DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 42     <-- 42 -->        PDF

stva neće mnogo pomoći, jer nedostaju kriteriji za njihovu pravilnu pri


mjenu.


Iz vlastite prakse tvrdim, da smo na uskom primorskom pojasu otoka


Brača kod istih vrsta drveća a različitih vrsta terena upotrebljavali pe t


načina sjetve; omaške bez obrade, na ubod, na mjestu iščupanih buseva


korova, obradom na krpe i obradom čitave površine.


Stalna radna snaga


Pitanje kvaliteta rada oduvijek bilo je vrlo akutno. Ono je od tolika
veće važnosti, u koliko su stanišne prilike teže. Kvalitet nije ni ranije
zadovoljavao, pa ni tamo, gdje je šumarsko osoblje bilo na stručnoj visini
i savjesno. Uzrok je bio i u sistemu rada.


Nemoguće je zamisliti bilo kakvu tvornicu, koja bi svakog časa mijenjala
radnike, koja ne bi radila stalnim radnom snagom. Ipak je kod pošumljavanja
ovakav sistem još uvijek pravilo, kao da je to rad, s kojim
se je čovjek na selu srodio. Nestalna radna snaga u svakom slučaju vanredno
nepovoljno utiče na kvantitet i kvalitet rada baš kod pošumljavanja
sadnjom ,ovog najdelikatnijeg posla. Povremena radna snaga može i mora
se upo´trebiti ali za manje osjetljive poslove.


Ako se kod sadnje stalnom i dobro uvježbanom radnom snagom, kod
jako teških stanišnih prilika, može postići 80% uspjeha u primanju sadnica
a kod povremene i neuvježbane radine snage samo 20% uspjeha, dok je uz
to kvantitet u posljednjem slučaju samo 2/., znači da je primjena stalne
radne snage kod sadnje šest puta uspješnija. Trošiti pod takvim uslovima
uz isti radni efekt šest neplaćenih radnika umjesto jednog plaćenog, to u
socijalističkoj privredi znači rasipanje radne snage. — Ta spoznaja sve jače
prodire na terenu i već su neke uprave za pošuniljavanje uvele i uvode
stalnu radnu snagu, zaposlenu preko čitave godine.


Kod šumske melioracije krša ima toliko raznovrsnih radova, da je
primjena principa stalne radne snage ne samo racionalna nego i ostvariva,
ako ne u cijelosti onda bar djelomično.


Uprava za pošuniljavanje krša goričke oblasti po
nalogu Ministarstva šumarstva NR Slovenije, uvela je kod svojih terenskih
sekcija sa 1. I. 1950. stalnu radnu snagu. Za jesensko pošumljavanje pripremat
će teren već u ljetu a za proljetno u jeseni i preko zime. Jame moraju
biti duboke 30—40 cm, bez obzira da li za sadnju ili za sjetvu, i moraju se
odmah poslije iskopa zatrpati, da vjetar i voda ne odnesu zemlju. Jame
se moraju obilježiti kamenjem, da bi se kasnije mogle bez poteškoća brzo
pronaći. Sjetva će se izvršiti rahljenjem, površine a sadnja sadnica pikiranjeni,
t. j . sadnjom u zasjek pomoću mača ili kratke ručne sadilice.


Ovaj sistem (stalna radna snaga) i način rada (prethodna priprema
terena za pošuniljavanje) imaju velike prednosti:


1) Unapred pripremljene jame ostaju i poslije sjetve ili sadnje rahle
i bolje drže vlagu nego ostalo zemljište, jer se zemlja prilikom sadnje u
zasjek ne zbija.


2) Sadnja sadnica, u poredenju sa kopanjem rupa, tražit će samo 10
do 20% radne snage, kod sjetve i manje. Kako se priprema terena (kopanje


124