DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 40 <-- 40 --> PDF |
vidimo, da se i crni bor u svome području pomlađuje sjemenom, bilo to na kršu, u Bosni, Makedoniji i drugdje. Pod optimalnim uslovima klime moguća je uspješna sjetva i na neobrađeno tlo. Sjenovite vrste drveća traže zasjenu, ostale idu i bez zaštite. Crni bor, među najsporijim od svih vrsta u prvim godinama rasta, sijan u povoljnoj klimi a na nepovoljnom tlu, podbacuje. Tu treba crnom boru pomoći tako, da ga sijemo u obrađeno tlo a prema potrebi i u dobro pripremljene jame, veličine kao za sadnju. Na borovim sadnicama sa Kočinog brda vidi se dugačak korjen, kakav će se razviti i u obrađenoj jami na kršu. Pljevljenije na opustošenom zemljištu nije ni potrebno, jer tamo nema korova. Razumljivo, da u neobrađenom tlu biljke mnogo teže odolijevaju suši, ako nemaju nikakve zaštite. Primjena sjetve kod pošumljavanja sve više prodire na ter8nu. Kod Sežane u Slovenskom Primorju s proljeća 1949 g. sađene su dvogodišnje dobro razvijene sadnice crnog bora, dopremljene iz daleka. Biljke su skoro izal sadnje pokazale slabe izglede na uspjeh. Stoga su još istog proljeća, i ako već malo kasno, u te zasađene jame zasijali i sjeme crnog bora. Većina sadnica je uginula, dok se je mnogo biljaka iz sjemena u istim jamama održalo, uprkos iznimno jakoj suši u ljetu 1949 g. Uprava za p o š u m 1 j i v a n j e krša goričke oblasti radi na tome, da pošumljavanje sjetvom svestrano ispita i po mogućnosti zamijeni njome sadnju. G. 1949 Šumsko gf a zdinstvo u Bitolju pošumilo je na više mjesta, u svemu 70 ha, sjemenom crnog bora pod zaštitu borovice na nadmorskoj visini 900—1200 m. Šumsko gazdinstvo u Titovom Uzic u iste godine zasijalo je crni bor na 32 ha a smrču na 10 ha, na nadmorskoj visini 800—1000 m. Prethodno je obrađen teren: a) na krpe, b) drmanjem čitave površine i c) sjetvom u brazde. Svuda je uspjeh bio dobar, jedino (su sjeme u brazdama najviše napadali miševi. — U jesen 1949 tf. nađeno je kod oba gazdinstva na terenu 40 do 60 hiljada biljaka po hektaru. Institut za naučna šumarska istraživanja u Topčider u od g. 1948 dalje provodi uspjele oglede pošumljavanjem sjetvom na području Šumskog gazdinstva u Titovom Uzicu. Primjeri suhih rasadnika u našim najaridnijim krajevima i uspjela pošumljavanja govore, da je sjetva i kod crnog bora uspješna, ako se pravilno provodi, pri čemu može potrošnja sjemena da bude vrlo racionalna. Pošumljavanje sjemenoim breze i crvenog bora (P. silvestris) više i češće se praktikuje. Kod izvjesnih šumskih vrsta ne možemo očekivati uspjeha sjetvom u opustošenom terenu. U takvim slučajevima bez primjene izvjesnih agrotehničkih omjera uspjeh nije moguć. Šumar se nalazi ovdje u jednakom položaju kao poljoprivredlnik: neophodno je potrebna odgovarajuća priprema tla. Važno je kod toga, da upotrebljavamo one vrste, koje odgovaraju sta ništu. Ovom prilikom vrijedi upozoriti na krimsk i crn i bo r (P. nigra, v. palassiana), koji se nalazi od prirode i u južnoj Makedoniji a čiji optimum pada u područje između običnog crnog i alepskog bora. Naravno, da će i pored toga ostati mnogo terena, osobito zakorovljenih paljevina, gdje je uspješna sjetva nemoguća. 122 |