalizmu. No osim toga Kraft smatra


*) Stopu dobiti ili profitnu stopu u kapitalizmu treba razlikovati od stopa dobiti
u socijalizmu. U socijalističkoj proizvodnji dolazi kao indikator (pokazatelj) rentabilnosti
postotak rentabilnosti, koji ćemo u daljem izlaganju potanko razmotriti.


2) Analizu karakteristika rentabiliteta šumskog gospodarstva u kapitalističkoj
proizvodnji i njegova određivanja provest ćemo na temelju tih obrazaca, jer su oni
stvarno najpoznatiji, i jer su se u tome obliku predlagali, odnosno primijenili za određivanje
rentabii´liiteta; a osim toga, jer prikazuju karakteristike i shvaćanje o rentabilitetu
šumskog gospodarstva, koje postoji u kapitalizmu. Prema tome shvaćanju su
kamata i poduzetniička dobit proizvod ukupnog uloženog kapiitala, a zemljišna renta
proizvod zemljišta, a ne višak vrijednosti (proizvodi rada), kako to ističe Marx.


86